1. Detaljni izvedbeni nastavni program (DINP):
Što sve studenti trebaju znati o nama i našem predmetu?
doc.dr.sc. Radojka Pantović
Rijeka 13/03/2008

2. BOLOGNE PROCESS European Higher Education Area
In Croatia has signed the Bologne Declaration, and obliged to adjust the High Education System with the European System of high education.
ECTS (European Credit Transfer System)
Mobilty

3. Reforma kurikuluma temeljena na ishodima učenja
Strategija Sveučilišta u Rijeci ( )
Reforma kurikuluma temeljena na ishodima učenja
(Akcijski plan za uvođenje ishoda učenja)

4. Zašto smo se sastali? Reforma kurikuluma temeljena na ishodima učenja
(Strategija Sveučilišta u Rijeci, str. 21.)
Studijski programi, reformirani sukladno koncepciji mjerljivih ishoda učenja, omogućit će razvijanje nacionalnoga kvalifikacijskog okvira i prevođenje akademskih profila i kvalifikacija ostvarenih na Sveučilištu u Europski kvalifikacijski okvir.
Svi studijski programi razvijat će znanja, vještine te
opće i profesionalne kompetencije (generičke kompetencije).
Zbog toga će svi nastavnici Sveučilišta svladati metodologiju definiranja ishoda učenja, izgradnje kurikuluma na temelju definiranih ishoda i razvijanje metodologije i instrumentarija za učenje i njihovo provjeravanje.

5. Europski kvalifikacijski okvir – EQF
European Qualification Framework
Hrvatski kvalifikacijski okvir -
HKO

6. Očekivani ishodi našeg rada:
Očekuje se da nastavnici mogu:
definirati ishode učenja i kompetencije studenata
razlikovati opće i specifične kompetencije, odrediti njihov poželjni udio u studijskom programu
povezati važnost određivanja kompetencija studijskih programa s EQF i HKO
odrediti postupke izrade studijskih programa temeljenim na ishodima učenja

7. Što je detaljni izvedbeni nastavni program (DINP)?
Čemu služi?
Kome je namijenjen?
Što treba sadržavati?

8. Detaljni izvedbeni nastavni program (DINP) ili SYLLABUS
Silab (grč. syllabos) – popis, izvod, pregled
syllabus = sredstvo komunikacije
između nastavnika i studenta: PRVENSTVENO JE NAMIJENJEN STUDENTIMA!
Izvor informacija za studente
Usmjeren studentu, podupire poučavanje i učenje – ukazuje na namjere, običaje, stavove i strategije koje će nastavnik upotrijebiti u osnaživanju aktivnog učenja
Ukazuje na očekivanja koja nastavnik ima prema studentima, uspostavlja pravila rada
Povezuje nastavnika, studenta, fakultet/odsjek/katedru/zavod i sveučilište

9. Silabus (syllabus) nastavnog predmeta predstavlja pregled glavnih informacija o određenom nastavnom predmetu u pisanoj formi u dužini od jedne ili više stranica teksta.
Priprema se za svakog studenta i podijeli pri prvom susretu sa studentima, na početku semestra svake akademske godine.
Etimologija riječi:
riječ potječe iz latinskog jezika (izvedena je prema grčkoj riječi бιλλβη što znači kratak pregled glavnih točaka nekog govora, predavanja, diskusija, programa)
Prema Webster’s 11th Collegiate Dictionary (2004) riječ je u uporabi od , a predstavlja sažetak sadržaja, rasprave, predavanja.
Množina je silabi (syllabi).

10. Zašto DINP?
Uspjeh studenata nije samo rezultat njihovih individualnih napora nego i načina na koji je predmet strukturiran:
važno je spoznati važnost dobrog stukturiranja predmeta
ciljevi,
sadržaji,
metode poučavanja,
način vrednovanja znanja,
obrazovna filozofija nastavnika,
pristup studentima,
pravila rada...

11. Poimanje DINP Tradicija američkih sveučilišta
Različita viđenja i pristupi izradi
Konsenzus: syllabus = DINP (detaljni, sveobuhvatni...)
Prijedlog izrađen temeljem analize literature primjera, prilagođenih našoj tradiciji i okolnostima – predmet rasprave!

