1. KOMPETENCIJE UČITELJA I ISHODI UČENJA
STRUČNI SKUP IZ INFORMATIKE ZA VODITELJE ŽUPANIJSKIH STRUČNIH VIJEĆA, MENTORE I SAVJETNIKE Vukovar od 5. do 7. ožujka 2009.
KOMPETENCIJE UČITELJA I ISHODI UČENJA
mr. sc. Majda Fajdetić, viša savjetnica
Miljenka Galić, prof., pedagoginja - mentor
mr.sc. Slavko Petrinšak, prof.
MFMG09

2. Što je kompetencija?
Kombinacija znanja, vještina, stavova, vrijednosti i navika koje omogućuju pojedincu da aktivno i efikasno djeluje u određenoj (specifičnoj) situaciji, odnosno profesiji.
MFMG09

3. Tri dimenzije učiteljske kompetencije: 1. Profesionalna
Kompetencija podrazumijeva “imati neophodne sposobnosti, autoritet, vještinu, znanje…” - prema Oxford advancedleaners encyclopedic dictionary, 1989,str. 183.)
Tri dimenzije učiteljske kompetencije:
1. Profesionalna
2. Pedagoško – didaktičko – metodička, posredovanje znanstvenih spoznaja u nastavi
3. Radna
MFMG09 3

4. 1. Profesionalna kompetencija
razina općeg znanja
sposobnost planiranja
sposobnost izvedbe zadataka
sudjelovanje u projektima
samovrednovanje i vrednovanje
stručno usavršavanje
MFMG09

5. 2. Pedagoško – didaktičko – metodičke kompetencije
Poznavanje i primjena pedagoške teorije i prakse
Snalaženje u području
Sposobnost poučavanja i praćenja
Usvajanje školske procedure
Kreiranje nastavnih sadržaja
- planiranje, programiranje,
pripremanje za nastavu)
Prepoznavanje i rješavanje obrazovnih problema
MFMG09

6. 2. Pedagoško – didaktičko – metodičke kompetencije (nastavak)
Razvijanje vještina upravljanja razredom
Pronalaženje odgovora na probleme u disciplini
Poučavanje u ograničenim mogućnostima škole
Motivacija učenika i njihovo uključivanje u razredne aktivnosti
Vještina evaluacije / ocjenjivanja
MFMG09

7. 2. Pedagoško – didaktičko – metodičke kompetencije (nastavak)
Razumijevanje socijalnih i drugih okolnosti koje mogu utjecati na učenikovo izražavanje i ponašanje
Učenje komunikacije s roditeljima i uključivanje roditelja
Povezivanje teorije i nastavnih metoda stečenih obrazovanjem u nastavnoj praksi
snalaženje u međunarodnim pitanjima
MFMG09

8. 3. Radne kompetencije - praktično znanje
vještina suradnje
predanost poslu
timski rad
osjećaj odgovornosti
kvaliteta rada
poznavanje jezika
(ICT tehnologije)
MFMG09

9. 3. Radne kompetencije - praktično znanje
(nastavak)
Savjesnost – preuzimanje odgovornosti
Ustrajavanje na ciljevima bez obzira na rezultate
Inicijativa
Optimizam – unutrašnja motivacija i volja za rad
Izgrađivanje i njegovanje pravilnog govornog i pisanog izraza
Opća komunikacijska i jezična pismenost
Poznavanje engleskog i nekog drugog svjetskog jezika
MFMG09

10. Prosvjetni djelatnik kao profesionalna osoba
MFMG09

11. Široko određenje kompetencija (u njemačkoj literaturi)
Četiri područja:
stručno – predmetno
pedagoško
organizacijsko
komunikacijsko - refleksivno
MFMG09

12. Prema Europskoj komisiji za unaprjeđivanje obrazovanja I
stručnog usavršavanja obrazovanje učitelja/nastavnika
treba biti interdisciplinarno i multidisciplinarno
Učitelj/nastavnik trebao bi:
a) imati znanje iz predmeta koji poučava ali i drugih, njemu sličnih - interdisciplinarno poznavanje svoje struke
b) pedagoško-psihološka znanja – razumijevanje razvojnih obilježa učenika, stilova učenja, kulture učenika
c) vještine poučavanja - poznavanje strategija, metoda i tehnika poučavanja
d) razumijevanje društvenog i kulturnog konteksta obrazovanja i škole.
MFMG09

