Poslijediplomski studij TRIBE Split, svibanj 2012. Pronalaženje informacija: baze podataka i strategija njihova pretraživanja Poslijediplomski studij TRIBE Split, svibanj 2012.

Pretraživanje informacija na internetu Opći pretraživači Yahoo http://www.yahoo.com Google http://www.google.com Specijalizirani pretraživači i portali Google Scholar http://scholar.google.hr Health on the Net http://www.hon.ch/home.html PlivaMedNet http://www.plivamed.net/

BMJ http://bmj.com/ CMJ http://www.cmj.hr Elektronički časopisi BMJ http://bmj.com/ CMJ http://www.cmj.hr Slobodno dostupni časopisi http://www.freemedicaljournals.com/ http://www.doaj.org/ Bibliografske baze podataka MEDLINE/PubMed Current Contents Web of Science (WoS) Scopus Medicinske knjižnice

Objavljivanje - završna faza istraživanja Objavljivanje rezultata znanstvenog istraživanja - stožerno značenje u širenju znanja. Znanstveni rad poštuje niz pravila i uputa kako bi se tijek istraživanja i njegovi rezultati mogli shvatiti, provjeriti i uporabiti u daljnjim istraživanjima, a sve u svrhu povećavanja znanstvenog znanja. Pronalaženje izvornih radova potrebnih za daljnji rad važna je zadaća svakog znanstvenika.

Znanstvena produktivnost Sindrom “objavi ili nestani” (publish or perish) - akademska i profesionalna promocija Po nekim procjenama broj radova raste godišnje po stopi od 10%, a svake se godine u području biomedicine pojavi 75 - 100 novih časopisnih naslova.

Rast broja medicinskih časopisa Stoljeće/godina Broj časopisa 17. 10 18. 436 19. 1 147 1961. ~ 6 000 2000. ~ 16 000

Gdje smo danas? Znanstveni časopis još uvijek ima središnju ulogu u priopćavanju novih rezultata. Većina časopisa ima elektroničke inačice. Mrežni arhivi medicinskih časopisa i članaka Open access OA medicinski časopisi Open Choice (Springer) Pohrana rukopisa (NIH Public Access Policy) Institucijski repozitoriji

Baze podataka Osnovne značajke

Što su baze podataka? Organizirane zbirke podataka Svaka se baza podataka sastoji od zapisa Zapisi sadrže određena polja s točno određenim podatcima Svako polje ima: Nepromjenjivi naziv (npr. Authors) Promjenjivi sadržaj (npr. Tomic S, Markotic A…) Neka polja nose različite nazive u različitim bazama iako im je sadržaj isti

Primjeri strukture zapisa Current Contents MEDLINE/ PubMed Web of Science

Kako nastaju? Baze podataka izrađuju strukovna udruženja, knjižnice, profitne i neprofitne udruge… Stvaraju ih stotine stručnjaka različitih profila: Knjižničari – definiraju strukturu baze podataka kako bi bili uključeni svi potrebni elementi koji opisuju rad Računalni stručnjaci – izrađuju bazu i sučelja te brinu o tehničkoj podršci Indekseri – radovima pridodaju ključne riječi kojima opisuju sadržaj

Vrste baza podataka Osnovne vrste su: Bibliografske baze podataka Citatne baze podataka Baze podataka s cjelovitim tekstom Postoje i druge (npr. tekstualno-numeričke), ali su tri navedene najvažnije za pronalaženje podataka o izvornim znanstvenim radovima Mnoge baze podataka su kombinacija dviju ili više osnovnih vrsta

Bibliografske baze podataka Temeljni sekundarni izvor podataka Sadrže osnovne podatke o primarnim izvorima (objavljenim radovima): autor/i, naslov rada, naslov časopisa, godina/svezak/stranice, naziv ustanove i sl., ključne riječi, sažetak… Razlikuju se prema znanstvenim područjima koja obuhvaćaju, broju časopisa, knjiga i drugih publikacija koje obrađuju, strukturi i opsegu bibliografskoga zapisa (neke baze opisuju svaki rad s desetak polja, a neke s tridesetak i više) te dodatnoj obradi (predmetnice) Služe za stjecanje uvida u određeno znanstveno područje

Najvažnije bibliografske baze u području medicine MEDLINE EMBASE Current Contents Clinical Medicine Life Sciences PsycINFO CINAHL

