1. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dmachala@nsk.hr
Nacionalna zaklada za znanost,
visoko školstvo
i tehnologijski razvoj RH
Ishodi učenja
radionica izrade matrice mjerljivih ishoda učenja u programu izobrazbe knjižničara 22. svibnja 2009.
Dijana Machala
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

2. Uvod u kompetencije i ishode učenja
“Kriza obrazovanja”
osvještavanje postojanja krize 60-tih godine 20. stoljeća
inicirana brzom produkcijom novog znanja
sve bržim zastarijevanjem osposobljenosti (znanja i vrijednosti) (Coombs, P.H., 1982)
produžavanjem ljudskog vijeka povećava se raskorak između osposobljenosti stečenih školovanjem i novim potrebama za uspješnim obnašanjem različitih životnih uloga (Knowles, M.S, 1970.)
zastarijevanje znanja, vrijednosti i stavova ne može se spriječiti produžavanjem i intenziviranjem školovanja – javlja se potreba za novom, integrativnom koncepcijom trajnog, cjeloživotnog neškolskog obrazovanja
‘poluživot’ inženjerskog i liječničkog znanja danas iznosi oko 5 godina
intenziviranje, produženje i omasovljavanje školovanja 70-ih nije riješilo problem “krize”
50% obrazovanja odvija se izvan formalnog sustava a 75% učenja izvan obrazovanja
Learning Ladder

3. Cjeloživotno učenje Definicija
Dewey, John (1897) 'My pedagogic creed', The School Journal, Volume LIV, Number 3 (January 16, 1897), pages Also available in the informal education archives,
Cjeloživotno učenje
Definicija
Koncepcija cjeloživotne edukacije: - načelo vremenskog produžavanja organiziranog učenja s djetinjstva i mladosti na čitav život, po čemu je koncept i nazvan
cjeloživotno obrazovanje nije obrazovanje/odgoj djece i mladih plus obrazovanje odraslih. Cjeloživotna edukacija se ne može svesti na obrazovanje odraslih (Pastuović, 1999). Cjeloživotno učenje ne znači proširenje školskih ciljeva, sadržaja, metoda i organizacije na posliješkolsko obrazovanje jer bi to vodilo svojevrsnom “školskom imperijalizmu” (Karpen, U., 1980). Cjeloživotno učenje ne podrazumijeva vraćanje u školu, već obrazovanje neškolskom edukacijom. Terminološki je česta zabuna da je cjeloživotna edukacija novi naziv za obrazovanje odraslih.
Cjeloživotno obrazovanje je formalno, neformalno i informalno organizirano učenje koje može biti integrirano vertikalno po stupnjevima obrazovanja i horizontalno po oblicima (Dave, R.H., 1976)
usustavljanje učenja u svim životnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, neformalno i informalno)
podrazumijevaju se sve aktivnosti vezane za učenje tijekom cijelog života, a s ciljem unaprjeđenja znanja, vještina i sposobnosti

4. Uvod u kompetencije i ishode učenja
Formalno obrazovanje – učenje koje se pojavljuje u organiziranoj i usustavljenoj okolini (školi, radionici, na radnom mjestu) te koje rezultira javnom ispravom (svjedodžbom ili diplomom) o završenom stupnju i vrsti obrazovanja. Ono je intencijalno sa strane učenika.
Neformalno obrazovanje – organizirano učenje, ali koje se provodi izvan redovitog školskog sustava. Ono može, ali i ne mora rezultirati formalnom potvrdom o uspješno svladanom obliku obrazovanja, ali takva potvrda nema status javne isprave iz čijeg sadržaja bi proizlazila prava završenih polaznika i obveza budućeg poslodavca na davanje prioriteta prilikom natječaja za prijem u odnosu na druge kandidate koji takvu potvrdu nemaju. Ono je intencijalno sa strane učenika.
Informalno učenje – to je “iskustvo” ili “nenamjerno” učenje koje se dešava tijekom života a da učenik nije ni svjestan znanja ili vještina koje je usvojio. Često ga se naziva i “posljedicom” života.
OECD. Lifelong Learning for All, 1996.
Delors, J. Learning: The Treasure Within. Paris : UNESCO, 1996.