13. Temeljne nastavne kompetencije
(prema Kyriacou: 1998, 24)
planiranje i pripremanje za nastavni sat
izvedba nastavnog sata - vođenje i tijek nastavnog sata
razredni ugođaj – disciplina
ocjenjivanje učeničkog napretka
osvrt i prosudba vlastitog rada.
MFMG09

14. Europski principi nastavničke kompetencije
Učenje ne bi smjelo biti
krajnji cilj, “zbir znanja”
već bi se trebao ogledati u
boljem shvaćanju samoga
sebe i drugih u
svakodnevnom životu.
Modificirano prema: E. Piršl, 2008.
MFMG09

15. Učenici bi trebali znati za što uče,
a učitelji/nastavnici za što poučavaju kako
bi nastava poprimila interpersonalna
obilježja, umjesto akumuliranja
činjenica bez mogućnosti generalizacija i
razvijanja životnih vještina.
MFMG09

16. (Eurydice, 2003: 6) identificira pet područja
novih kompetencija («new competences now expected
of teachers»):
poučavanje uz upotrebu suvremene ICT
tehnologije
integracija djece s posebnim potrebama
rad u skupini s djecom i multikulturalno
mješovitim skupinama
menadžment škole i različiti administrativni poslovi
rješavanje konflikata
MFMG09

17. - utvrđene 1966. godine u Preporuci o statusu učitelja,
Ideje, vizije i misije ...
- utvrđene godine u Preporuci o statusu učitelja,
prvom i do danas najvažnijem međunarodnom dokumentu u području obrazovanja i stručnog usavršavanja učitelja/nastavnika.
-146 članaka u 13 cjelina utvrđuju: opća načela obrazovanja, izobrazbe i usavršavanja, zapošljavanja, rada i života te prava i odgovornosti učitelja javnih i privatnih škola
(od predškolske do srednjoškolske razine).
MFMG09

18. Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje – Europski okvir, Lisabon 2000.
Komunikacija na materinjem jeziku
Komunikacija na stranom jeziku
Matematička i prirodoslovna kompetencija
Informatička kompetencija
Međuljudska, socijalna i građanska kompetencija
Poduzetnička kompetencija, preuzimanje inicijative
Izražavanje kroz kulturu, povijest i umjetnost
MFMG09

19. Umjesto zaključka Koja su obilježja uspješnog učitelja/nastavnika?
Povjerenje učitelja/nastavnika u svoju struku,
znanja i vještine koje ima, vrijednosti i stavove koje
zastupa i poticanje potencijala (sposobnosti) učenika
za učenje i promjenu, te stav o važnosti obrazovanja,
za osobni i društveni razvoj i napredak koji značajno
utječu na kvalitetu poučavanja i učenja u školi.
(Rezultati istraživanja)
MFMG09

20. Neke od najvažnijih osobina uspješnih učitelja/nastavnika su:
kritičko mišljenje
kreativno mišljenje
prosocijalno mišljenje i mišljenje usmjereno na društvo
mišljenje usmjereno na budućnost
MFMG09

21. Nastavnik nije više “mudrac na pozornici, nego vodič sa strane.”
“The teacher is “no longer the sage on the stage, but the guide at the side.”
Komentar američkog trenera nastavnika (Anon) na godišnjoj konferenciji Udruge za proučavanje kurikuluma, 1996.
“Znam da ne mogu naučiti nikoga ništa, mogu samo osigurati okruženje i mogućnost za učenje jer je učenje nešto što čine učenici, a ne nastavnici.“
CARL ROGERS
MFMG09

22. Osnovni temelji učenja
Obrazovanje se zasniva na cjeloživotnom učenju - koncepciji društva znanja
temeljenog na četiri stupa učenja:
– UČENJE ZA ZNANJE (UČITI ZNATI)
stručna umijeća i komunikaciju.
– UČENJE ZA RAD (UČITI ČINITI)
praktična primjena teorijskog znanja.
– UČENJE ZA ZAJEDNIČKI ŽIVOT (UČITI ŽIVJETI ZAJEDNO)
pronalaženje zajedničkih ciljeva rada i života.
– UČENJE ZA POSTOJANJE (UČITI BITI)
donošenja vlastitih sudova, osobne odgovornosti i duhovnih vrijednosti.
MFMG09

