1. Razlikovni modul – 2015 Doc. dr. sc. Ana Jerončić
Katedra za istraživanja u biomedicini i zdravstvu

2. Literatura
Marušić M, ur. Uvod u znanstveni rad u medicini. 4. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada; (za sve studijske godine).
Materijali s predavanja dostupni na

3. Traženje odgovora na dva postavljena klinička pitanja Ocjenjuje se:
Zajednički ispit za Upotrebu znanstvene tehnologije i Uvod u znanstveni rad – seminarski rad
Traženje odgovora na dva postavljena klinička pitanja
Ocjenjuje se:
a) prikladnost odgovora (točnost, jasnoća i konciznost)
b) širina pretrage (broj različitih izvora)
c) detaljan opis postupaka pretrage
Rok: poslati om do 24:00h (četvrtak) s oznakom dokumenta RM_ime_i_prezime.doc

4. Odlike svakodnevnog rada u zdravstvu
postavljanje važnih pitanja, prepoznavanje ključnih problema, jasno oblikovanje pitanja
prikupljanje i procjena relevantnih informacija, njihovo učinkovito tumačenje
donošenje pravilnih zaključaka i rješenja, njihovo testiranje prema relevantnim kriterijima i standardima
pristup problemima “otvorenim” umom
učinkovito komuniciranje s drugima s ciljem rješavanja problema

5. Odlike znanstvenog rada u zdravstvu
postavljanje važnih pitanja, prepoznavanje ključnih problema, jasno oblikovanje pitanja
prikupljanje i procjena relevantnih informacija, njihovo učinkovito tumačenje
donošenje pravilnih zaključaka i rješenja, njihovo testiranje prema relevantnim kriterijima i standardima
pristup problemima “otvorenim” umom
učinkovito komuniciranje s drugima s ciljem rješavanja problema

6. Važni događaji za sestrinstvo

7. Radiologija i znanost?

8. Fizioterapija i znanost?

9. Znanstvena tehnologija u zdravstvu?
Alati za praksu utemeljenu na dokazima
Alati za postizanje kvalitetne zdravstvene skrbi/terapije/dijagnostike

10. Praksa utemeljena na dokazima

11. Kako donijeti NAJBOLJU odluku za bolesnika?
Elementi kliničke odluke:
Znanje stručnjaka – dokazi, vještine, stavovi

12. Vrste odluka – odluka 1 Preventiva:
Ima li terapija hipnozom dugotrajniji učinak na prestanak pušenja od izostanka bilo kakve terapije ili neke druge intervencije?

13. Odluka 2
Preventiva 2:
Povećava li ponavljanje pismenog poziva pacijentima koji su upućeni na preventivni “screening” za kolorektalni karcinom a koji ne pristupe pretrazi udio provedenih “screeninga”?

14. Odluka 3 Organizacijska pitanja:
Je li način upravljanja sestrama na odjelu nezavisan rizični čimbenik za 30-dnevni mortalitet pacijenata s akutnim stanjima?

15. Odluka 4
Terapija
Dovodi li pomoć pri donošenju informiranog izbora o podvrgavanju kolonoskopiji za ljude s nižom razinom obrazovanja do povećanja udjela obavljenih pretraga?
ODGOVOR:
Povećava znanje pacijenata no smanjuje broj pretraga!!!

16. Zašto EB (engl. evidence based) -
EB nas uči kako pronaći dokaze u znanstvenim bibliografskim bazama…

17. ….Problem…. Archie Cochrane, 1972:
“Većina odluka vezanih uz njegu pacijenta temelje se na:
mišljenju eksperata (npr. viša sestra)
ad hoc selekciji informacija iz glomazne i vrlo raznolike znanstvene literature
Ili pak najgore na pokušaju i pogrešci.”

18. Zašto EB (engl. evidence based)
Pronaći dokaze u znanstvenim bibliografskim bazama nije lako!

19. Zašto dokaze ne tražimo u knjigama?
Jaz između znanja u knjigama i znanstvenih radova

20. Zašto se znanstveni radovi često ne koriste kao izvor informacija?
Jaz između istraživanja i kliničke prakse.
Kliničari NISU SVJESNI rezultata većine objavljenih istraživanja ili pak nemaju načina da ispitaju kvalitetu tih rezultata.
Istraživači pišu svoje radove na način koji nije lako razumljiv zaposlenim kliničarima.

