Provedba Građanskog odgoja i obrazovanja u 2014./15. školskoj godini Nevenka Lončarić Jelačić viša savjetnica za nacionalne programe Agencija za odgoj i obrazovanje

Status građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu i stručne pripreme za redovno uvođenje Prvi Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava izrađen je, objavljen i upućen svim školama u Republici Hrvatskoj 1999. godine. Vlada Republike Hrvatske u svojoj odluci od 14. listopada 1999. godine obvezala je Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta na njegovo provođenje (Klasa: 004-01/99-01/05, urbroj: 5030108-99-18), on se provodio na dobrovoljnoj osnovi. Na temelju navedene odluke Vlade i Nacionalnog programa, Građanski odgoj i obrazovanje postupno se uvodio u odgojno-obrazovni sustav, što je razvidno iz sljedećih dokumenata:

“obvezuje sve nastavnike”, da se može provoditi: “kroz sve predmete koji sadrže programske teme koje su bliske temama ljudskih prava”, “kao izborni predmet”, “kroz izvannastavne aktivnosti u vidu projekata”, “kroz izvanškolske aktivnosti” te “sustavno kroz cjelokupni školski plan i program.” U Nastavnom planu i programu za osnovnu školu iz 2006. na str. 24., navodi se da Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava:

U Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (NOK) iz 2010. godine nastavlja se s uključivanjem građanskog odgoja i obrazovanja kao ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, posebne međupredmetne teme u OŠ i SŠ (str. 23), fakultativnog predmeta u OŠ te obveznog predmeta u srednjoj školi (str. 152). Formulacija “može se provoditi” značila je da provedba nije na obveznoj već na dobrovoljnoj osnovi.

Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN br. 124/2014) Uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne i srednje škole vezano je i za provođenje mjera najnovije: Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN br. 124/2014) „2.4. Izraditi i uvesti nacionalne kurikulume h) uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u odgojno-obrazovne institucije kako bi se svim učenicima osigurao razvoj građanske kompetencije.“

Tijekom 2010. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa započelo je s izradom kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja kako bi se: omogućio sustavni odgoj i obrazovanje svih učenika u ovome području; osiguralo svim učenicima pravo i mogućnost da budu opremljeni neophodnim životnim kompetencijama u svim područjima društvenog života i ravnopravni s drugim učenicima europskih zemalja s kojima će trebati surađivati i natjecati se na zajedničkom europskom tržištu.

Uz stručni tim u izradi Kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja sudjelovalo je preko 1100 odgojno-obrazovnih radnika osnovnih i srednjih škola koji su se odazvali pozivu Agencije za odgoj i obrazovanje na stručne skupove na kojima se profilirao kurikulum pod utjecajem primjera dobre prakse.

Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta donijelo je 2012 Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta donijelo je 2012. godine Odluku o eksperimentalnoj provedbi i praćenju provedbe Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja u dvanaest osnovnih i srednjih škola u 2012./2013. i 2013./2014. školskoj godini; Nakon eksperimentalne provedbe Kurikuluma GOO-a u 12 osnovni i srednjih škola, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta imenovalo je (30. prosinca 2013.) stručno povjerenstvo za pripremu provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja u školskoj godini 2014/2015.

1.Građanski odgoj i obrazovanje uvodi se od školske godine 2014./2015. obvezno međupredmetno u sve razrede osnovne i srednje škole. 2. Građanski odgoj i obrazovanje uvodi se kao poseban obvezan predmet u 8. razred osnovne škole te u 1. i 2. razred srednje škole, školske godine 2015./2016., odnosno kad se stvore sve pravne i kurikularne pretpostavke 3. Građanski odgoj i obrazovanje dalje će se eksperimentalno provoditi u zainteresiranim školama kao izborni predmet i srednjim školama kao fakultativni predmet. Uslijedila je javna rasprava nakon koje je Povjerenstvo za pripremu uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja donijelo 27. lipnja 2014. sljedeće zaključke:

U javnoj raspravi pristiglo je 90-tak primjedbi U javnoj raspravi pristiglo je 90-tak primjedbi. Primjedbe su razmotrene i obrađene te su još jednom izvršene manje dorade u Programu. Odluka o Programu i sam Program međupredmetnih i interdisciplinarnih Sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole objavljena je U Narodnim novinama br. 104 od 28. kolovoza 2014. Program je dostupan na mrežnim stranicama Agencije i Ministarstva: www.mzos.hr , www.azoo.hr Pripremu programa za obvezno međupredmetno provođenje u osnovnim i srednjim školama odradili su savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje. Dokument je još jednom stavljen na javnu raspravu u razdoblju od 18. srpnja do 19. kolovoza 2014.

