1. Znanstvene medicinske informacije
Jelka Petrak
Poslijediplomski znanstveni studij “BIOMEDICINA”
akad. god /04.

2. Medicina ovisi o...
vrsnoći istraživanja i neprekidnom dotoku dobro obrazovanih stručnjaka
dobro istraživanje = novi nalazi = nove informacije
dobro obrazovani stručnjaci = znalačka uporaba i prosudba medicinskih informacija

3. Povećanje broja informacija
Istraživači i praktičari stvaraju i uporabljuju informacije
Najveći dio medicinskih istraživanja odvija se, uz državnu potporu, na sveučilištima – rezultati se objavljuju i stavljaju u javnu uporabu
Liječnik koji skrbi o bolesnicima koristi i znanja drugih liječnika, a svoja znanja dijeli s drugima
U svijetu izlazi oko 20,000 medicinskih časopisa, a svake se godine objavi oko 17,000 novih knjiga.

4. Objavljivanje- završna faza istraživanja
Objavljivanje rezultata znanstvenoga istraživanja – ključno značenje u širenju znanja
Tijek istraživanja i njegovi rezultati moraju biti dostupni u svrhu provjere i uporabe u daljnjim istraživanjima
Pronalaženje izvornih radova potrebnih za znanstveni rad važna zadaća svakog znanstvenika

5. Tko komunicira i kako? Znanstvenik : znanstvenik
Znanstvenik : liječnik praktičar
Praktičar : praktičar
Praktičar : znanstvenik

7. Osobitosti medicinskoga priopćajnoga sustava
Iz naravi medicine proistječu 4 temeljne značajke njezina priopćajnoga sustava:
javnost
rast i zastarijevanje
specijalizacija
internacionalnost

8. Formalni priopćajni sustav
Do pojave znanstvenog časopisa u 17. st. znanstveni su se radovi objavljivali u obliku eseja (exercitatio) ili traktata (tractatus), kao zasebne publikacije
Prvi medicinski časopis (Nouvelles Decouvertes sur toutes les Parties de la Medecine), Pariz, siječanj 1679.
Časopis postaje najvažniji medij znanstvene komunikacije, u kojemu objaviti znači zaštiti intelektualno vlasništvo i uputiti svoj rad u dostupni i indeksirani arhiv znanja
Tijekom 19. st. uspostavlja se današnji obrazac objavljivanja novih rezultata i njihova bibliografskog nadzora

9. Vrste publikacija Sa stanovišta oblika: knjige časopisi
digitalni dokumenti
Sa stanovišta načina obrade materijala:
primarne,
sekundarne

10. Primarne i sekundarne publikacije
znanstveni časopis
monografija
doktorska radnja
patenti
standardi
statistička izvješća
Sekundarne:
enciklopedije,
leksikoni,
rječnici,
priručnici,
kazala,
časopisi sažetaka

11. Što su primarne publikacije?
Sadržavaju neposredne rezultate znanstvenoistraživačkoga rada tj. nova znanja ili nove interpretacije poznatih ideja i činjenica
Sadržaj predočuju onako kako su ga stvorili/osmislili autor/i
Nazivaju se često i “izvornima”

12. Znanstveni časopis objavljuje nove spoznaje
arhivira testirano i integrirano znanje
instrument za uspostavljanje profesionalnog intelektualnog vlasništva
znanstveni članak, pregledni članak, prethodno priopćenje, pismo
raspršenost vs. koncentracija , jesu li svi časopisi podjednako značajni?

13. Kakvi su medicinski časopisi?
Znanstveni časopisi bilježe nova opažanja, eksperimentalne rezultate i rezultate kliničkih ispitivanja te imaju temeljnu ulogu u napretku medicine.
Proces filtriranja u kojem su selektivnost, kritički osvrt i prosudba kvalitete iznimno važni (recenzija)
Časopisi koji imaju ulogu novina: informirati, interpretirati, kritički se osvrtati
Uloga preglednih radova: Annual Reviews, Current Opinion journals i sl.

14. Rast broja medicinskih časopisa
Stoljeće
17.
18.
19.
1961.
2000
Broj časopisa 10
436
1147
oko 6000
oko 16000

15. Razlozi
Veliki porast ulaganja u znanstveno istraživanje, porast broja znanstvenika, specijalizacija medicine
Publish or perish
Akademska i profesionalna promocija

16. Znanstvena produktivnost
Po nekim procjenama broj radova raste godišnje po stopi od 10%, a svake godine u biomedicini pojavi se novih naslova
Znanstvenici teže koncentrirati i razmjenjivati znanje u malim ekspertnim interesnim skupinama

