Informacijska pismenost i uloga dječjih knjižničara Stručni skup Djeca na internetu u knjižnici Zagreb, 18. ožujka 2011. Doc. dr. sc. Ivanka Stričević Sveučilište u Zadru, Odjel za knjižničarstvo istricev@unizd.hr

Uloga dječjih knjižničara “Odgovoriti na potrebe korisnika” Učiniti informacije dostupne korisnicima! U osnovi uključuje Kreiranje informacijskog okruženja Usmjeravanje i poučavanje korisnika Knjižničari su oduvijek provodili savjetodavni rad i poučavali – promijenili su se mediji

Competencies for Librarians Serving Children in Public Libraries Competencies for Librarians Serving Children in Public Libraries. Association for Library Service to Children, American Library Association, 2009. …… Poznavanje teorije i razvoja učenja djece i adolescenata i njihov utjecaj na knjižnične usluge Poučavanje djece korištenju knjižničnih alata i izvora, osnaživanje za samostalno korištenje Provođenje informacijskih intervjua i intervjua u području savjetodavnog rada za čitanje kako bi se djeci, roditeljima i odgojiteljima pomoglo u identifikaciji i odabiru materijala i usluga u skladu s njihovim interesima i sposobnostima Poštivanje prava korisnika da pregledavaju materijale, neovisno o dobi i davanje objektivnih odgovora na njihova pitanja Pomaganje/poučavanje djece prikupljanju informacija i razvijanje istraživačkih vještina Razumijevanje i primjenjivanje strategija pretraživanja kako bi se djeci osigurao što širi raspon izvora Poticanje i korištenje materijala i usluga pomoću bibliografija, razgovora o knjigama, … elektroničkih dokumenata i drugih posebnih sredstava …….. Posjedovanje suvremenih računalnih i tehnoloških vještina, potrebnih za efikasnu komunikaciju i prezentaciju Poznavanje tehnoloških trendova i sredstava Primjena tehnoloških vještina u informacijskim uslugama i programima za djecu i obitelji Podrška pristupu internetu i elektroničkim izvorima za djecu

Informacijsko ponašanje Znamo li kakvu informacijsku potrebu korisnik ima? Je li korisnik svjestan svoje informacijske potrebe? Wilson (1999); – potrebe su u glavama ljudi - o potrebama zaključujemo na osnovi ponašanja Ponašanje pri traženju informacija (information seeking behavior) smisleno traženje informacija koje proizlazi iz potrebe zadovoljavanja određenog cilja Informacijsko ponašanje (information behavior) ukupno ponašanje ljudi u vezi s izvorima i kanalima informacija, a uključuje aktivno i pasivno traženje i korištenje informacija

Istraživanja informacijskog ponašanja djece Istraživanja kako djeca pretražuju informacije Brojna još od osamdesetih godina Intenzivnija s pojavom tzv. Google generacije Istraživanja se provode sad kad je tehnologija već u uporabi 2 osnovna smjera u istraživanjima (Cool, 2004) Prije: proučavaju ponašanje djece kako bi se razvili bolji informacijski sustavi (procesi traženja informacija) Danas: istraživanja s ciljem da se razviju i unaprijede sposobnosti traženja i pretraživanja informacija (razvoj kompetencija osobe kao web korisnika) Usmjerenost sa sustava na korisnika

Djeca pri traženju i pretraživanju informacija Načini na koje odrasli rješavaju probleme nisu primjenjivi kod djece (Spavold, 1990 – Chelton& Cool, 2004) Djeca prolaze drukčije faze u procesu Ovisi o dobi i fazi kognitivnog razvoja (od konkretnih operacija do apstraktnog razmišljanja) i jezičnom razvoju Djeca najčešće nisu svjesna svojih informacijskih potreba pa zato imaju poteškoće u njihovom izražavanju

Istraživanje djece od 9-13 godina (tweens) (Fisher i sur Istraživanje djece od 9-13 godina (tweens) (Fisher i sur., 2007 – Chelton& Cool, 2007) Drukčije doživljavaju pitanja od strane vršnjaka nego od strane odraslih Traženje informacija potaknuto radoznalošću je obilježeno/ovisno o pritisku vršnjaka Odrasli učestalo daju djeci informacije koje oni ili ne žele ili uzimaju kao neispravne Pitanje kompetencija Jesu li “gurui” u služenju novim tehnologijama? (Dresang, prema Todd, 2005)

Information behaviour of the researcher of the future (A British Library / JISC Study) Mitovi o Google generaciji Istraživanje (analiza prethodnih istraživanja) informatičke vještine DOBRE Informacijske vještine SLABE

Što je informacijska pismenost? “Informacijski pismena osoba mora biti sposobna prepoznati kad joj je potrebna informacija i imati sposobnost lociranja, evaluacije i efikasnog korištenja potrebne informacije. … Informacijski pismeni ljudi su oni koji su naučili kako učiti. Znaju kako učiti jer znaju kako je znanje organizirano, kako pronaći informaciju i kako ju koristiti na način da drugi mogu učiti iz nje. To su ljudi koji su pripremljeni za cjeloživotno učenje jer uvijek znaju pronaći potrebnu informaciju za bilo koji zadatak ili trenutnu odluku.” (ALA, 1989) Koncept informacijske pismenosti se tijekom posljednjih desetljeća mijenja od knjižnične pismenosti prema informacijskoj pismenosti od usmjerenosti samo na vještine prema izgradnji znanja i višim oblicima mišljenja (vještine mišljenja a ne samo tehničke vještine)