5. Uvod u kompetencije i ishode učenja
Osnovni pojmovi
Obrazovanje – proces organiziranog učenja spoznajnih (kognitivnih) i psihomotornih svojstava ličnosti. Obrazovanjem se uče spoznajna svojstva ličnosti uporabiva u velikom broju situacija što ih je nemoguće unaprijed predvidjeti (znanja i motorne vještine uporabive u manjem broju specifičnih situacija sadržaj su izobrazbe). Sadržaj obrazovanja su temeljna znanja, intelektualne i motorne vještine velike transferne vrijednosti. > stjecanje znanja, pripremanje za obnašanje životnih uloga
Izobrazba – poseban oblik obrazovanja – suženog na specifična, unaprijed određena i neposredno primjenjiva znanja i motorne vještine uže transferne vrijednosti. Proces izobrazbe obično se izvodi u posebnim ustanovama: centrima za izobrazbu ili specijaliziranim obrazovanim ustanovama Obrazovanje = eng. education, njem. bildung, fr. education Izobrazba = eng. training, njem. ausbildung, fr. formation > usavršavanje znanja

6. Uvod u kompetencije i ishode učenja
Osnovni pojmovi
Obrazovanje odraslih – proces kojim osoba, čije su glavne socijalne uloge znakovite za status odraslosti, poduzima sustavno i trajno učenje sa svrhom postizanja promjena u znanju, stavovima, vrijednostima ili vještinama. Veliki se dio cjeloživotnog obrazovanja odvija kao obrazovanje odraslih.
Doživotno (trajno, kontinuirano, permanentno) obrazovanje – odnosi se na obrazovanje od završetka nekog stupnja formalnog obrazovanja do smrti ili do kraja radnog vijeka. Usklađuju se oblici formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja odraslih prema načelu horizontalnog povezivanja.
Gordon Darkenwald i Sharan Merriam. Obrazovanje odraslih: temelji prakse, 1982

7. Knjižnice i cjeloživotno obrazovanje
Hamburška deklaracija (UNESCO/CONFINTEA, 1997) “UNESCO bi trebao ojačati ulogu knjižnica, muzeja, baštinskih i kulturnih ustanova kao mjesta učenja i partnera u procesu cjeloživotnog obrazovanja i uspostave modernog društva koje uči”
Promjene u knjižničnom prostoru - learning commons - information commons
Knjižnične usluge za net generaciju
- blogovi Learning commons blog i sl.
- EBLIDA (2001): omogućiti slobodan pristup informacijama, osigurati pomoć u pronalaženju i evaluaciji kvalitetnih izvora - aktivna uloga u obrazovanju korisnika i suradnja u nastavi: programi informacijske pismenosti
Ishodi kao indikatori knjižničnog poslovanja
- procjenjuju se ishodi poslovanja knjižnica – OBE (outcome based evaluation)

8. OBPE - Outcomes Based Planning & Evaluation

9. Ishodi učenja
Ishodi učenja su iskazi kojima se izražava što učenik treba znati, razumjeti i/ili biti u stanju pokazati nakon što završi određeni proces učenja. Ishodi se najčešće izražavaju kao znanje, vještine ili vrijednosti (stavovi).
Ishodi učenja moraju biti praćeni s prikladnim kriterijima vrednovanja prema kojima se može utvrditi jesu li ishodi ostvareni.
Ishodi učenja:
operacionalizacija kompetencija pomoću aktivnosti koje se mogu opažati i mjeriti,
neposredni rezultati obrazovanja, osposobljenosti za pojedine vrste ponašanja (kognitivna, psihomotorna i afektivna ponašanja),
ishodi su, uz ciljeve, sadržaj i metode poučavanja, sastavni i neodvojivi dio kontinuiranog procesa razvoja sylabusa
podržavaju poučavanje usmjereno na učenika