17. Kako dijelimo medicinske časopise?
Opći : specijalizirani : subspecijalizirani
Međunarodni : lokalni (domaći)
Znanstveni : stručni
Citirani (impact factor) : nisu citirani
Indeksirani : neindeksirani

18. Hrvatski medicinski časopisi
43 časopisa na području medicine i njoj srodnim područjima?!
Kvaliteta recenzije?
Način financiranja?
Liječnički vjesnik vs. Croatian Medical Journal

19. Gdje smo danas?
Znanstveni časopis još uvijek u samome središtu priopćajnog sustava
Velika većina ima web inačice (e-only ?)
Integriraju se podaci s tekstom te se radovi povezuju s rezultatima kliničkih ispitivanja (EBM) i sl.
Prvi on-line arhiv medicinskih članaka (PubMed Central)

21. Prednosti e-časopisa Dostupnost (bez obzira na vrijeme i mjesto)
Brzina objavljivanja radova
Hipertekst veze između srodnih članaka ili njihovih pojedinih sastavnica
Mogućnost priključenja komentara
Dijalog među znanstvenicima

22. Nedostaci e-časopisa Dojam da nisu “prava” publikacija
Mogućnost mijenjanja teksta
Nesigurna pohrana
Sadržaji nisu uključeni u standardne indeksne publikacije

23. Budućnost Tiskani i online Besplatan pristup
Pisma uredniku zamijenit će online rasprava
Radovi – organski entiteti koji rastu s porastom znanja
Komunicirati se može na različite načine sve dok čitatelji znaju o čemu se radi (recenzija, prva verzija ???)

24. Ostali primari izvori
Disertacije - kvalifikacijski radovi, ali obrađuju nove probleme i izvorni su znanstveni doprinos
Monografske publikacije - bave se jednom zaokruženom temom sa svih ili s nekoliko aspekata
Statističke publikacije
Patenti

25. Što su sekundarne publikacije?
Sekundarne publikacije nastaju odabirom, obradbom i preradbom primarnih publikacija te pomažu njihovu pronalaženju
Uređene su za potrebe određene kategorije korisnika
Međusobno se razlikuju po načinu na koji su u njima predstavljeni primarni izvori

26. Skupine sekundarnih publikacija
enciklopedije,
leksikoni,
rječnici,
priručnici,
kazala,
časopisi sažetaka

27. Sustavi za indeksiranje i sažimanje
Pronalaženje izvornih radova potrebnih za daljnji rad važna je zadaća svakog znanstvenika
U bazama podataka znanstveni radovi usustavljeni za pretraživanje po različitim ključevima (predmet, autor, ustanova, riječ iz naslova i sažetka itd.)
Danas toj svrsi služe baze podataka:
bibliografske
faktografske
izravna pohrana podataka - bioinformatika – (spoj računala, informacije i biomedicinske tehnologije)

28. Bibliografske baze podataka
Osnovni bibliografski podaci dostatni za identifikaciju izvora + sažetak
Belev B, Aleric I, Vrbanec D, Petrovecki M, Unusic J, Jakic-Razumovic J.
Nm23 gene product expression in invasive breast cancer--immunohistochemical analysis and clinicopathological correlation. Acta Oncol. 2002;41(4):
The nm23 gene/protein is a putative metastatic suppressor identified a decade ago in a melanoma cell line. A number of laboratory,clinical and pathological studies...

29. Najznačajnije medicinske bibliografske baze podataka
Medline (PubMed)
Embase
Current Contents (Clinical Medicine, Life Sciences)
Web of Science (SCI, SSCI, AHCI)

36. Čimbenik odjeka (impact factor)
Čimbenik odjeka mjeri učestalost (omjer broja objavljenih radova i citata koje su ti radovi primili) kojom je “prosječni članak” koji onbjavi neki časopis citiran u nekoj određenoj godini
Izračunava se diobom broja citata u tekućoj godini s brojem članaka objavljenim prethodne dvije godine
Izračun:
A= ukupan broj citata u 1992
B= broj citata u radova objavljenih u (podskupina skupa A)
C= broj radova objavljenih u
D= B/C = čimbenik odjeka za 1992.

37. Hrvatski indeksirani časopisi
Current Contents: Collegium Antropologicum, Croatian Medical Journal, Croatica Chemica Acta, Društvena istraživanja, Food Technology & Biotechnology
Medline: Acta Dermatovenerologica Croatica, Acta Medica Croatica, Acta Pharmaceutica, Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, Collegium Antropologicum, Croatian Medical Journal, Liječnički vjesnik, Reumatizam

38. Faktografske baze podataka
Online Mendelian Inheritance in ManTM (katalog gena i genskih poremećaja)
Baza za pretraživanje proteina s podacima iz SwissProt, GenBank itd.
Zbirka pretraživih nukleotida