23. Globalizacija obrazovanja i obrazovne politike
• Tehnološki razvoj i brze promjene na tržištu rada nameću potrebu redefiniranjem ukupne obrazovne politike.
• Osnovna značajka je prijenos nadležnosti o pitanjima obrazovanja s nacionalnog tijela na međunarodna tijela.
• Primjer je Europska unija na koju se prenose nadležnosti nacionalnih tijela članica
MFMG09

24. Standardizacija obrazovanja PODRAZUMJEVA:
•usuglašavanja zajedničke obrazovne politike Europskih zemalja
•usporedivost obrazovnih sustava različitih zemalja
•definiranje obrazovnih standarda kojima se provjeravaju ishodi
učenja
•kompetencije koje je učenik stekao i razvio te njihovo mjerenje
putem testiranja i vanjskog vrednovanja
Krajnji cilj STANDARDIZACIJE je dobiti uvid u kvalitetu
pojedine ustanove na razini države i šireg okruženja.
MFMG09

25. Usporedivost obrazovnih sustava
Definirana Europskim kvalifikacijskim okvirom (EKO) kojemu
je cilj:
1. Razvoj kvalitete i efikasnosti obrazovnog sustava
2. Povećanje prohodnosti obrazovnoga sustava
3. Otvaranje nacionalnoga obrazovnog sustava prema međunarodnoj zajednici
EKO je polazište za usporedbu Nacionalnih kvalifikacijskih
okvira temeljenih na ishodima učenja i kompetencijama.
MFMG09

26. •sposobnost analize i sinteze •sposobnost učenja •rješavanje problema
OPĆE KOMPETENCIJE
•sposobnost analize i sinteze
•sposobnost učenja
•rješavanje problema
•sposobnost za primjenu
znanja u praksi
•sposobnost prilagodbe novoj situaciji
•briga za kvalitetu
•vještine upravljanja
informacijama
•sposobnost za samostalni rad
STRUČNE
•planiranje i priprema
•izvedba nastavnog sata
•vođenje i tijek nastavnog
sata
•razredni ugođaj
•disciplina
•ocjenjivanje učeničkog
napretka
•osvrt i prosudba vlastitog rada
Ishodi učenja pokazuju koji udio opisanih kompetencija učenik stekao, a ocjenjivanje je način kojim se vrednuje kvaliteta tog udjela.
MFMG09

27. Sustav obrazovanja u razvijenim zemljama zasniva se na nacionalnom kurikulumu.
Pojam kurikuluma tumačimo kao cjelovit odgovor na sljedeća pitanja:
a) Zašto se uči – cilj i ishodi učenja nastavnog programa, grupe srodnih predmeta, jednog predmeta, nastavne teme i jedinice.
b) Što se uči – sadržaji
c) Kako se uči – metode poučavanja, način provjere usvojenih kompetencija, evaluaciju... .
Ovaj pristup planiranja sustava obrazovanja nazivamo:
KURIKULUM TEMELJEN NA ISHODIMA UČENJA
MFMG09

28. Ishodi učenja pomažu: – učenicima shvatiti što se od njih očekuje
– olakšavaju proces učenja
– nastavnicima da točno definiraju činjenična znanja, vještine i stavove koje bi učenici morali znati na kraju određenog razdoblja učenja
– roditeljima, budućim srednjoškolcima i studentima,
poslodavcima informirajući ih o vještinama i kompetencijama stečenim tijekom školovanja
MFMG09

29. Definiranje obrazovnih ciljeva i ishoda učenja
Vrijednosti koje učenik treba usvojiti nakon odslušanog
predmeta ili na kraju školovanja opisane su kroz:
- obrazovne ciljeve
- ishode učenja
Ciljevi i ishodi se odnose na aktivnosti koje će učenik znati
obavljati nakon uspješnog svladavanja programa predmeta
na razini prihvatljivoj za društvo.
MFMG09