Informacijski pismena osoba… (Doyle, 1992) Prepoznaje informacijsku potrebu Zna da je točna i kompletna informacija osnova za inteligentno donošenje odluka Identificira potencijalne izvore informacija Razvija uspješne strategije pretraživanja Zna pristupiti izvorima informacija, uključujući elektroničke izvore Vrednuje informaciju Organizira informacije u svrhu praktične primjene Integrira nove informacije u postojeće znanje Koristi informacije za kritičko mišljenje i rješavanje problema

Informacijska pismenost; modeli i standardi Brojne definicije Niz modela (proces, faze, odnosi) Standardi informacijske pismenosti Razni autori; ovisno o kontekstu

Model: Big 6 (Eisenberg & Berkowitz, 1999) Većina problema ima informacijsku komponentu – mogu biti riješeni na sustavan način Big 6 – standard kao osnova za poučavanje informacijskoj pismenosti Velikih 6 i Malih 12 – govore o tome što bi trebalo biti zastupljeno u okviru pojedinog standarda; što dijete (učenik) treba znati i moći da bi bilo informacijski pismeno

Big 6 Vještine: Definicija zadatka (osvještavanje informacijske potrebe) Strategije informacijskog pretraživanja (identifikacija izvora i odabir najboljih) Pronalaženje i pristup (lociranje izvora i pronalaženje informacije u njemu) Korištenje informacije (čitanje, slušanje, promatranje s ciljem da se dobije relevantna informacija) Sinteza (organiziranje dobivenih informacija i prezentiranje – uporaba) Evaluacija (procjena procesa i produkta)

Informacijska pismenost i učenje Nije samo sklop vještina nego način kako učiti Uključuje više oblike mišljenja (kritičko mišljenje) u procjeni i primjeni informacija Kuhlthau (2007) – Guided inquiry Polazi od konstruktivističke teorije učenja Jasna veza između informacijske pismenosti i učenja – postupanje s informacijama kao istraživački proces

IP, učenje i knjižnične usluge (Kuhlthau – Chelton&Cool, 2007) Od najmanje do najveće mogućnosti za učenje: 1. razina: Ulazna jedinica (input) Izgradnja zbirki, davanje tehnologije na korištenje 2. razina: Izlazni učinak (output) Naglasak na kvantitativnim pokazateljima – više posjeta, učestalije korištenje materijala i tehnologija 3. razina: Stav (attitude) Naglasak na promjeni stavova kod djece, porastu interesa 4. razina: Vještine (skills) Naglasak na lociranju izvora i korištenju tehnologija 5. razina: Uporaba (utilization) Naglasak na sadržaju učenja, korištenje izvora za istraživačko učenje

Uloga dječjih knjižničara? od osiguravanja pristupa (davanja tehnologija na korištenje) do pomoći u lociranju i korištenju izvora i na kraju edukacije za korištenje u svrhu istraživačkog učenja

Literatura Competencies for Librarians Serving Children in Public Libraries. Association for Library Service to Children, American Library Association, 2009. URL: http://www.ala.org/ala/mgrps/divs/alsc/edcareeers/alsccorecomps/index.cfm Chelton, M.K.; Cool, C. (eds) Youth Information Seeking Behavior: Theories, Models and Issues. USA: Scarecrow Press, 2004. Doyle, Christina. (1992) Outcome measures for information literacy within the national education goals of 1990: final report of the National Forum on Information Literacy. Summary of findings. Washington, DC: US Department of Education. (ERIC document no; ED 351033). http://eric.ed.gov/ERICDocs/data/ericdocs2/content_storage_01/0000000b/80/23/4a/12.pdfl Eisenberg, M.B.; Berkowitz, R.E. Teaching information & technology skills: The Big6 in elementary schools. Worthington: Linworth Publishing, 1999. Information Behaviour of the Researcher of the Future (2008) London: CIBER, UCL. URL: http://www.jisc.ac.uk/media/documents/programmes/reppres/gg_final_keynote_11012008.pdf Kuhlthau, C.C.; Maniotes, L.K.; Caspari, A.K. Guided Inquiry. Westport, Connecticut; London: Libraries Unlimited, 2007. Presidential Committee on Information Literacy: Final Report. ALA/ACRL, 1989. URL: http://www.ala.org/ala/mgrps/divs/acrl/publications/whitepapers/presidential.cfm Williams, P., Rowlands, I. (2007) Information Behaviour of the Researcher of the Future; Work Package II: The Literature on Young People and Their Information Behaviour. London: CIBER, UCL. URL: www.ucl.ac.uk/slais/research/ciber/downloads/GG%20Work%20Package%20II.pdf (03.06.2010.) Wilson, T. D. Models in information behaviour research. // Journal of Documentation 55, 3 (1999). URL: http://informationr.net/tdw/publ/papers/1999JDoc.html