Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dmachala@nsk.hr Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj RH Ishodi učenja radionica izrade matrice mjerljivih ishoda učenja u programu izobrazbe knjižničara Dijana Machala Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dmachala@nsk.hr

Ishodi učenja Označite tvrdnju s kojom se slažete: 1. nisam upoznat/a s definicijom ishodi učenja 2. mogu protumačiti definiciju ishoda učenja 3. mogu opisati i interpretirati primjenu ishoda učenja 4. mogu izraditi i analizirati kurikulum temeljen na ishodima učenja 5. mogu procijeniti i argumentirati učinkovitost primjene kurikuluma temenjenog na ishodima učenja

Definicija ishoda učenja Ishodi učenja su iskazi kojima se izražava što učenik treba znati, razumjeti i/ili biti u stanju pokazati nakon što završi određeni proces učenja. Ishodi se najčešće izražavaju kao znanje, vještine ili vrijednosti (stavovi). Ishodi učenja moraju biti praćeni s prikladnim kriterijima vrednovanja prema kojima se može utvrditi jesu li ishodi ostvareni. Ishodi učenja su: operacionalizacija kompetencija pomoću aktivnosti koje se mogu opažati i mjeriti, neposredni rezultati obrazovanja, osposobljenosti za pojedine vrste ponašanja (kognitivna, psihomotorna i afektivna ponašanja), ishodi su, uz ciljeve, sadržaj i metode poučavanja, sastavni i neodvojivi dio kontinuiranog procesa razvoja sylabusa.

Ishodi učenja Opći kontekst ishoda učenja: Kriza obrazovanja Cjeloživotno učenje omasovljenje obrazovanja formalno, neformalno, informalno učenje Nepredvidiva dinamika tržišta rada, međunarodna mobilnost Hiperprodukcija informacija Video: Learning Ladder

Primjena ishoda učenja Prednosti primjene ishoda učenja Učenicima pomaže da shvate što se od njih očekuje i olakšava proces učenja; praćenje vlastitog napretka u gradivu Nastavnom osoblju pomaže definirati što bi učenici morali znati učiniti (izvršiti) na kraju određenog razdoblja učenja, a prije nisu znali; preusmjeravanje od pristupa usmjerenog na sadržaj prema pristupu usmjerenog na učenika Poslodavce i buduće učenike informira o vještinama i kompetencijama stečenim tijekom poučavanja, olakšava vidljivost i razlikovanje akademskih programa Nedostaci primjene ishoda učenja Ishodi učenja mogu ograničiti učenje ako su preusko definirani Lakše je mjeriti ishode učenja na nižim razinama, pa njihova primjena može dovesti do redukcije sadržaja u programu Javlja se rizik od zanemarivanja nekih aspekata učenja: vrijednosti/afektivnih komponenti, prenosivih vještina, kontekstualizacije učenja i sl.

Razine primjene ishoda učenja Međunarodna razina Za priznavanja diploma i kvalifikacija Nacionalna razina Za izradu nacionalnih kvalifikacijskih okvira i uspostavu sustava kvalitete Razine institucija Profesionalni kompetencijski profil (subject benchmark statements) - iz njega se izvode akademski i/ili stručni profil/i Razine kolegija Razine nastavne cjeline

Međunarodna usporedivost i transparentnost programa Dublinski deskriptori ili opisnici - www.jointquality.org Rezultat “Združene inicijative za kvalitetu” - postavljaju ishode učenja za četiri ciklusa (razine) sveučilišnog obrazovanja: Kratki ciklus visokog obrazovanja Preddiplomski - prvostupnik (baccalaureus, prvi sveučilišni ciklus) Diplomski - drugostupnik (magistar, drugi sveučilišni ciklus) Doktorski - trećestupnik (doktor znanosti, treći sveučilišni ciklus) definirani su generički (općenito) na razini stupnja obrazovanja, a ne za pojedinu disciplinu i područje studija razrađeni su u pet dimenzija: ZNANJE I RAZUMIJEVANJE – koje studenti trebaju imati kako bi stekli odgovarajuću kvalifikaciju PRIMJENA ZNANJA I RAZUMIJEVANJA – profesionalnost u najširem smislu ZAKLJUČIVANJE I RASUĐIVANJE – sposobnost integracije znanja, svladavanja složenih situacija, rasuđivanje i zaključivanje u realnim situacijama, društveno i etički odgovorno KOMUNIKACIJA – komuniciranje stavova, ideja, problema i rješenja stručnjacima i laicima VJEŠTINE UČENJA – razvijene vještine učenja s nužne za cjeloživotno obrazovanje i/ili nastavak studija