Tijekom proteklih 15 godina razvijeni su brojni primjeri dobre prakse 1. Metode i intelektualni alati za učitelje i učenike prikladni za učenje i poučavanje GOO-a koji vode iskustvenom učenju Tijekom proteklih 15 godina razvijeni su brojni primjeri dobre prakse koji su, između ostalog, omogućili razvoj Programa građanskog odgoja i obrazovanja. Razvijene su brojne metode interaktivnog učenja i poučavanja: Organiziraju se školske, županijske i državne smotre iz ovog područja. Razvijeni su nastavni materijali Provedena stručna usavršavanja

Metoda raznih oblika grupnog rada Metoda suradničkog učenja Metoda radioničkog učenja

Metoda projektnog rješavanja problema i poduzetnosti u društvenom, prirodoslovnom i tehničkom području u suradnji s roditeljima, građanima,stručnjacima i predstavnicima lokalnih vlasti, organizacijama civilnog društva, razvojnim centrima gospodarskih tvrtki i znanstvenim istraživačkim centrima

“Želimo pokazati da je vrijedno boriti se i stvarati i u vrijeme krize i kad je malodušnost uz siromaštvo evidentna. Želimo uz rasvjetu postaviti modernu atletsku podlogu te po istom principu osuvremeniti dva košarkaška i malonogometno igralište. Sredinom prosinca učenici će projekt, kao jedan od najizvrsnijih u državi u segmentu Građanskog odgoja i obrazovanja, predstaviti u Hrvatskom saboru pred Odborom za znanost i obrazovanje. Mnogo radimo i nosi nas krilatica Nek' su šanse jedan prema sto, uspjeti moramo, osjećamo to!”. - kaže A. Cvijetović i učenici, SŠ “Isidora Kršnjavog” iz Našica

Metoda simuliranih suđenja u suradnji s pravosudnim sustavom radi boljeg razumijevanja načela pravne države i učinka istih na živote građana kao i boljeg razumijevanja sustava zaštite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj.

Metoda volonterskog rada, u suradnji s predstavnicima civilnog sektora (volonterski centri, Crveni križ, CARITAS)

Intelektualni alati (alata uma) sastoje se od skupine pitanja ovisno o vrsti problema koje je potrebno riješiti; GOO je jedinstven po obrazovanju koje pruža učenicima u smislu korištenja intelektualnih alata koji se mogu uvijek iznova primjenjivati na sve odluke koje tijekom života trebamo donijeti vezano za pitanja vlasti, privatnosti, pravde, odgovornosti , rješavanja društvenih problema i sl.; Alati uma pomažu u razumijevanju problema, donošenju argumentiranih odluka, planiranju aktivnosti, razvijanju osobnih i grupnih interakcija neophodnih za uspješno društveno i političko sudjelovanje u demokraciji. Učinkovite strategije postavljanja pitanja Metoda mirotvornog rada osposobljavanje učitelja miritelja i učenika miritelja – medijacija Tijekom proteklog desetljeća velik broj učitelja/nastavnika osposobljen je za medijaciju. Oni u školama osnivaju klubove učenika medijatora ili jednostavno koriste komunikacijske vještine u radu s učenicima Metoda radionice budućnosti – učenici stječu iskustvo aktivnog , kreativnog i inovativnog učenja; stječu iskustvo osobnog otkrivanja budućnosti

2. Primjeri dobre prakse: školske, županijske i državne smotre iz Građanskog odgoja i obrazovanja Svake godine u organizaciji Agencije i MZOŠ-a održavaju se školske, županijske i državne smotre iz Građanskog odgoja i obrazovanja: 1. Smotra Projekt građanin u okviru koje učenici prepoznaju, istražuju i predlažu rješenje problema svoje lokalne zajednice održava se redovito od 1998. do 2014. godine. U tim smotrama godišnje sudjeluje oko 500 učenika razredne nastave, predmetne nastave i srednjih škola, što znači da je ukupno 8.000 učenika bilo uključeno u ove građanske aktivnosti. Osim toga, svake godine sudjeluju i dječji vrtići s 30-tak projekata.