21. The FLU-FOBT Program in community clinics: durable benefits of a randomized controlled trial.
Walsh JM, Gildengorin G, Green LW, Jenkins J, Potter MB.
Abstract
The objective of the study was to determine the extent to which the FLU- FOBT Program, a colorectal cancer screening (CRCS) intervention linking the provision of fecal occult blood tests (FOBT) to the time of annual influenza vaccination, resulted in practice changes in six primary care clinics 1 year after it was introduced in a randomized controlled trial (RCT). We assessed CRCS rate changes for influenza vaccine recipients, administered brief serial clinic staff surveys and interviewed clinic leaders 1 year after the RCT. CRCS rates for influenza vaccination recipients between the ages of 50 and 75 years were 42.5% before the RCT, 54.5% immediately after the RCT and 55.8% 1 year after the RCT (P < 0.001 for difference between baseline and 1 year after RCT). Many FLU-FOBT Program components were maintained in most clinics at 1-year follow-up. Only 63% of clinic staff survey respondents (26 of 41) continued offering FOBT with influenza vaccines, but 85% (35 of 41) continued to provide mailing kits with FOBT. Many patient education materials were maintained and staff satisfaction with the intervention remained high. Clinic leaders acknowledged barriers to maintenance but also observed several beneficial practice changes. Many components of the FLU- FOBT Program were maintained, with beneficial outcomes for participating practices.

22. Zahtjevi za informacijom su veliki
Istraživanje na specijalizantima
64 specijalizanta iz 2 bolnice su intervjuirana nakon 401 konzultacije
Prosječno su postavili 280 pitanja (2 na 3 pacijenta)
Tražili su odgovor za 80 pitanja (29%)
Druga pitanja nisu pretražili jer: nisu imali vremena ili su ih zaboravili?!

23. Pronaći relevantnu informaciju u znanstvenim radovima je problematično
Čitanje pojedinačnih radova?
Oko 6000 relevantnih časopisa x12 volumena x 10 radova/volumenu x 3 stranice =>
Dnevno bi trebalo čitati 5900 stranica tj kliknuti na 590 radova!

24. Pronaći relevantnu informaciju u znanstvenim radovima je problematično?
Pretraga bibliografskih baza podataka?
Definitivno bolji izbor, no jesmo li time riješili problem?

25. Bogatstvo podataka otežava pronalaženje relevantne informacije
Visoko kvalitetni/relevantni podatci
Klinička relevantnost
Valjanost

26. Primjer pretrage bibliografske baze– prevencija pada
Prevencija pada, engl. fall prevention
Pretragom bibliografske baze podataka MEDLINE (PubMed) dobijemo 7536 radova!!

27. Primjer jednostavne pretrage – prevencija pada
Prva 4 naslova su:
Functional levels of floor surface roughness for the prevention of slips and falls: Clean-and-dry and soapsuds-covered wet surfaces.
Dissemination of an Evidence-based Program to Reduce Fear of Falling, South Carolina,
Keeping children safe at home: protocol for three matched case-control studies of modifiable risk factors for falls.
The interaction of diabetes and ACE2 in the pathogenesis of cardiovascular disease in experimental diabetes. ????

28. Primjer – prevencija pada
Riječ “fall” može se još naći u:
FALL 39 – ljudski antibiotski peptid od 39 ak bez Cys i Trp koji se proizvodi u koštanoj srži i testisima
“fall in skin temperature triggers …”
“a fall of epinephrine during RELAXATION…”
“LIVER functions fall below the normal ranges” ….

29. Traženje dokaza – budite precizni, koristite limite (ograničenja)
1) Definiranje odgovarajućih ključnih riječi na temelju kliničkog pitanja (razmisliti o sinonimima)
2) Odabir baze podataka
3) Kombiniranje ključnih riječi s Booleovim operatorima (AND/OR/NOT)
4) Ako koristite PubMed pripaziti na MesH termine

30. Definiranje i kombiniranje ključnih riječi
Pretraga
(Populacija OR sinonim1 OR sinonim2…) AND
(Intervencija OR sinonim1 OR sinonim2…) AND
(Usporedba OR sinonim1 OR sinonim2…) AND
(Ishod OR sinonim1 OR sinonim2…)
Razmislite o sinonimima!!!