Citatne baze podataka Pored osnovne strukture bibliografskih baza podataka one dodatno obrađuju popise korištene literature i prate citiranost radova unutar skupine publikacija koje obrađuju Daju odgovor na pitanje koliko je puta citiran neki rad ili neki autor Ne bilježe razliku između pozitivnih i negativnih citata Tek je u novije vrijeme moguće razlikovati samocitate Koriste se za stjecanje uvida u određeno znanstveno područje i za praćenje odjeka određenoga rada ili autora unutar znanstvenoga područja

Dostupne citatne baze Web of Science Scopus Google Scholar Sve do 2004. godine jedina citatna baza Scopus Elsevier je objavljuje 2004. godine Google Scholar Googleova tražilica lansirana također 2004. godine Prati citiranost radova unutar izvora koje pretražuje

Baze podataka s cjelovitim tekstom Najčešće su to zbirke elektroničkih časopisa jednoga ili više izdavača U pravilu sadrže i bibliografski opis svakoga rada Potpuni tekst rada obično je dostupan u dva osnovna formata: HTML i PDF HTML omogućuje laku navigaciju unutar samoga rada, hipertekstualne veze između pojedinih dijelova, povezivanje literaturnih navoda u samome tekstu s njihovim popisom na kraju itd. PDF preslikava izgled rada iz tiskane inačice publikacije i stoga je pogodniji za pohranjivanje i tiskanje

Dostupne baze cjelovitoga teksta ScienceDirect Zbirka elektroničkih časopisa jednoga od najvećih izdavača znanstvenih časopisa Elseviera Dostupan nam je samo dio časopisa, a ne svi i to najčešće od 1997. godine Academic Search Complete Zbirka od oko 7900 časopisa različitih izdavača; dostupna preko sučelja EBSCOhost Core Biomedical Collection Časopisi različitih izdavača; sučelje OvidSP CINAHL with Full Text Sučelje EBSCOhost The Cochrane Database of Systematic Reviews Sučelje OvidSP

Centar za online baze podataka Kako pristupiti? Centar za online baze podataka http://www.online-baze.hr

Mogućnosti pristupa S računala iz mreže ustanove koja je unutar sustava znanosti i visokoga školstva (unutar CARNetove mreže) S bilo kojeg računala preko proxy servera za sve korisnike koji imaju elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr Preko CARNetovih modemskih ulaza S bilo kojeg računala za ustanove članice biomedicinskoga konzorcija za dio baza dostupnih preko Ovida (potrebna lozinka)

Osnovne baze podataka Pregled

Što je MEDLINE? Najveća i najpoznatija medicinska baza podataka MEDLINE obuhvaća: medicinu stomatologiju veterinarske znanosti sestrinstvo biološke znanosti Dostupna nam je preko četiri različita sučelja: OvidSP Web of Knowledge EBSCOhost PubMed

Osnovni podatci Stvara je i održava: National Library of Medicine, Washington, DC. Pokriva razdoblje od 1940-ih do danas Sažetke sadržava >75% uključenih bibliografskih zapisa Obuhvaća časopise iz oko 80 zemalja (oko 50% iz SAD-a) na 30-ak jezika Indeksira oko 5.400 časopisa Trenutno ima oko 21 milijun zapisa 10 hrvatskih časopisa Dnevno ažuriranje

PubMed http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed Servis koji pored baze MEDLINE sadrži i dodatne zapise iz bioloških časopisa zastupljenih u arhivu PubMedCentral Poveznice s arhivom PubMed Central (PMC), OA časopisima i pretplaćenim časopisima na mrežnim sjedištima agregatora ili izdavača Javno dostupan

MeSH - Medical Subject Headings Kontrolirani rječnik (tezaurus) koji se koristi za indeksiranje i pretraživanje biomedicinske literature Preko 20.000 deskriptora (organizirani abecedno i hijerarhijski) Glavne predmetnice (headings) i potpredmetnice (subheadings) Javno, online dostupan MeSH Browser na adresi http://www.nlm.nih.gov/mesh/MBrowser.html

Current Contents Thomson Reuters, ranije Institute for Scientific Information (ISI) Indeksira sadržaje oko10.000 znanstvenih časopisa i drugih publikacija Dostupan preko dva sučelja: OvidSP (http://gateway.ovid.com/autologin.html) Web of Knowledge (http://www.isiknowledge.com) Većina članaka uključuje i autorske sažetke na engleskom jeziku Dostupni podatci od druge polovice 1993. godine do danas (Ovid) Baza se ažurira jednom tjedno