Smotra Zakon u razredu – prema kulturi vladavine prava i demokraciji“ u suradnji školskog i pravosudnog sustava. Simulirana suđenja za srednjoškolske učenike – simulacija sudskog postupka u kojem učenici razvijaju svoju demokratsku pravnu pismenost, odnosno znanja, vještine i vrijednosti vladavine prava, uključujući i značenje zakonske ovlasti u demokraciji, uloge sudaca, sudskog postupka i sudskih presuda. Dostupno na internetskoj adresi: http://mod.carnet.hr/index.php?q=watch&id=1365http://mod.carnet.hr/index.php?q=watch&id=1364.

Smotra „Simulirana sjednica Hrvatskog sabora za učenike srednjih škola“. Snimka sjednica i dokumenti koje su izradili i usvojili učenici nalaze se na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora, Služba za građane www.sabor.hr ; „Prijedlog mjera za zapošljavanje mladih“- 2013., „Mjere za osposobljavanje mladih u obrazovnom sustavu za pristup fondovima Europske unije“ 2014.,

Smotra „Da sam zastupnik/zastupnica u Hrvatskom saboru“ za učenike osnovnih škola

3. Nastavni materijali - izvori učenja i poučavanja dostupni na mrežnim stranicama Agencije 1. Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole, NN br. 104/2014 2. Metode prikladne za učenje i poučavanje u Građanskom odgoju i obrazovanju ( 1999, 2011, 2014 ): Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr) 3. Intelektualni alati za učitelje i učenike (2014);Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb (www.azoo.hr) 4. Pravedni medvjedići uče o pravednosti, Priručnik o osnovama demokracije (2011), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr). 5. Osnove demokracije: Vlast, pravda, odgovornost, privatnost (2010), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje: www.azoo.hr 6. Projekt građanin: Priručnik za nastavnike (2007), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr). 7. Zakon u razredu – prema kulturi vladavine prava i demokracije (2012), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr). 8. Zaštita potrošača: Priručnik za učitelje (2011), udžbenik za učenike (2011), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr). 9. Bijela knjiga o međukulturnom dijalogu „Živjeti zajedno jednaki u dostojanstvu“ (2011), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr) 10. Alain de Benoist (2014), Što je to identitet? Matica hrvatska,Vijenac 526, www.azoo.hr 11. Povelja Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava CM/Rec (2010.) 7, Odjel za obrazovanje Vijeća Europe, www.coe.int/edc, www.azoo.hr

12. dr.sc. Božo Skoko (2009), Domoljublje, patriotizam, nacionalizam, šovinizam. Država kao brend – upravljanje nacionalnim identitetom, Matica hrvatska, Zagreb, str. 15-42., www.azoo.hr 13. Kako svi nastavnici mogu poduprijeti odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava: okvir za razvoj kompetencija (2013), Agencija za odgoj i obrazovanje, www.azoo.hr Učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola podijeljeno je (besplatno) ukupno 32. 500 primjeraka priručnika iz pojedinih tema Građanskog odgoja i obrazovanja kroz sustav stručnog usavršavanja za što su bila osigurana sredstva iz projekata međunarodne suradnje.