Međunarodna usporedivost i transparentnost programa Tuning model – Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi Inicijativa europskih sveučilišta u građenju općeg pristupa primjeni Bolonjskog procesa na visokom obrazovanju u različitim akademskim područjima Razvija metodologiju (pre)oblikovanja, razvoja, provedbe i evaluacije studijskih programa za svaki ciklus Model definira uporišne točke za pojedine područne akademske razine koje će omogućiti usporedivost, kompatibilnost i transparentnost studijskih programa Projekt definirao područne kompetencije za devet akademskih područja (kemija, fizika, sestrinstvo, geologija, obrazovne znanosti, matematika, europski studij, povijest, poslovni studij) Posebno naglašava da je potrebno posvetiti pažnju generičkim kompetencijama, a ne samo stručnim, te istraživanjem identificira 30 najtipičnijih generičkih kompetencija i kategorizira ih u tri tipa: instrumentalne (kognitivne, metodološke, tehničke i lingvističke), interpersonalne (socijalne vještine) i sistemske (sustavske).

Profesionalni kompetencijski profil subject benchmark statements – definiraju ih stručne udruge, profesionalna društva za područja od posebnog nacionalnog interesa kao što je školstvo, profesionalni kompetencijski profil definira se na nacionalnoj razini (HNOS) široko opisuju razinu znanja i vještina za pojedinu struku iz profesionalnog kompetencijskog profila izvode se pojedini akademski i/ili stručni profil/i

Taksonomije obrazovnih ciljeva Bloomova taksonomija Razine postignuća dijele se u tri područja, kategorije: Kognitivno (područje znanja i razumijevanja) – Bloom, 1956. Afektivno (područje stavova i uvjerenja) – Krathwohl i sur. 1964. Psihomotoričko (područje vještina – umijeća) – Simpson,1972 Svako područje sistematizirano je hijerarhijski od niže ka višoj razini usvojenosti znanja. Svaka razina kategorije nosi ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici mogu pokazati usvojena znanja, vještine i stavove

Bloomova taksonomija Kognitivno područje (znanje i razumijevanje) Definirati, prepoznati, imenovati, nabrojati, poredati, dosjetiti se, ponoviti, reći, navoditi, srediti, zapamtiti ... Klasificirati, opisati, raspraviti, izdvojiti, pretvoriti, objasniti, pokazati, prevesti, preformulirati, sažeti ... Primijeniti, odabrati, demonstrirati, upotrijebiti, ilustrirati, riješiti, odigrati, skicirati, planirati ... Raščlaniti, proračunati, usporediti, suprotstaviti, eksperimentirati, provjeriti, razlikovati, ispitati ... Urediti, uskladiti, složiti, sakupiti, konstruirati, kreirati, razviti, formulirati, organizirati, planirati, napisati, predložiti ... Utvrditi, ocijeniti, vrednovati, podržati, prosuditi, argumentirati, predvidjeti, zaključiti, odabrati ZNANJE – prepoznavanje informacija RAZUMIJEVANJE – shvaćanje informacija PRIMJENA – primjena znanja u rješavanju problema ANALIZA – razdvajanje informacija na sastavne dijelove SINTEZA – primjena informacija VREDNOVANJE – prosuđivanje korisnosti Primjer: Nabrojati vrste knjižnica po Zakonu o knjižnicama Procijeniti učinkovitost primjene Standarda za narodne knjižnice

Bloomova taksonomija Afektivno područje (stavovi i uvjerenja) Identificirati, prepoznati, slušati, slijediti, upotrebljavati ... Odgovarati, pomagati, izvještavati, pozdravljati, čitati, reći ... Dopunjavati, objasniti, razlikovati, suprotstaviti se ... Generalizirati, dovršiti, integrirati, pripremiti, sažeti ... Ocijeniti, zastupati, kvalificirati, utjecati, riješiti, predložiti ... PRIHVAĆANJE ODGOVARANJE VREDNOVANJE ORGANIZACIJA INTEGRITET Primjer: Prihvatiti odgovornost za donesene odluke Zastupati primjenu etičkih standarda u poslu