10. Program temeljen na ishodima učenja
Izrada programa
Tradicionalni pristup
Pristup utemeljen na ishodima učenja
Važni su ulazi
Važni su rezultati
Planiranje na temelju vremena
Planiranje na temelju željenih ishoda
Studenti su grupirani po godinama i prolaze kroz kolegije zajedno
Studeni napreduju kroz program na različite načine da bi postigli željene ishode
Kolegiji se dodjeluju nastavnicima koji poučavaju grupe studenata i evaluiraju ih
Nastavnici su odgovorni za ishode koji su definirani programom
Studenti prikupljaju dokaze o pohađanju nastave i položenim ispitima u točno određenome vreme, što vodi do diplome
Studenti demonstriraju da su ovladali ishodima

11. Primjena ishoda učenja
Prednosti primjene ishoda učenja
Učenicima pomaže da shvate što se od njih očekuje i olakšava proces učenja; praćenje vlastitog napretka u gradivu
Nastavnom osoblju pomaže definirati što bi učenici morali znati učiniti (izvršiti) na kraju određenog razdoblja učenja, a prije nisu znali; preusmjeravanje od pristupa usmjerenog na sadržaj prema pristupu usmjerenog na učenika
Poslodavce i buduće učenike informira o vještinama i kompetencijama stečenim tijekom poučavanja, olakšava vidljivost i razlikovanje akademskih programa
Nedostaci primjene ishoda učenja
Ishodi učenja mogu ograničiti učenje ako su preusko definirani
Lakše je mjeriti ishode učenja na nižim razinama, pa njihova primjena može dovesti do redukcije sadržaja u programu
Javlja se rizik od zanemarivanja nekih aspekata učenja: vrijednosti/afektivnih komponenti, prenosivih vještina, kontekstualizacije učenja i sl.

12. Razine primjene ishoda učenja – zajednička referentna točka
Međunarodna razina
Za međunarodno priznavanja diploma i kvalifikacija
Poticanje mobilnosti stručnjaka, transparentnosti i prenosivosti kvalifikacija
Nacionalna razina
Za izradu nacionalnih kvalifikacijskih okvira i uspostavu sustava kvalitete
Razine institucija
Profesionalni kompetencijski profil (subject benchmark statements) - iz njega se izvode akademski i/ili stručni profil/i
Razine kolegija
Razine nastavne cjeline

13. Profesionalni kompetencijski profil
subject benchmark statements – definiraju ih stručne udruge, profesionalna društva
za područja od posebnog nacionalnog interesa kao što je školstvo, profesionalni kompetencijski profil definira se na nacionalnoj razini (HNOS)
široko opisuju razinu znanja i vještina za pojedinu struku
iz profesionalnog kompetencijskog profila izvode se pojedini akademski i/ili stručni profil/i

14. Taksonomije obrazovnih ciljeva
Bloomova taksonomija
Razine postignuća dijele se u tri područja, kategorije:
Kognitivno (područje znanja i razumijevanja) – Bloom, 1956.
Afektivno (područje stavova i uvjerenja) – Krathwohl i sur
Psihomotoričko (područje vještina – umijeća) – Simpson,1972
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski od niže ka višoj razini usvojenosti znanja. Svaka razina kategorije nosi ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici mogu pokazati usvojena znanja, vještine i stavove

15. Bloomova taksonomija Kognitivno područje (znanje i razumijevanje)
Definirati, prepoznati, imenovati, nabrojati, poredati, dosjetiti se, ponoviti, reći, navoditi, srediti, zapamtiti ...
Klasificirati, opisati, raspraviti, izdvojiti, pretvoriti, objasniti, pokazati, prevesti, preformulirati, sažeti ...
Primijeniti, odabrati, demonstrirati, upotrijebiti, ilustrirati, riješiti, odigrati, skicirati, planirati ...
Raščlaniti, proračunati, usporediti, suprotstaviti, eksperimentirati, provjeriti, razlikovati, ispitati ...
Urediti, uskladiti, složiti, sakupiti, konstruirati, kreirati, razviti, formulirati, organizirati, planirati, napisati, predložiti ...
Utvrditi, ocijeniti, vrednovati, podržati, prosuditi, argumentirati, predvidjeti, zaključiti, odabrati
ZNANJE – prepoznavanje informacija
RAZUMIJEVANJE – shvaćanje informacija
PRIMJENA – primjena znanja u rješavanju problema
ANALIZA – razdvajanje informacija na sastavne dijelove SINTEZA – primjena informacija
VREDNOVANJE – prosuđivanje korisnosti
Primjer: Nabrojati vrste knjižnica po Zakonu o knjižnicama Procijeniti učinkovitost primjene Standarda za narodne knjižnice