Zakoni: Republika Hrvatska Ustav Republike Hrvatske Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i pravima nacionalnih manjina Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina Izborni zakoni Republike Hrvatske - za Sabor, predsjednika, lokalnu upravu i samoupravu Zakon o volonterstvu i Etički kodeks volontera Obiteljski zakon Zakon o ravnopravnosti spolova Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

Dopunski materijali Natpis iz Kneževa dvora u Dubrovniku „Obliti privatorum publica curate“ Statuti slobodnih hrvatskih gradova (Vinodolski zakon, Dubrovački statuti, Poljički statuti, Krčki statuti i odredbe o zaštiti žena od nasilja i drugi) Interaktivna karta baštinskih ustanova (http://kultura.hr) Hrvatska kulturna baština – zbirke po regijama (http://kultura.hr) Nematerijalna dobra upisana na UNESCO-vu Listu svjetske baštine (http://kultura.hr) Životopisi i djela - Ruđer Bošković, Marko Marulić, Marko Polo, Ivan Meštrović, Ladislav Ružićka, Eduard S. Penkala, Dragutin Kramberger, Vućetić, Nikola Tesla i drugi

Međunarodni dokumenti Opća deklaracija o ljudskim pravima (Universal Declaration of Human Rights), UN, 1948. Konvencija o pravima djeteta (Convention on the Rights of the Child), UN, 1989. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (Convention on the Rights of Persons with Disabilities), UN, 2006. Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (European Convention on Human Rights and Fundamental Freedoms), VE, 1950. Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju (Convention against Discrimination in Education), UNESCO, 1960.

Provedena stručna usavršavanja od 1999. godine do 2013 Provedena stručna usavršavanja od 1999. godine do 2013. i daljnji plan usavršavanja Obveznim stručnim usavršavanjem kojeg provodi Agencija za odgoj i obrazovanje sveukupno je obuhvaćeno od 1999. godine do 2013. godine 29. 685 sudionika; Provedena su stručna usavršavanja za sve nastavnike škola u kojima se eksperimentalno provodio Kurikulum GOO-a i koje su bile pod stručnim vodstvom Agencije za odgoj i obrazovanje; Učitelji i nastavnici iz eksperimentalnih škola razvili su primjere dobre prakse međuperedmetnog planiranja i poučavanja i sudjeluju u stručnim usavršavanjima i diseminaciji svoje prakse;

Organizirano je stručno usavršavanje savjetnika AZOO-a za provođenje stručnog usavršavanja za međupredmetno provođenje GOO-a u pojedinim predmetima (Dani Agencije za odgoj i obrazovanje); Na državnim stručnim skupovima za ravnatelje osnovnih i srednjih škola i na skupovima za ravnatelje voditelje ŽSV-a ravnatelja, upoznati su svi prisutni ravnatelji s Kurikulumom GOO-a i njihovom ulogom u provedbi spomenutog Kurikuluma;

Imenovana su 32 voditelja županijskih stručnih vijeća za građanski odgoj i obrazovanje koji organiziraju 3 do 4 županijska skupa godišnje na kojima sudjeluje 30 do 60 nastavnika. Pripremljen je program stručnog usavršavanja u 2014/2015. za sve učitelje/nastavnike za primjenu kurikuluma GOO-a i razvoj građanske kompetencije kod učenika (školska, županijska, međužupanijska i državna razina). Odvija se kontinuirana međunarodna suradnja i razmjena iskustava u ovom području (Vijeće Europe, EU program Odgoj i obrazovanje 2020) te sudjelovanje u povlačenju sredstava iz europskih fondova.

Od 2012. godine sudjelovanje savjetnika AZOO-a iz područja nacionalnih programa u periodičnom i redovitom komparativnom istraživanju o provođenju građanskog odgoja i obrazovanja u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske za EURIDICE - istraživačku mrežu Europske unije koja istražuje i komparativno prikazuje obrazovne podatke u zemljama članicama EU.

Međupredmetni pristup u provedbi GOO-a temelji se na načelu racionalizacije, integracije i korelacije Međupredmetni pristup usmjeren na ishode i postignuća učenika, znači napuštanje prakse jednokratnog reproduktivnog učenja i poučavanja disciplinarno odvojenih sadržaja. Umjesto toga, učenje i poučavanje u različitim područjima postaje horizontalno i vertikalno povezano i usmjereno na razvoj cjelovite osobe učenika. To se postiže upotrebom interaktivnih nastavnih metoda pri čemu se iskustvenim, timskim, suradničkim i radioničkim učenjem, povezano s istraživanjem, analiziranjem i zaključivanjem, rješava problem, stječe i razvija znanje, vještine i vrijednosti; Učenik postaje subjekt procesa učenja jer samostalno propituje i zaključuje o predmetu učenja, analizira u suradnji s drugim učenicima i iskušava mogućnosti primjene. Takvo učenje učeniku osigurava dublje razumijevanje i trajnije pamćenje onoga što uči te vodi do znanja koje je provjereno i koje se može dalje unaprjeđivati. To je otvoren koncept cjeloživotnog učenja.