Bloomova taksonomija Psihomotorno područje (vještine i umijeća) Izabrati, prepoznati, izdvojiti, povezati, izdvojiti Početi, objasniti, pokrenuti, nastaviti, reagirati, odgovoriti Oponašati, prirediti, rastaviti, razdvojiti, sastaviti Izvesti, konstruirati, podići, provesti Popraviti, izgraditi, upravljati, demonstrirati Prilagoditi, uskladiti, reorganizirati, promijeniti, preokrenuti Izgraditi, konstruirati, urediti, izumiti, dizajnirati, kombinirati PERCEPCIJA – perception SPREMNOST - set VOĐENI ODGOVOR - attempt AUTOMATIZIRANI ODGOVOR – basic proficiency SLOŽENA OPERACIJA – expert proficiency PRILAGODBA – adaptable proficiency STVARANJE – creative proficiency Primjer: Prepoznati pravilne postupke manipuliranja knjižnom građom Izgraditi mrežni portal

Formuliranje ishoda učenja Ishode učenja u okviru nekog kurikuluma prepoznajemo po tvrdnji poput ove: “Na kraju programa/modula/predavanja/radionice/ učenik bi trebao moći …” + aktivni glagol (obično vezan uz prilog koliko uspješno to mora biti učinjeno) + objekt glagola (što će moći učiniti) + fraza koja upućuje na kontekst ili uvjet (okolnosti) pod kojim će se radnja izvršiti Primjer: Na kraju ove radionice polaznici bi trebali moći pravilno formulirati ishode učenja za svoje radionice u okviru nacionalnog programa izobrazbe knjižničara.

Formuliranje ishoda učenja Ishodi učenja moraju biti: S – specific - konkretni M – measurable - mjerljivi A – agreed - dogovoreni R – relevant - relevantni T – timely – vremenski izvedivi Ishodi učenja trebali bi biti i transparenti – prepoznati unutar i izvan Europe (Tuning, Gonzalez i Wagenaar, 2006.)

Formuliranje ishoda učenja Praktični savjeti za formuliranja ishoda učenja Ishode učenja UVIJEK pišemo kao mjerljive aktivnosti Izbjegavamo duge i složene tvrdnje i nepoznate riječi Izbjegavamo preopćenite glagole (znati, razumjeti, osvijestiti) Izbjegavati komparative bolje ili više jer podrazumijeva mjerenje prije i poslije učenja Opće je preporučeno odabrati najviše 5 do 7 ishoda za pojedinu nastavnu jedinicu

Zadatak Napišite od 3 do 5 ishoda učenja za vlastitu radionicu iz programa izobrazbe knjižničara iz 2008. godine. Na plavi papir napišite ishode iz kognitivnog i psihomotornog područja, a na žuti papir ishode koji pripadaju afektivnom području.

Konstruktivno poravnanje Pristup poučavanju koji podrazumijeva da planiranje kurikuluma/silabusa započinje jasnom slikom o tome što će studenti biti u stanju učiniti nakon zadovoljavanja zahtjevima kolegija, zatim slijedi utvrđivanje (poravnanje) organizacije programa, usklađivanje metoda poučavanja i na kraju se pristupa provjeri naučenog kako bi se potvrdilo je li učenje dovelo do željenih promjena u znanju, vještinama i uvjerenjima. (Biggs, 2001) Pri određivanju pristupa učenju i poučavanju treba voditi računa o osobinama odraslih učenika: kognitivnom funkcioniranju: pamćenje, učenje, kognitivni stilovi profesionalnom iskustvu i predznanju motivacijsko/afektivnim obilježjima: ciljevi, vrijednosti, očekivanja, stavovi, interesi (Vizek Vidović, 2008)

Matrica ishoda učenja Vrednovanje Kompetencije Ishodi učenja Metode poučavanja Vrednovanje

Vrednovanje ishoda učenja Instrumenti vrednovanja ishoda učenja u programu izobrazbe knjižničara: Samovrednovanje: E-portfolio – osobni profil – formativna metoda vrednovanja (sumativna metoda primjenjivija je u sustavu formalnog obrazovanja) Vanjsko vrednovanje: Primjena sustava bodova (ECTS, ECVET, CEU) Primjena standarda

Literatura Adam, S. Learning Outcomes Current Developments In Europe: Update On The Issues And Applications Of Learning Outcomes Associated With The Bologna Process. 2008. Adam, S. New challenges in recognition: the recognition of prior learning. Official Bologna Process Seminar: why is the recognition of prior experiential learning important and what are the national and institutional implications of this for lifelong learning? Riga: AIC, 2007. CEDEFOP. The Shift to learning outcomes : conceptual, political and practical developments in Europe. 2008. Declan Kennedy, Áine Hyland, Norma Ryan. Writing and Using Learning Outcomes: a Practical Guide. Implementing Bologna in your institution. Vizek Vidović, Vlasta. Kompetencije kao ishodi učenja i trajno obrazovanje. Zagreb, 2008. Bloom’s tutorial & wizard American Association of Law libraries – Writing Learning Outcomes