16. Bloomova taksonomija Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Identificirati, prepoznati, slušati, slijediti, upotrebljavati ...
Odgovarati, pomagati, izvještavati, pozdravljati, čitati, reći ...
Dopunjavati, objasniti, razlikovati, suprotstaviti se ...
Generalizirati, dovršiti, integrirati, pripremiti, sažeti ...
Ocijeniti, zastupati, kvalificirati, utjecati, riješiti, predložiti ...
PRIHVAĆANJE
ODGOVARANJE
VREDNOVANJE
ORGANIZACIJA
INTEGRITET
Primjer: Prihvatiti odgovornost za donesene odluke Zastupati primjenu etičkih standarda u poslu

17. Bloomova taksonomija Psihomotoričko područje (vještine i umijeća)
Izabrati, prepoznati, izdvojiti, povezati, izdvojiti
Početi, objasniti, pokrenuti, nastaviti, reagirati, odgovoriti
Oponašati, prirediti, rastaviti, razdvojiti, sastaviti
Izvesti, konstruirati, podići, provesti
Popraviti, izgraditi, upravljati, demonstrirati
Prilagoditi, uskladiti, reorganizirati, promijeniti, preokrenuti
Izgraditi, konstruirati, urediti, izumiti, dizajnirati, kombinirati
PERCEPCIJA – perception
SPREMNOST - set
VOĐENI ODGOVOR - attempt
AUTOMATIZIRANI ODGOVOR – basic proficiency
SLOŽENA OPERACIJA – expert proficiency
PRILAGODBA – adaptable proficiency
STVARANJE – creative proficiency
Primjer: Prepoznati pravilne postupke manipuliranja knjižnom građom Izgraditi mrežni portal

18. Formuliranje ishoda učenja
Ishode učenja u okviru kurikuluma formuliramo kao tvrdnju:
“Na kraju programa/modula/predavanja/radionice/ učenik bi trebao moći …”
+ aktivni glagol (obično vezan uz prilog koliko uspješno to mora biti učinjeno)
+ objekt glagola (što će moći učiniti)
+ fraza koja upućuje na kontekst ili uvjet (okolnosti) pod kojim će se radnja izvršiti
Primjer: Na kraju ove radionice polaznici bi trebali moći pravilno formulirati ishode učenja za svoje radionice u okviru nacionalnog programa izobrazbe knjižničara.

19. Formuliranje ishoda učenja
Ishodi učenja moraju biti: S – specific - konkretni
M – measurable - mjerljivi
A – agreed - dogovoreni
R – relevant - relevantni
T – timely – vremenski izvedivi
Ishodi učenja trebali bi biti i transparenti – prepoznati unutar i izvan Europe (Tuning, Gonzalez i Wagenaar, 2006.)

20. Formuliranje ishoda učenja
Praktični savjeti za formuliranja ishoda učenja
Ishode učenja UVIJEK pišemo kao mjerljive aktivnosti
Izbjegavamo duge i složene tvrdnje i nepoznate riječi
Izbjegavamo preopćenite glagole (znati, razumjeti, osvijestiti)
Izbjegavati komparative bolje ili više jer podrazumijeva mjerenje prije i poslije učenja
Opće je preporučeno odabrati najviše 5 do 7 ishoda za pojedinu nastavnu jedinicu

21. Zadatak
Napišite od 3 do 5 ishoda učenja za vaš tečaj iz programa izobrazbe knjižničara iz godine. Na plavi papir napišite ishode iz kognitivnog i psihomotornog područja, a na žuti papir ishode koji pripadaju afektivnom području.