12. Prije strukturiranja valja imati u vidu:
Struktura DINP
Prije strukturiranja valja imati u vidu:
Pitanja koja je dobro riješiti na institucionalnoj razini
Forma:
font,
margine,
prored, itd. i
Sadržaj - elementi DINP
Ton pisanja/obraćanja (osobno ili inpersonalno)
Voditi računa o «službenom» programu (moguća odstupanja?), grupi studenata, vlastitom (nastavnom) opterećenju, mogućnostima institucije, i drugim okolnostima

13. Struktura DINP NASLOVNA STRANICA – opće informacije OPIS PREDMETA
DODATNE informacije o predmetu
RASPORED NASTAVE u akademskoj godini

14. Naslovna stranica - opće informacije
Informacija o instituciji
Informacija o predmetu
Informacija o nastavnicima

15. Opis predmeta
ciljevi i očekivani ishodi predmeta razvijanje općih i specifičnih kompetencija
korelativnost i korespodentnost predmeta
sadržaj predmeta
pristup učenju i poučavanju u predmetu
način izvođenja nastave
obveze studenata/studentica
vrednovanje obveza studenata/studentica
literatura (izvori za učenje)

16. Dodatne informacije o predmetu
pohađanje nastave
pismeni radovi
kašnjenje i/ili neizvršavanje zadataka
akademska čestitost
kontaktiranje s nastavnicima
informiranje o predmetu
očekivane opće kompetencije studenata/studentica pri upisu predmeta

17. Raspored nastave u akad. god.
Slijed nastavnih tema u funkciji ostvarivanja ishoda
Povezivanje
ishoda učenja,
načina poučavanja i
procjenjivanja/ocjenjivanja

18. Syllabus
Struktura DIP (detaljnog izvedbenog programa predmeta) (okvir s uputama)

19. NAZIV PREDMETA Naziv sveučilišta Naziv fakulteta/odjela
Adresa fakulteta/odjela
Akademska godina
NAZIV PREDMETA
Studij:
Broj predmeta:
Web stranica predmeta:
ECTS bodovi:
Nastavno opterećenje:
Nositelj(ica) predmeta:
Asistent(ica):
Znanstvena titula, ime, zvanje
Adresa ureda, broj sobe
Vrijeme konzultacija:
Telefon:
Web stranica:

20. OPIS PREDMETA
Ciljevi i očekivani ishodi predmeta (razvijanje općih i specifičnih kompetencija:
- navesti posebno opće i posebno specifične kompetencije koje će se razvijati u predmetu;
- voditi računa da očekivani ishodi budu jasno iskazani i da se izbjegavaju općenite formulacije;
- oblikovati ishode na taj način da bude jasno što se očekuje da student može učiniti/znati nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza.
Korelativnost i korespodentnost predmeta:
opisati korelativnost i korespodentnost predmeta u skladu s programom;
navesti predmete/obveze koje je (eventualno) potrebno izvrštiti prije upisivanja predmeta.
Sadržaj predmeta:
ukratko navesti osnovne sadržaje predmeta;
voditi računa da sadržaji predmeta budu tako odabrani da doprinose ostvarivanju očekivanih ishoda predmeta/razvijanju općih i specifičnih kompetencija.

21. Pristup učenju i poučavanju u predmetu:
navesti kakav se pristup učenju i poučavanju očekuje i što će to značiti za studente;
ukazati studentima na što treba uputiti posebnu pažnju prilikom učenja;
- voditi računa da pristup učenju i poučavanju treba povezati s očekivanim ishodima, sadržajima, nastavnim metodama i vrednovanju znanja studenata.
Način izvođenja nastave:
navesti koji će se oblici nastave koristiti u predmetu;
voditi računa o tome da se način izvođenja nastave treba povezati s očekivanim ishodima, sadržajem predmeta, pristupom učenju i poučavanju i vrednovanjem znanja studenata.