Spiralno-razvojni plan i program GOO-a U provedbi programa GOO-a potrebno je osigurati horizontalno i vertikalno povezivanje odgojno-obrazovnih ishoda i postignuća učenika; Tema, odnosno ishod koji se počeo razvijati na početku školske godine može se nastaviti razvijati na kraju školske godine i u sljedećim školskim godinama; Nema ponavljanja istog i preklapanja već se postignuća učenika sustavno razvijaju, proširuju i nadograđuju primjereno njihovoj dobi i mogućnostima; To je razlog zbog kojeg učitelji/nastavnici ne mogu samostojno planirati nastavu GOO-a već u suradnji s drugim učiteljima/nastavnicima.

Preporuke za uvođenje Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole u školskoj godini 2014./2015. Svi odgojno-obrazovni radnici u školi trebaju se upoznati s Programom međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole, koji je dostupan na mrežnoj stranici Agencije za odgoj i obrazovanje www.azoo.hr Dostupno na poveznici: http://www.azoo.hr/images/strucni2014/Građanski_odgoj-program-2014_08_104_2019.pdf

3. Izvedbeni školski program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja integrira se u nastavni plan i program škole i u školski kurikulum na načelu racionalizacije, integracije i korelacije; 2. U okviru školskih stručnih vijeća potrebno je izraditi Izvedbeni školski program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za godišnji plan i program rada školske ustanove;

4. Osnovne i srednje škole koje još nisu izradile Izvedbeni školski program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za godišnji plan i program rada školske ustanove molimo da pripreme izmjene i dopune godišnjeg plana i programa rada školske ustanove; 5. Potrebno je zajednički planirati i programirati ishode i teme Građanskog odgoja i obrazovanja pronalaženjem i usklađivanjem međupredmetnih poveznica u pojedinim predmetima (nastavnim jedinicama) te izvanučioničkim aktivnostima;

7. Učiteljima/nastavnicima preporučamo da jednom mjesečno uključe razgovore s učenicima o njihovim postignućima i očekivanjima iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja; 6. Preporučamo da se tijekom školske godine kontinuirano provode stručni sastanci u cilju pripreme međupredmetnih planiranja i programiranja ishoda Građanskog odgoja i obrazovanja;

8. Ravnateljicama i ravnateljima preporučamo da na razini škole imenuju koordinatora za provođenje međupremetnog planiranja Građanskog odgoja i obrazovanja (npr. iz reda učitelja/nastavnika promoviranih u zvanja mentora i savjetnika, voditelja stručnih školskih vijeća (aktiva), voditelja županijskih stručnih vijeća i stručnih suradnika);

9. Međusobna pomoć učitelja/nastavnika - pretpostavka za uspješnu provedbu Građanskog odgoja i obrazovanja na školskoj razni; zajedničko/timsko planiranje i programiranje; predavanje kolega na školskim stručnim vijećima razredne i predmetne nastave radi predstavljanja primjera dobre prakse na sjednicama učiteljskog vijeća; razmjenjivanje priprema; uključivanje učitelja/nastavnika škole kao predavača na stručnim skupovima u organizaciji voditelja županijskih stručnih vijeća; predstavljanje aktivnosti u provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja i aktivnosti učenika u zajednici na mrežnoj stranici škole; razmjena stručne literature; predstavljanje metoda rada prikladnih za pripremu i provedbu Građanskog odgoja i obrazovanja.