22. Konstruktivno poravnanje
Pristup poučavanju koji podrazumijeva da planiranje kurikuluma/silabusa započinje jasnom slikom o tome što će studenti biti u stanju učiniti nakon zadovoljavanja zahtjevima kolegija, zatim slijedi utvrđivanje (poravnanje) organizacije programa, usklađivanje metoda poučavanja i na kraju se pristupa provjeri naučenog kako bi se potvrdilo je li učenje dovelo do željenih promjena u znanju, vještinama i uvjerenjima.
(Biggs, 2001)
Pri određivanju pristupa učenju i poučavanju treba voditi računa o osobinama odraslih učenika:
kognitivnom funkcioniranju: pamćenje, učenje, kognitivni stilovi
profesionalnom iskustvu i predznanju
motivacijsko/afektivnim obilježjima: ciljevi, vrijednosti, očekivanja, stavovi, interesi
(Vizek Vidović, 2008)

23. Matrica mjerljivih ishoda učenja
Kompetencije
Ishodi učenja
Metode poučavanja
Mjerenje postignuća

24. Vrednovanje i priznavanje učenja
Instrumenti vrednovanja i priznavanja učenja:
Samovrednovanje: - bilježenje postignuća
Sustav e-portfolija – projekt RAPID (Recording Academic, Professional and Individual Development for Information and Library Science)
Vanjsko vrednovanje:
Akreditacija programa – usklađenje sa standardima kvalitete; Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
Primjena sustava bodova (ECTS, ECVET, CEU)
ECTS - Europski sustav prikupljanja i prenošenja bodova/kredita (European Credit Transfer and Accumulation System) Radno opterećenje opisuje količinu vremena koja je studentima u prosjeku potrebna da bi izvršili sve obveze vezane uz nastavu i učenje (poput predavanja, seminara, projekata, praktičnoga rada, pripremu za nastavu, samostalnog učenja, ispita i dr.), a koje su potrebne da bi se postigli očekivani ishodi učenja
ECVET - Europskog sustava prijenosa kreditnih bodova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje
CEU - Za odgovorna radna mjesta, za koja se traži visoka razina profesionalnosti, uvodi se institut jedinice kontinuiranog obrazovanja (“continuing education unit” – CEU) u svrhu recertifikacije sveučilišnih diploma

25. Priznavanje neformalnih oblika učenja
Priznavanje (recognition) – bilježenje postignuća učenja i napretka kod pojedinca. Često se veže uz kvalifikacije.
EQF će poduprijeti pojedince sa širokim radnim ili drugim iskustvima kroz jačanje validacije neformalnoga i informalnog učenja. Fokus na ishodima učenja osigurat će lakše procjenjivanje jesu li ishodi učenja stečeni u različitim okruženjima istovrijedni (ekvivalentni), prema sadržaju i relevantnosti, formalnim kvalifikacijama.

26. Međunarodna iskustva
Projekt: “Feasibility of International Guidelines for Equivalency and Reciprocity of Qualifications for LIS Professionals” International Guidelines for Equivalency and reciprocity of Qualifications for LIS Professionals – Terry L. Weech i Anna Maria Tammaro (2008.)
Leif Kajberg, Leif Lørring (ed.), European curriculum reflections on Library and Information Science education (Copenhaguen: The Royal School of Library and Information Science, 2005)

27. Literatura
Adam, S. Learning Outcomes Current Developments In Europe: Update On The Issues And Applications Of Learning Outcomes Associated With The Bologna Process
Adam, S. New challenges in recognition: the recognition of prior learning. Official Bologna Process Seminar: why is the recognition of prior experiential learning important and what are the national and institutional implications of this for lifelong learning? Riga: AIC, 2007.
CEDEFOP. The Shift to learning outcomes : conceptual, political and practical developments in Europe
Declan Kennedy, Áine Hyland, Norma Ryan. Writing and Using Learning Outcomes: a Practical Guide. Implementing Bologna in your institution.
Vizek Vidović, Vlasta. Kompetencije kao ishodi učenja i trajno obrazovanje. Zagreb, 2008.
Bloom’s tutorial & wizard
American Association of Law libraries – Writing Learning Outcomes