22. Obveze studenata/studentica:
čim jasnije moguće precizirati obveze studenata, ukazujući na broj i vrstu obveza, broj stranica koji se očekuje, itd;
posebno je važno voditi računa da studentima nije dobro zadavati obveze koje nemaju mogućnosti izvršiti ili koje ih dodatno materijalno opterećuju;
kvantificirati obveze u ECTS bodove i voditi računa da obveze odgovaraju ECTS bodovima predmeta;
voditi računa o tome da obveze studenata budu povezane s očekivanim ishodima predmeta;
prilikom definiranja obveza voditi računa o mogućnosti nastavnika da se posveti studentskim radovima – nije prihvatljivo zadavati obveze o kojima studenti neće dobiti povratnu informaciju ili koje neće biti adekvatno vrednovane;
- voditi računa o tome da je ovo dio INP koji je studentima posebno važan.

23. Vrednovanje obveza studenata/studentica:
čim je jasnije moguće prikazati način vrednovanja obveza;
studenti moraju unaprijed i čim je preciznije moguće biti upoznati s načinom vrednovanja – valjalo bi način vrednovanja uključiti u uputu o izradi konkretnog zadatka;
poželjno je planirati samoevaluaciju studenata i uključivanje studenata u vrednovanje rada svojih kolega;
voditi računa o tome da je povratna informacija o načinu vrednovanja izuzetno važna i da je treba davati studentima što je češće moguće budući da služi kao dobar izvor učenja i usmjeravanja vlastitog rada;
naglasiti u kojoj mjeri/postotku pojedina obveza utječe na dobivanje konačne ocjene iz predmeta;
posebno voditi računa o tome da način vrednovanja bude usklađen s očekivanim ishodima, sadržajima i metodama nastave;
voditi računa o tome da je ovo dio INP koji je studentima posebno važan.

24. Literatura (izvori za učenje)
navesti izvore za učenje (literaturu, mrežne izvore, ostalo);
dobro je za svaki izvor dati kratki sažetak kao uputu studentima;
po potrebi, napisati kako treba pristupiti pojedinom izvoru (informativno, detaljno, itd.)
voditi računa o tome da odabir literature omogućuje studentima izvršavanje zadanih obveza.

25. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU Pohađanje nastave
postaviti jasna pravila o pohađanju nastave (broj mogućih izostanaka, informiranje o nastavi za vrijeme odsustva, odgovornost studenata za ostvarivanje ciljeva rada u predmetu, (ne)toleriranje kašnjenja, remećenje nastave (ulasci/izlasci, mobitel i sl);
posebno predvidjeti mjere oko neredovitog pohađanja nastave;
voditi računa o tome da je za integritet nastavnika veoma važno postavljanje pravila, ali još važnije njihovo izvršavanja;
kod postavljanja pravila (u pohađanju nastave, ali i bilo čega ostalog) voditi računa o tome da su pravila usklađena s propisima (statuti, pravilnici, itd.).
posebno voditi računa o vladajućoj «okolini za učenje» - u kontekstu toga bilo bi dobro postići konsenzus na razini fakulteta/odjela/odsjeka.

26. Pismeni radovi
ukazati studentima na očekivanja u vezi s pismenim radovima (pravopisna i gramatička ispravnost, potreba korištenja računala, način predaje radova (elektronski ili u pisanom obliku);
čim je moguće preciznije uputiti studente u očekivanja glede pismenih radova (opseg, struktura, način obrade teksta, stil pisanja);
uputiti studente na način imenovanja dokumenata koji se šalju elektronskim putem;
uputiti studente da zadrže kopije svojih radova do izvršavanja svih obveza u predmetu;
posebno je važno kontinuirano upućivati studente na način citiranja i parafraziranja (veza s akademskom čestitošću!): nastavnik može smanjiti «copy/paste» kulturu na visokim učilištima problemski oblikujući obveze studenata i mijenjajući obveze studenata iz generacije u generaciju.

27. Kašnjenje i/ili neizvršavanje zadataka
uputiti studente u procedure koje slijede nakon kašnjenja (primjerice, smanjivanje ocjene, davanje dodatnih zadataka)
voditi računa o tome da nastavnik uspostavlja/održava svoj integritet kroz pridržavanje procedura koje je predvidio
voditi računa o opterećenju nastavnika dodatnim/kaznenim zadacima.
Akademska čestitost
dužnost je nastavnika promovirati akademsku čestitost i zahtijevati poštivanje načela akademske čestitosti kod studenata;
voditi računa o tome da nastavnik svojim ponašanjem daje primjer studentima;
uputiti studente na dokumente koji reguliraju ovo područje (Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci, Etički kodeks za studente);
pomno planirati način vrednovanja rada studenata/studentica kada se procjenjuje uradak grupe/tima (primjerice, zatražiti od grupe/tima jasan iskaz o tome kako su se podijelili zadaci u timu).