31. Booleovi operatori Svi članci s obje riječi
NOT
Svi članci s jednom ali NE i drugom riječi
Svi članci s obje riječi
Svi članci s bilo kojom od dviju riječi

32. MesH termini

33. Primjer – prevencija pada
Pretragom MesH klasifikacija u bibliografskoj bazi podataka dobijemo da se “accidental falls” može pojaviti u slijedećim kontekstima:
economics
mortality
prevention and control
statistics and numerical data
trends

34. Izraz za pretragu
("fall prevention") AND "accidental falls/prevention and control"[MeSH Terms]
592 rada
"fall prevention"[Title] AND "accidental falls/prevention and control"[MeSH Terms]
254 rada …
Rad:
CONNECT for quality: protocol of a cluster randomized controlled trial to improve fall
prevention in nursing homes.

35. Kliničko pitanje – PICO shema

36. Koga liječimo?
Čime liječimo?
S čime uspoređujemo?
Koji nas ishod zanima?

37. Različite vrste pitanja
Kako tretirati bolest ili ‘stanje’?
Intervencija
Etiologija i faktori rizika
- Što uzrokuje problem?
- Koja je učestalost problema?
Učestalost
- Dijagnoza
Ima li ovaj pacijent problem?
Intervencije – tretmani i terapije – NAJČEŠĆE!
Tko će imati problem?
- Prognoza i predviđanje

38. Intervencije
Intervencije pokrivaju široki spektar aktivnosti – od tretmana lijekovima i drugim kliničkim terapeuticima do promjena načina života (vježbanje, prestanak pušenja), te socijalnih aktivnosti (edukacijski programi).
Intervencije mogu uključivati njegu jednog bolesnika ali i aktivnosti u javnom zdravstvu.

39. Zadatak – postavi kliničko pitanje prema PICO shemi

40. Grupni rad
U slijedećim primjerima studenti trebaju postaviti kliničko pitanje prema PICO shemi nakon rasprave u grupi (3 studenta).
Voditelj svake skupine treba na velikom listu papira napisati ime skupine, tako da se može voditi evidencija uspješnosti pojedinih skupina.

41. Intervencije - primjer
28-godišnji muškarac, u posljednjih 8 mjeseci pati od furunkuloze koja se stalno vraća. Te su epizode liječene drenažom te s 2 različita antibiotika, ali se bolest ponovno vraćala. Bolesnik pita mogu li se recidivi spriječiti.
Bolesnik s ponavljajućom furunkulozom
Profilaktički antibiotici
Skupina bez liječenja
Smanjenje učestalosti ponavljajućih epizoda
furunkuloze
Pitanje: U bolesnika s ponavljajućom furunkulozom, mogu li profilaktički antibiotici, u usporedbi s izostankom tretmana, smanjiti učestalost ponavljajućih epizoda?

42. Intervencije –primjer 2
Čitajući jedan od medicinskih časopisa, naišli ste na članak koji spominje imikvimodsku kremu u liječenju karcinoma bazalnih stanica. Ideja o kremi zvuči iznenađujuće pa se stoga pitate kakva je njena djelotvornost, posebice s obzirom na dugotrajnu stopu izlječenja.
Bolesnik s karcinomom bazalnih stanica
imikvimodska krema
Aktivni placebo – terapija zlatnog standarda
Povećanje dugotrajne stope izlječenja tom kreme
Pitanje: U bolesnika s karcinomom bazalnih stanica, može li imikvimodska krema, u usporedbi sa standardnim operativnim zahvatom, povećati stopu izlječenja pacijenata?

43. Etiologija i rizični čimbenici
Pitanja o etiologiji i rizičnim čimbenicima su pitanja o tome što uzrokuje neku bolest ili zdravstveno stanje.
Štetni ishodi aktivnosti ili izloženosti
Česta su u području javnoga zdravstva – npr.
Može li uzimanje određene hrane povećati rizik od srčanih oboljenja?
Može li izloženost infracrvenim valovima povećati rizik od raka?