30. Definiranje obrazovnih ciljeva i ishoda učenja
Obrazovni ciljevi ili ciljevi učenja opisuju što nastavnik
čini da bi učenici znali izvršiti na kraju određenog razdoblja učenja
• Ishodi učenja za razliku od obrazovnih ciljeva definiraju
ono što bi morao znati učiniti učenik, a ne nastavnik.
Primjer:
Cilj: Opisati sudionicima stručnog skupa definiranje ishoda učenja temeljenih na Bloomovoj taksonomiji.
Ishod učenja: Nakon uspješno završenog predavanja sudionik će moći primijeniti Bloomovu taksonomiju u definiranju ishoda učenja za nastavni predmet
MFMG09

31. Kako napisati ishode učenja?
Najčešće polazište za definiranje obrazovnih ciljeve, ishoda učenja i zadataka zasniva se na Bloomovoj taksonomiji prema kojoj se razine postignuća dijele u tri područja:
– kognitivno (činjenična znanja)
– psihomotoričko (vještine)
– afektivno (stavovi i uvjerenja)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski od niže ka višoj razini usvojenosti znanja.
Razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole kojima definiramo kvalitativne i kvantitativne ishode učenja.
MFMG09

32. Kognitivno područje (znanje i razumijevanje)
Razine postignuća
Kognitivno područje (znanje i razumijevanje)
Kognitivno područje
RAZINA
PRIPADAJUĆI GLAGOLI
Znanje – prepoznavanje informacija (najniža razina)
definiraj, imenuj, zapamti, zabilježi, ispričaj, sastavi popis, ponovi, izvijesti …
RAZUMIJEVANJE – shvaćanje informacija
opiši, objasni, identificiraj, izvijesti, razmotri, izrazi, prepoznaj, raspravljaj…
PRIMJENA – primjena znanja u rješavanju problema
primjeni, izvedi, protumači, ilustriraj, vježbaj, izloži, prikaži, prevedi …
ANALIZA – razdvajanje informacija kako bi se prilagodile različitim situacijama
usporedi, raspravljaj, razluči, riješi, diferenciraj, napravi inventuru ..
SINTEZA – primjena informacija radi poboljšanja kvalitete neke situacije i života
predloži, uredi, organiziraj, kreiraj, sastavi, klasificiraj, poveži, formuliraj …
VREDNOVANJE – prosuđivanje korisnosti (najviša razina)
prosudi, izaberi, procijeni, rangiraj, vrednuj, izmjeri, odredi prioritet, predvidi …
MFMG09
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene

33. Psihomotoričko područje (vještine i umijeća)
Razine postignuća
Psihomotoričko područje (vještine i umijeća)
Psihomotoričko područje
RAZINA
PRIPADAJUĆI GLAGOLI
IMITACIJA – praćenje i ponavljanje operacije koju netko pokazuje
dopuniti, prilagoditi, graditi, skupljati, ispravljati, sjeći, rezati, nacrtati, grupirati, ilustrirati, umetnuti, locirati, napraviti, označiti, mjeriti, promatrati, djelovati, izvoditi, smjestiti, postaviti, preraditi, skenirati, odvojiti, pohraniti, testirati, prebaciti, koristiti, gledati, brisati, procijeniti, izbaciti …
MANIPULACIJA – izvođenje određene operacije uz instrukcije voditelja
PRECIZACIJA – precizno ali sporo izvođenje operacije
ARTIKULACIJA (SINTEZA) – sposobnost koordinacije više operacija uz primjenu dvije ili više vještina
NATURALIZACIJA – istovremeno izvršavanje više operacija primjenom odgovarajućih vještina s lakoćom
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
MFMG09

34. Razine postignuća Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
RAZINA
PRIPADAJUĆI GLAGOLI
PRIHVAĆANJE – svjesno praćenje
pitati, izabrati, opisati, slijediti, dati, držati, identificirati, smjestiti, imenovati, ukazati, izabrati, odgovoriti, koristiti
REAGIRANJE – aktivno sudjelovanje i reagiranje
Odgovoriti, pomoći, sastaviti, prilagoditi se, raspraviti, pozdraviti, označiti, izvesti, prakticirati, reći, napisati, izvijestiti, predložiti
USVAJANJE VRIJEDNOSTI – procjena osobe u odnosu s nekim objektom, događajem ili ponašanjem
Dovršiti, opisati, razlikovati, objasniti, slijediti, oblikovati, inicirati, pozvati, uključiti, opravdati, prosuditi, predložiti, izvijestiti, odabrati, proučiti, izraditi
ORGANIZIRANE VRIJEDNOSTI – organizacija vrijednosti prema prioritetima na osnovu usporedbe i izučavanje odnosa
Slijediti, prihvatiti, mijenjati, urediti, kombinirati, usporediti, dopuniti, obraniti, objasniti, generalizirati, identificirati, integrirati, modificirati, poredati, organizirati, staviti u odnos, sintetizirati
VREDNOVANJE/PERSONALIZACIJA – posjedovanje osobnog sustava vrijednosti kojim se kontrolira osobno ponašanje
Djelovati, razlikovati, prikazati, utjecati, slušati, izvesti, primijeniti, predložiti, kvalificirati, ispitati, poslužiti, riješiti, koristiti, vrednovati
MFMG09
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanje vrijednosti