28. Kontaktiranje s nastavnicima
ukazati studentima na efikasne načine kontaktiranja s nastavnicima;
najbolje je da je mogućnost kontaktiranja dvosmjerna;
ograničiti vlastitu dostupnost (primjerice, za vrijeme tjednog odmora).
Informiranje o predmetu
ukazati studentima na način informiranja o predmetu (tijekom nastave, dodatnim dokumentima, mrežnim stranicama, porukama);
ukazati studentima na njihovu odgovornost da budu redovito informirani;
poticati suradnju među studentima, ali osigurati da informacija bude pouzdano i precizno prenesena.

29. Očekivane opće kompetencije studenata/studentica pri upisu predmeta
ukazati studentima što od općih kompetencija smatrate potrebnim za uspješan rad u predmetu (specifične kompetencije određene su prethodno predmetima koje je potrebno upisati/položiti prije upisivanja ovoga predmeta;
najčešće kompetencije odnose se na stupanj korištenja računalnih programa;
ukazati studentima gdje mogu steći tražene kompetencije ukoliko ih nemaju.

30. RASPORED NASTAVE U AKADEMSKOJ 2008/2009. GODINI
Broj
Datum
Tema
Napomena 1
(upisati naziv teme)
(upisati relevantne informacije, npr. što studenti trebaju pročitati, pripremiti, donijeti na sat..) 2 3 .. 15

31. Zaključna rasprava
Koje pretpostavke valja ispuniti za uspješno strukturiranje DINP?

32. Pristupi izradi programa kolegija

33. Pitanja koja postavljamo:
Odaberite za vas najvažnije:
Tko poučava (nastavnik)
Koga poučava (tko su studenti)
Što poučava (nastavni sadržaj)
Za što poučava (što student treba znati)

34. Što su ishodi učenja ? (learning outcomes)
Precizan iskaz o tome što će studenti znati ili biti u stanju učiniti nakon završetka određenog perioda studija
Osnova za definiranje sadržaja, metoda nastave, načina vrednovanja znanja
Mogu se definirati na razini programa, predmeta, nastavne cjeline, nastavnog sata
Očekivani i željeni ishodi učenja (minimum i maksimum)

35. Temeljno pitanje:
Što studenti trebaju znati/moći učiniti kada završe studij?
ili
Koje kompetencije treba posjedovati student nakon završetka studijskog programa?

36. Važnost EQF
“...budući da su prema pravu Europske unije, relevantne stvarne, a ne formalne kvalifikacije, namjeravano formalno ex lege izjednačavanje razičitih razina kvalifikacija neće imati nikakvog učinka za imatelje hrvatskih diploma kada budu tražili zaposlenje ili nastavak školovanja u državama članicama Europske unije. Bez obzira kakvi se akademski nazivi podjeljivali zakonom, ono što je relevantno su stvarne kompetencije koje se u određenom obrazovnom programu stječu. Drugim riječima, nadležne institucije država članica, poslodavci i sveučilišta i dalje će prosuđivati hrvatske diplome prema sadržaju studijskih programa i stvarnoj razini kvalifikacija, a ne prema formalnom akademskom nazivu.”
(S. Rodin: Usklađivanje hrvatskog kvalifikacijskog okvira s Europskim i povreda ustavnog prava na autonomiju sveučilišta)

37. ishoda učenja ECTS-a KOMPETENCIJE Precizno utvrđivanje
Metode poučavanja
Ocjenjivanje
primjenom
ECTS-a
Europski sustav
prijenosa bodova
KOMPETENCIJE

38. Što su kompetencije?
Znanja, vještine i sposobnosti koje osoba ima, a koje je čine sposobnom da nešto učini
Dinamična kombinacija znanja i njegove primjene, stavova i odgovornosti koji opisuju ishode učenja obrazovnog programa
Dokazana sposobnost da se koristi znanje, vještine, osobna, društvena i/ili metodološka sposobnost, u situacijama rada i učenja, u profesionalnom i osobnom razvoju.
U kontekstu Europskog kvalifikacijskog okvira kompetencije se opisuju u terminima odgovornosti i autonomije. (EU Parlament, )

39. Kompetencije mogu biti:
Opće (generic competences)
- Znanja, vještine i sposobnosti koje bi osoba koja završi određenu razinu obrazovanja trebala posjedovati bez obzira na struku kojom se bavi.
Specifične (subject specific competences)
- Znanja, vještine i sposobnosti vezane uz određenu struku.