Web of Science (WoS) http://www.isiknowledge.com Multidisciplinarna baza Obuhvaća razdoblje od 1955. godine do danas Indeksira preko 12.000 najutjecajnijih znanstvenih časopisa General Search – pretraživanje po zapisima Cited Reference Search – pretraživanje po citatima Pruža uvid u literaturu koja je prethodila objavljivanju rada i uvid u utjecaj toga rada na daljnja istraživanja Časopisima koji su indeksirani u WoS-u, na temelju citiranosti objavljenih članaka, izračunava se svake godine čimbenik utjecaja (impact factor) u bazi Journal Citation Reports

Web of Science sadrži Tri citatna indeksa: Science Citation Index Expanded (SCIex) Indeksira oko 8.300 časopisa iz različitih znanstvenih područja Social Sciences Citation Index (SSCI) Indeksira oko 2.800 časopisa s područja društvenih znanosti Arts & Humanities Citation Index (AHCI) Pokriva oko 1.600 časopisa s područja humanističkih znanosti i umjetnosti

Journal Citation Reports Sadrži čimbenike utjecaja (impact factore) časopisa koji su indeksirani u WoS-u. Čimbenik utjecaja je omjer između broja citata koje su radovi u nekom časopisu dobili u toj godini i broja radova objavljenih u tom časopisu u prethodne dvije godine. Ima dva izdanja: JCR Science Edition JCR Social Sciences Edition

Scopus http://www.scopus.com Bibliografska baza nizozemskog izdavača Elseviera Obuhvaća područja prirodnih, tehničkih, medicinskih i društvenih znanosti Bibliografski zapisi imaju sažetke (od 1966. god.) Svaki bibliografski zapis ima pretraživ popis literature (od 1996. god.) Prati citiranost radova unutar baze 100 % MEDLINE, 100 % EMBASE

Što sve Scopus indeksira? Različite vrste publikacija Oko 19.500 aktivnih naslova, 5.000 izdavača 18.500 znanstvenih časopisa 300 zbornika skupova i sl. 400 publikacija tvrtki Časopisi iz različitih zemalja Više od 50% iz Europe, Afrike i s Bliskog istoka Najveći broj hrvatskih časopisa indeksiran je upravo u Scopusu Ukupno oko 47 milijuna zapisa

Medicina utemeljena na dokazima Kritička primjena najboljega mogućeg dokaza

Klinička praksa utemeljena na dokazima: povezivanje osobnoga iskustva i sustava vrijednosti liječnika i bolesnika s najboljim mogućim dokazom iz medicinske literature Pet koraka: 1. Postavljanje kliničkoga pitanja (oblikovanje problema) 2. Traženje dokaza 3. Kritička prosudba valjanosti i relevantnosti dokaza 4. Klinička primjena dokaza (donošenje odluke, integriranje dokaza s kliničkim iskustvom i bolesnikovim osobnim vrijednostima) 5. Vrjednovanje rezultata

Postavljanje kliničkoga pitanja Potrebu za informacijom treba pretvoriti u pitanje na koje se može naći odgovor Pitanje mora biti specifično i ciljano Dobro postavljeno pitanje ima 4 elementa (tzv. model PICO) Dva dodatna elementa dobro postavljenog pitanja uključuju: vrstu pitanja (terapija, dijagnoza, etiologija, prognoza, prevencija, troškovi) vrstu studije (npr. RCT, meta-analiza i sl.)

Model PICO Patient Intervention Comparison Outcome Za kojega bolesnika, populaciju ili problem se traži informacija? Intervention O kojoj se medicinskoj intervenciji radi? Comparison Postoji li alternativna intervencija? Outcome Kakav je učinak intervencije?

Klinički scenarij 65-godišnji bolesnik oporavlja se od posljedica moždanoga udara. Ultrazvučno mu je potvrđeno blago suženje lijeve karotidne arterije. Bi li uvođenje acetil-salicilne kiseline trebalo smanjiti rizik od pojave ponovnog moždanog udara?

Vrsta istraživanja: Ustroj istraživanja: Koncepti: liječenje/prevencija Ustroj istraživanja: RCT/sustavni pregledni članak Koncepti: moždani udar acetil-salicilna kiselina (aspirin) Sustavni pregledni članci ili randomizirane kontrolirane studije

P Bolesnik: muškarac u dobi od 65 godina s moždanim udarom I Intervencija: acetil-salicilna kiselina C Usporedna intervencija: placebo O Ishod: prevencija ponovljenog moždanog udara Pitanje: Može li primjena acetil-salicilne kiseline u 65-godišnjeg muškarca koji je doživio jedan moždani udar smanjiti vjerojatnost pojave ponovljenog moždanog udara?