44. Etiologija - primjer Novorođena beba Injekcija vitamina K
Suzana očekuje svoju prvu bebu za dva mjeseca. Čitala je o potencijalnim koristima i štetnostima davanja injekcije vitamina K novorođenim bebama. Uplašena je izvješćima da injekcija vitamina K davana novorođenim bebama povećava rizik od leukemije u djetinjstvu. Pita vas je li ovo točno, te ako jest koliki će biti rizik za njenu bebu.
Novorođena beba
Injekcija vitamina K
Bez injekcije vitamina K
Pojava leukemije u djetinjstvu
Pitanje: U novorođenih beba, povećava li injekcija vitamina K, u usporedbi s neuzimanjem vitamina, vjerojatnost pojave leukemije u djetinjstvu?

45. Učestalost
Pitanja o tome koliko ljudi ima bolest ili neko zdravstveno stanje.
Primjeri:
Kolika je učestalost problema sa sluhom u novorođenčadi?
Kolika je učestalost Alzheimerove bolesti u populaciji iznad 70 godina?

46. Učestalost - primjer
Marija je 6-mjesečna beba i na svojoj je rutinskoj kontroli. Rođena je prijevremeno u gestacijskoj dobi od 35 tjedana. Želite upozoriti roditelje na izglede da se kod Marije jave problemi sa sluhom.
dojenče
prijevremeno rođenje
rođenje u terminu
pojava gluhoće
Pitanje: U prijevremeno rođene novorođenčadi, u usporedbi s terminskom novorođenčadi, koja je vjerojatnost pojave gluhoće?

47. Dijagnoza Pitanja o tome:
koliko su točni dijagnostički testovi u različitim skupinama bolesnika.
Koliko su točni u usporedbi sa drugim dostupnim testovima.

48. Dijagnoza - primjer trudnice amniocentoza
Klara je trudna po drugi puta. Prvo dijete je imala s 33 godine i obavila je amniocentezukako bi provjerila ima li njezino dijete Downov sindrom. Test je bio negativan no nije bila posve zadovoljna tim testom, jer je rezultate dobila tek u 18. tjednu trudnoće. Sada ima 35 godina i pita se postoji li test koji bi mogao dati brži odgovor. U vašoj bolnici je dostupan biokemijski test serumskih biljega plus ultrazvuk nuhalnog nabora u prvom trimestru, no vi želite provjeriti je li taj test dovoljno osjetljiv i specifičan u odnosu na amniocentezu.
trudnice
Biokemija serumskih biljega +
ultrazvuk nuhalnoga nabora
amniocentoza
Točna dijagnoza (osjetljivost i specifičnost) Downova sindroma
Pitanje: ”U trudnica, je li ultrazvuk nuhalnognabora plus test serumskih biljega u prvom trimestrujednako točan (tj. ima jednaku osjetljivost i specifičnost) kao i amniocentezaza dijagnosticiranje Downovogsindroma?

49. Prognoza
Koliko je vjerojatan neki ishod za populaciju s određenim karakteristikama (rizičnim faktorima)
Koliko je vjerojatno da kod muškarca koji osjećaju atipičnu bol u prsima dođe do zatajena srca?
Koliki je predviđeni mortalitet i morbiditet za osobu kojoj je dijagnosticiran rak kolona?

50. Prognoza - primjer
Klonički napadi u djetinjstvu su učestali i vrlo uznemirujući za roditelje, no odluka da se započne profilaktički tretman nakon prvog napada je teška. Da bi pomogli roditeljima da donesu odluku, trebate im objasniti rizik daljnjih pojavljivanja nakon prvoj napada s nepoznatim uzrokom.
Djeca
Jedan napad nepoznatog uzroka
Bez napada
Budući napadaji
Pitanje: U djece koja su imala 1 klonički napadaj nepoznatog uzroka, u usporedbi s djecom bez napada, koliko je povećan rizik od budućih napada?

51. Vrste radova i njihova vrijednost kao izvora informacija

52. Vrste radova i njihova vrijednost kao izvora informacija…
Kada jednom pronađemo relevantan rad u bazama podataka, postoje li vrste radova koji su vrjedniji izvor informacija od drugih?