35. Algoritam pisanja ishoda učenja
na razini predmeta
ishodi učenja iskazuju se uvijek u pisanom obliku
• polazište za izradu ishoda učenja su jasno definirane opće i
stručne kompetencije
• optimalno za predmet treba definirati 4 do 8 ishoda učenja
(prijedlog – za svaku nastavnu cjelinu definirati ishod)
• početak rečenice kojom definiramo ishode treba započeti frazom:
"Nakon uspješno završenog predmeta učenik će moći:...
• drugi dio rečenice odnosi se na prihvatljivu razinu postignuća
koja se iskazuje radnim glagolom prema Bloomovoj taksonomiji
• ovo je polazište za definiranje mjerila kojima će se izvršiti
rangiranje prihvatljive razine postignuća ocjenom od 2 do 5
MFMG09

36. Kako najbolje ostvariti
definirane ishode učenja?
Ishodi učenja i metode poučavanja
Ishodi učenja i procjena znanja
MFMG09

37. Poveznica ishoda učenja za pojedinu
razinu postignuća i metoda poučavanja
Razine postignuća
Metode
pamćenje
predavanja, suradničko učenje, rad na tekstu, e-učenje,
seminarski radovi
razumijevanje
traženje i analiziranje primjera, uspoređivanje pojmova i
teorija, rasprave (traženje argumenata)
primjena
izraditi program, izraditi projekt, riješiti problem,
prezentirati, prepoznavanje preparata, prikaz slučaja,
sastaviti zadatke, napraviti skulpturu, konstruirati prema
uputama
analiza
rasprave, analiza, prikaz slučaja, eseji, seminarski radovi
sinteza
provjera (istraživanje) sinteza pojmova i teorija
vrednovanje
izdvojiti prednosti i nedostatke, napisati prikaz
(istraživanja, metode, teorije)
MFMG09

38. Ishodi učenja i procjena znanja
• Procjena znanja ima svrhu utvrditi i pokazati je li planirana razina
ostvarena ili, na kojoj se razini usvojenosti znanja, vještina i stavova učenik trenutno nalazi.
Ocjenjivanje:
– formativno praćenje učenikova napretka
– sumativno prosudba postignuća (ocjenjivanje)
• Za prolaznu ocjenu potrebno je ispuniti očekivane ishode učenja
(društveno prihvatljiva razina),a za najvišu ocjenu potrebno je
ispuniti željene ishode učenja.
• U „prostoru“ između ova dva kriterija (donjeg i gornjeg) mogu se
jasno definirati kriteriji za ostale ocjene.
MFMG09

39. Ishodi učenja i procjena znanja
- dobro organiziran predmet mora imati jasnu vezu između ishoda učenja i kriterija ocjenjivanja
- potrebno je definirati odgovarajuće zadatke kojima se ostvaruju ishodi učenja
Zadatak je skup postupaka potreban za izvršenje određenog posla pri čemu se rezultat može mjeriti i ocjenjivati prema određenom kriteriju.
MFMG09

40. Ishodi učenja i procjena znanja
Sastavnica dobro definiranog zadatka treba sadržavati:
• Postupak (čin) – opis zadatka kojemu težimo izražen radnim
glagolom (Bloom).
• Sadržaj – specificira predmet, temu prema kojem treba izvršiti
čin
• Kriterij koji definira prihvatljivu razinu učinka očekivanu od
učenika koju je moguće mjeriti i ocjenjivati.
Primjer:
Kreiraj (napravi) prečicu na radnoj površini pomoću skočnog izbornika.
MFMG09

41. HVALA
MFMG09