Postupak traženja izvora/dokaza U svakodnevnoj liječničkoj praksi pronalaženje dokaza treba biti brzo i učinkovito Različiti EBM izvori: baze podataka (sustavni pregledi, strukturirani sažetci), časopisi, smjernice... Odabir izvora ovisi o naravi kliničkoga pitanja i raspoloživome vremenu Početi s izvorima koji sadržavaju već probrane podatke u sažetome obliku

The Cochrane Library The Cochrane Collaboration (http://www.cochrane.org) Međunarodna neprofitna organizacija koja izrađuje, objavljuje i održava sustavne preglede (systematic reviews) o učincima intervencija u zdravstvu Cochrane knjižnica je dostupna hrvatskoj akademskoj zajednici i zdravstvenim ustanovama preko Ovidovog sučelja (http://gateway.ovid.com/autologin.html) Ostali je mogu pretraživati do razine sažetaka na adresi http://www.thecochranelibrary.com

Što sadrži Cochrane knjižnica? Cochrane knjižnica sadrži različite baze podataka, najvažnije su: The Cochrane Database of Systematic Reviews sustavni pregledni članci i protokoli za članke koji su u postupku izrade najbolji izvor podataka o učinkovitosti terapije Database of Abstracts of Reviews of Effects (DARE) strukturirani sažetci kvalitativno procijenjenih sustavnih pregleda koji nisu izrađeni u okviru Cochrane kolaboracije The Cochrane Central Register of Controlled Trials (CENTRAL) nezaobilazan izvor randomiziranih kontroliranih pokusa koji se preuzimaju iz različitih baza (MEDLINE, EMBASE…) ili su pronađeni ručnim pretraživanjem literature

Clinical Evidence – BMJ Publishing Group (http://www.clinicalevidence.com) Pokriva više od 160 tema i nudi odgovor na preko 800 kliničkih pitanja Evidence Based On-Call (http://www.eboncall.org) CAT (Critically appraised topic) - strukturirani sažetci izvornih znanstvenih radova objavljenih u medicinskim časopisima uz kritičku prosudbu Vodiči kroz postupke Pristup slobodan

PubMed Clinical Queries http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/clinical Sadrži tri filtera: Clinical Study Categories (terapija, dijagnoza, etiologija…; široko ili fokusirano pretraživanje) Systematic Reviews (sustavni pregledi, meta-analize, smjernice…) Medical Genetics pristup besplatan

EBM časopisi Strukturirani sažetci izabranih članaka uz komentar o vrijednosti pronađenih dokaza za kliničku praksu Analiziraju najbolje kliničke časopise ACP Journal Club Evidence-Based Medicine Evidence-Based Mental Health Evidence-Based Oncology Evidence-Based Cardiovascular Medicine Bandolier ...

Info-sustavi (portali, metapretraživači, agregatori...) SUMSearch (http://sumsearch.org) Istovremeno pretražuje različite medicinske izvore (DARE, Medline, National Guideline Clearinghouse), pristup slobodan TRIPDatabase (http://www.tripdatabase.com) Pretražuje veliki broj EBM-izvora, pristup slobodan UpToDate (http://www.uptodate.com) Komercijalni servis koji daje odgovore na klinička pitanja

Smjernice Daju putokaz kako informaciju primijeniti u praksi Izrađuju ih službena tijela, npr. vladine agencije, medicinska udruženja… Kombinacija dokaza iz sustavnih pregleda i mišljenje stručnjaka za određeno područje

Izvori za smjernice National Guideline Clearinghouse NGC http://www.guidelines.gov Agency for Health Care Research and Quality, AHRQ http://www.ahrq.gov National Institute for Clinical Excellence NICE http://www.nice.org.uk

Koji izvor odabrati? Mogući izbor za klinička pitanja o učinkovitosti intervencija: The Cochrane Database of Systematic Reviews  Database of Abstracts of Reviews of Effectiveness (DARE) PubMed Clinical Queries TRIP Database, SUMSearch PubMed/MEDLINE

Druge vrste kliničkih pitanja Jedan od mogućih izbora: PubMed Clinical Queries TRIP Database SUMSearch  PubMed/MEDLINE

Pitanje Ustroj istraživanja Dijagnoza Presječno istraživanje Prognoza Kohortno istraživanje Etiologija Kohortno istraživanje Istraživanje parova Liječenje Randomizirani kontrolirani pokus (RCT) Kohortno istraživanje Iskustva bolesnika Kvalitativna istraživanja