53. Vrste radova
Pretraga
ACP Journal Club / Cochrane Database of Systematic Reviews
Pubmed (MEDLINE) “AND” meta-analysis
Meta-analiza
ACP Journal Club / Cochrane Database of Systematic Reviews
Pubmed (MEDLINE) Clinical Queries (Systematic Reviews)
Sustavni pregled
ACP Journal Club / Cochrane Central Register of Controlled Trials
Pubmed (MEDLINE) Clinical Queries (Therapy)
RCT
PubMed (MEDLINE)
“AND” cohort study
Kohortno istraživanje
PubMed (MEDLINE)
“AND” case control study
Istraživanje parova
Niz slučajeva / prikaz slučaja
PubMed (MEDLINE)
“AND” case report

54. Izvori sustavnih pregleda i meta analiza
Časopisi (“Online časopisi sekundarnih publikacija temeljenih na dokazima”)
Baze podataka (“Baze podataka s publikacijama temeljenim na dokazima”)
Kliničke smjernice (“Online smjernice za kliničku praksu temeljenima na dokazima”)

55. Online časopisi s publikacijama temeljenim na dokazima:
Časopisi s ograničenim pristupom:
- ACP Journal Club;
- Evidence-Based Medicine;
- Evidence-Based Mental Health;
- Evidence-based Obstetrics and Gynecology;
Besplatni časopisi:
- Bandolier;

57. Baze podataka temeljene na dokazima
The Cochrane Library (
The DARE
The Cochrane Controlled Trials Register (CENTRAL)

58. Besplatne baze podataka temeljene na dokazima:
PubMed Clinical Queries (
SUMSearch ( a meta- pretraživanje
TRIP Database (

59. Online kliničke smjernice
The National Guideline Clearinghouse (NGC) (
Primary Care Clinical Practice Guidelines (http.//medicine.ucsf.edu/resources/guidelines/index.html).

60. Strategija pretraživanja
Pri traženju kvalitetnog dokaza preporuča se ovaj slijed:
odrediti ključne riječi
odrediti koju vrstu istraživanja tražite u odnosu na njezinu svrhu (liječenje, dijagnoza, prognoza, štetnost, etiologija)
odrediti ustroj istraživanja koje odgovara na postavljeno kliničko pitanje (randomizirani kontrolirani pokus, kohortno istraživanje, presječno istraživanje, istraživanje parova) (uvijek pokušajte pronaći meta-analizu ili sustavni pregledni članak)
odrediti bazu podataka i pretražiti je prema ključnim riječima određenim u prethodnim koracima uz korištenje Booleovih operatora (AND/OR/NOT)

61. Pretraživanje znanstvenih informacija II

62. Zašto su važne informacije temeljene na dokazima?

63. Što ako odluku u zdravstvu temeljimo na klinički neznačajnim ishodima?

64. Primjer - flekainid
1979 izumitelj defibrilatora Bernard Lown opazio je da je najčešći uzrok bolesti u ljudi (20-64 godina) srčani udar.
Kod srčanog udara razvija se aritmija i stoga ljudi umiru.
Lown je predložio da bi se sa ‘sigurnim lijekom za antiaritmiju s dugotrajnim učinkom koji štiti od ventrikularne fibrilacije’ spasilo milione života.
Primjer jaza između istraživača i kliničara

65. Primjer - flekainid
Istraživači su odgovorili na ovaj zahtjev i pronašli lijek flekainid – derivat lokalnog anestetika koji suprimira aritmiju.
Pacijenti koji su imali srčani udar su randomizirani u skupine koji su primale ili placebo ili flekainid . Nakon nekog vremena, skupine su zamijenjene.

66. Primjer - flekainid Rezultati
1 pacijent
Rad je publiciran u New England Journal of Medicine IMPACT 48.49
Lijek je službeno prihvaćen u SAD-u

67. Primjer - flekainid Razmišljanje:
Flekainid snižava stopu aritmije ->
Aritmija uzrokuje srčane udare (mehanizam) ->
Ljudima koji su imali srčani napad treba dati flekainid
Biste li vi na temelju dobivenih rezultata preporučili ovaj lijek bolesniku starom 30 godina koji je preživio 2 srčana udara?