Kontinuirano stručno usavršavanje učitelja/nastavnika Pretpostavka za provedbu Građanskog odgoja i obrazovanja je kontinuirano Stručno usavršavanje učitelja/nastavnika u području; planiranja i programiranja usmjerenog na ishode, interaktivnih metoda učenja i poučavanja, razumijevanja ključnih pojmova iz Građanskog odgoja i obrazovanja 2014./2015. Agencija za odgoj i obrazovanje će za sve odgojno-obrazovne radnike organizirati stručna usavršavanja na županijskoj i državnoj razini. Informacije o kontinuiranom stručnom usavršavanju na temu Građanskog odgoja i obrazovanja dostupne su na internetskim stranicama www.azoo.hr i www.ettaedu.eu

11. Na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje možete pronaći literaturu, stručne materijale i informacije o aktivnostima vezanim za pripremu i provedbu Građanskog odgoja i obrazovanja; 12. Pozivamo Vas da redovito pratite internetske stranice Agencije za odgoj i obrazovanje

RAZREDNA KNJIGA Imenik učenika i učenica – praćenje i ocjenjivanje To može biti opisno praćenje koje utječe na donošenje ocjene iz predmeta. Učenici koji se ne zalažu u aktivnostima GOO-a, nemaju iskazano opisno praćenje. U završno vrednovanje iz pojedinog predmeta uključuje se i provjera postignuća iz GOO-a koja se temelji na provjeri kompetencija koje je učitelj/ učiteljica razvijala kod učenika, što je vidljivo iz pripreme za nastavni sat, sat razrednika, izvanučioničke aktivnosti, te učeničke mape osobnog razvoja. U svakom predmetu razvijaju se ishodi GOO-a na integriran i interdisciplinaran način (znanja, vještine i vrijednosti). Sukladno tome planira se i integrirana provjera postignuća učenika na način da to bude poticajno za učenika.

- kod nekih predmeta postoji prazna rubrika, - rubrike izvannastavne i izvanškolske aktivnosti Važno je da učitelji kad dogovaraju ishode koje će međupredmetno i izvanučionički razvijati kod učenika dogovore način na koji će integrirati vrednovanje učenikova postignuća iz GOO-a, te da učenicima kažu što se od njih očekuje i kako mogu utjecati na poboljšanje svoje ocjene…. U rubriku bilježaka u imeniku upisuju se samo ona zapažanja koja su učitelju/nastavniku u praćenju napredovanja učenika uočljiva, učeniku i roditelju razumljiva te koja učitelju/nastavniku mogu pomoći u konačnom vrednovanju postignuća učenika u Građanskom odgoju i obrazovanju; Treba li posebna rubrika? U nekim predmetima već postoje rubrike u kojima se na integrirani način može vrednovati postignuće iz GOO-a. - U Povijesti, Uočavanje uzročno-posljedičnih veza; - u Prirodi, Praktični rad, - u Kemiji, Rješavanje problema,

Što se vrednuje? Građanska kompetencija koja se sastoji od: znanja (činjenično znanje o programskim sadržajima/ pojmovima GOO-a); vještina za primjenu tog znanja (provedbeno znanje; primjena znanja kroz usvojene vještine; praktični radovi, rješavanje problema, usvojenost komunikacijskih vještina koja se pokazuju u grupnom radu, u izgradnji demokratskih odnosa u razredu kroz provedbu dogovorenih pravila razreda i druge aktivnosti i vještine utvrđene u Programu GOO-a); vrijednosti (iskazivanje kroz učenikovo djelovanje; rezultat usvojenih znanja i vještina – vrijednosti se ne smiju vrednovati odvojeno ili zasebno već kao sastavni dio učenikove kompetencije koja se pokazuje i dokazuje učenikovim djelovanjem).

Zašto se vrednuje? Učitelji/nastavnici trebaju upoznati učenike s elementima praćenja i in tegriranog ocjenjivanja postignuća prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja postignuća učenika u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine broj: 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10.); Zbog priznavanja važnosti građanske kompetencije za život učenika i razvoj društva te kao poticajna komponenta za dobar učenikov rad, zalaganje ili dobro obavljenu aktivnost kao dio elementa ocjene pojedinog predmeta.