40. Koliki je željeni omjer općih i specifičnih kompetencija??
Strategija Sveučilišta u Rijeci:
Zadatak 13. Sve studijske programe na Sveučilištu strukturirati tako da najmanje 20% ishoda učenja u programu razvija opće kompetencije. (str. 21)

41. Opće kompetencije
Instrumentalne
Interpersonalne
Sistemske

42. Instrumentalne opće kompetencije
1. Sposobnost analize i sinteze
2. Sposobnost planiranja i organiziranja
3. Osnovno opće znanje
4. Utemeljenje u osnovnom profesionalnom znanju
5. Usmena i pisana komunikacija na maternjem jeziku
6. Znanje stranog jezika
7. Elementarno poznavanje računala
8. Vještine upravljanja informacijama (sposobnost
da se dobije i analizira informacija iz različitih izvora)
9. Rješavanje problema
10. Odlučivanje.

43. Interpersonalne opće kompetencije
1. Sposobnost kritike i samokritike
2. Timski rad
3. Interpersonalne veštine
4. Sposobnost rada u interdisciplinarnim timovima
5. Sposobnost komuniciranja s ne-ekspertima iz
drugih oblasti
6. Razumijevanje raznolikosti i multikulturalnosti
7. Sposobnost rada u međunarodnom okruženju
8. Etička posvećenost.

44. Sistemske opće kompetencije
Sustavne
1. Sposobnost primjene znanja u praksi
2. Istraživačke vještine
3. Sposobnost učenja
4. Sposobnost prilagođavanja novim situacijama
5. Sposobnost stvaranja novih ideja (kreativnost)
6. Vođenje
7. Razumijevanje kultura i običaja drugih zemalja
8. Sposobnost samostalnog rada
9. Kreiranje i menadžment projekata
10. Pokretački i poduzetnički duh
11. Briga o kvaliteti
12. Želja za uspjehom

45. Specifične /stručne/ kompetencije
Potreban dijalog unutar struke (na međunarodnoj i nacionalnoj razini) radi prepoznatiljivosti programa, priznavanja dijelova studija ili završnih kvalifikacija (tematske Socrates mreže)
Usuglašavanje ne podrazumijeva jednake programe, već isključivo usuglašavanje na razini izlaznih općih i specifičnih kompetencija
Put do ostvarivanja kompetencija je različit

46. Postupci/pitanja pri (re)definiranju studijskih programa (2/3)
Na razini pojedinačnog predmeta
Koje opće i specifične kompetencije treba imati student po završetku predmeta?
Koji su ishodi učenja predviđeni?
Kojim ćemo sadržajima, metodama i načinima provjere znanja ostvariti predviđene ishode?
Jesu li obveze studenata usklađene s ECTS bodovima (zadaci, literatura...)
Je li program pojedinačnog predmeta usklađen sa zakonskim odredbama (Statut, Pravilnik..)

47. Indikator učinka
1.13 Prosječni % studijskog programa s ishodima učenja u kojima se razvijaju opće kompetencije.
• Pokazatelj usklađivanja studijskih programa s European Qualification Frameworkom i uvođenja općih kompetencija u ishode učenja.
• Za svaki studijski program (I., II. i III. ciklusa) potrebno je izračunati udio općih kompetencija u ukupnom radnom opterećenju studenata – postotak ECTS kredita koji se dodjeljuju za opće kompetencije. Usporedba tri godine.
• Cenzus datum: 1. studenoga.
• Odgovorna osoba: prodekani zaduženi za nastavu i poslijediplomske studije te pročelnik Centra za studije.

48. Zaključak:
Za svaki studijski program potrebno je definirati što bi student trebao znati nakon uspješno završenog studijskog programa (ishodi učenja i kompetencije)
Kompetencije treba definirati u skladu s EQF i NKO
Definiranje ishoda učenja treba započeti “od vrha”!