Razredna knjiga - Dnevnik rada Navesti nastavnu jedinicu prema planu i programu predmeta (npr. povijesti, hrvatskog jezika, stranog jezika itd.) i označiti da je obrađena tema/ishod iz Građanskog odgoja i obrazovanja kraticom GOO; U rubrici bilježaka navesti temu, ključni pojam ili ishod Građanskog odgoja i obrazovanja koji je obrađen, odnosno razvijen ishod na integrirani način u predmetnoj temi;

Razredna mapa Građanskog odgoja i obrazovanja U razrednu mapu Građanskog odgoja i obrazovanja ulaže se: Izvedbeni školski program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja GOO-a (prema Programu međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole, Narodne novine broj: 104/14.). Kopija pripreme za izvođenje nastave nastavnog predmeta u kojoj su jasno označene (podvučene) teme i ishodi Građanskog odgoja i obrazovanja te najuspješniji uradci učenika, materijali vezani za izvanučioničke aktivnosti, projekti i slično; Na razini razreda formira se jedna mapa s odjeljcima: na primjer, 1.a, 1.b, 1.c. U školama koje imaju uvjete mapu mogu formirati i u e-obliku.

Učenička mapa osobnog razvoja u Građanskom odgoju i obrazovanja “Kako je osmišljeno nadgledanje vođenja učeničke mape u GOO. Što ako učenik npr. ne vodi mapu? ” Predlažemo sljedeće: učenika treba motivirati i objasniti da  je evidentiranje i dokumentiranje njegovih postignuća važno za njega i da mu može koristiti kao podloga u profesionalnom usmjeravanju i zapošljavanju; da evidentira što je otkrio tijekom učenja; što je od toga bitno za njegov odnos prema drugim ljudima i sebi i kakva su mu očekivanja, što treba učiniti da bi ih ostvario; da navodi razloge za svoje postupanje;

nastavnici se trebaju dogovoriti da vode učenike daljnjem otkrivanju znanja stečenih u okviru pojedinih predmeta ; kroz praktično, inovativno, izvanučioničko učenje; kroz istraživanje i rješavanje problema u društvenoj zajednici; kroz otkrivanje mogućnosti praktične primjene znanosti  u stvarnom životu: npr. skupina učenika dobije zadaću da prikupi podatke i izradi prikaz (PPT) o inovativnim projektima koje su pokrenuli mladi, druga skupina napiše članak o tome što je utjecalo ili bilo uvjet da postanu inovatori i objavi ga, treća skupina pozove nekoga od inovatora ili znanstvenika s priznatim inovacijama u razred ili mu se obrati pismom i td.  ;

kroz povezivanje  kemije, biologije i drugih predmeta s praktičnim istraživanjem u zaštiti  potrošača, zaštiti okoliša (priručnici za zaštitu potrošača nalaze se na webu azoo) i slično, kako je opisano u Programu međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja GOO-a za osnovne i srednje škole. Kako motivirati slabe učenike koji ne pišu ni domaće zadaće, kako od njih tražiti da vode  mape osobnog razvoja, kad nisu ni u čemu pokazali svoje mogućnosti i uspjeh?

Takvi učenici će u praktičnim aktivnostima iskušati drugi način učenja – povezan sa životom te kroz uspješno rješavanje problema u suradnji s drugim učenicima  iskusiti da i oni mogu biti uspješni. To može biti izvor motivacije za bolje učenje ali i prilika da evidentiraju svoje postignuće.    Ova tvrdnja temelji se na  povratnim informacijama nastavnika koji su s učenicima provodili takve oblike učenja u proteklih 15 godina kada Građanski odgoj i obrazovanje nije bio obvezan već izborni sadržaj.

Dakle, svrha je mape da služi kao podloga za profesionalno usmjeravanje učenika, motivator za otkrivanje vlastitih sposobnosti kroz njegovo društveno angažiranje i praktične aktivnosti, te za planiranje učenja i osobnog razvoja. Za Učeničku mapa osobnog razvoja u Građanskom odgoju i obrazovanju može poslužiti: bilježnica, fascikl u kojeg učenik ulaže dokumente i potvrde o npr. realiziranim aktivnostima dobrovoljnog rada; učenik može sam kreirati korice za umetanje uradaka i dokumenata. Učenik mapu nadograđuje i čuva tijekom cijelog školovanja, u koju unosi i dokumente o završenim tečajevima, volontiranju i sl.

ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI! Dodatne informacije, materijali: www.azoo.hr/programi Opširnije na webu: http://ec.europa.eu/education/index_en.htm http://www.coe.int/T/E/Cultural_Co-operation/education