68. Primjer –flekainid – nastavak priče
Vrlo brzo nakon što je prvi pokus publiciran, drugi istraživači su sakupili informacije o preživljenju pacijenata (ishod) umjesto stope paraventrikularnih kontrakcija.
Dugo nakon toga liječnici su “liječili” ljude flekainidom, jer je prva studija publicirana u jako dobrom časopisu te je flekainid je spominjan u puno drugih medicinskih tekstova.
Preživljenje pacijenata liječenih flekainidom nakon 1 godine bilo je 2 x manje od kontrole!!!!

69. Greška – pratiti ISHOD, a NE MEHANIZAM!!
EB nas uči prepoznati klinički relevantne ishode
Valuta kliničara su ljudi – preživljenje, broj recidiva, …

70. Što je klinički ishod? Pad koncentracije leukocita?
Povećanje učestalosti infekcija gornjih dišnih puteva?

71. Što je klinički ishod (ili ishod usluge). Ishodi relevantni za zdrav
Što je klinički ishod (ili ishod usluge)? Ishodi relevantni za zdrav. skrb bolesnika
Promjena vrijednosti fiziološke varijable kao što su gubitak tjelesne težine ili debljanje
Ublažavanje/pojačavanje kliničkih simptoma poput dispneje ili boli
Promjena aspekata zdravlja kao što su funkcionalnost i mobilnost
Troškovi skrbi bolesnika
Dužina boravka u bolnici …

72. Što je klinički ishod (ili ishod usluge)
Što je klinički ishod (ili ishod usluge)? Ishodi relevantni za bolesnika
Kvaliteta života
Korištenje zdravstvene usluge (npr. smanjena duljina boravka u bolnici)
Psihološko funkcioniranje
Zadovoljstvo bolesnika ….

73. Interpersonalne vještine Potpunost dokumentacije
Što je klinički ishod (ili ishod usluge)? Ishodi relevantni za izvedbu zdravstvenog djelatnika
Kvaliteta skrbi
Interpersonalne vještine
Potpunost dokumentacije
Klinička kompetentnost
Suradnja
Sveobuhvatnost kliničkog pregleda
Pridržavanje smjernica prakse utemeljene na dokazima …

74. Praksa utemeljena na dokazima

75. Dajte nam alat!
Zdravstveni radnici trebaju alat:
koji će im pomoći da prevladaju problem
prevelikog broja publiciranih zn. radova.
na temelju kojega mogu prosuditi ishode
pojedinih istraživanja,
Alat – praksa utemeljena na dokazima ili EBP (evidence based practice)

76. Vrijednosti pacijenta Najbolji istraživački dokaz
Što je EBP?
“Praksa utemeljena na dokazima je integracija najboljeg istraživačkog dokaza sa kliničkom ekspertizom i vrijednostima pacijenta”
Vrijednosti pacijenta
Klinička praksa
Najbolji istraživački dokaz

77. Što je EBP u praksi? Kako postaviti kliničko pitanje
Naučiti kako tražiti odgovore
Koristiti odgovore za kliničku odluku

78. Što je EBP u praksi? Koraci u praksi utemeljenoj na dokazima
Korak 1: Postavljanje pitanja na koje se MOŽE odgovoriti
Korak 2: Pronalaženje najboljeg dokaza
Korak 3: Brza kritička procjena dokaza
Korak 4: Primjena dokaza
Korak 5: Procjena efektivnosti i efikasnosti procesa
Korak 1 je kritičan! Formuliranje dobrog pitanja je ključ za pronalaženje preciznog i relevantnog odgovora. Pitanja koja su preopćenita ili previše specifična ne daju korisne rezultate.

79. Provođenje EBP – 1. korak
Je li konzumacija cjelovitih žitarica povezana s rizikom od krvožilnih bolesti?
Z. radnik pretražuje preko PubMeda…

80. Provođenje EBP
Je li konzumacija cjelovitih žitarica povezana s rizikom od krvožilnih bolesti?
Z. radnik pretražuje preko PubMeda…
PICO Shema Primjer
Populacija/Problem Odrasle osobe
Intervencija/Izloženost Cjelovite žitarice
Usporedba, ako je ima Potrošnja (najviša
vs najniža)
Ishod Učestalost CV
događaja

81. Provođenje EBP
Je li konzumacija cjelovitih žitarica povezana s rizikom od krvožilnih bolesti?
Z. radnik pretražuje preko PubMeda…
…. I kombinira PICO izraze u upit (AND, OR, NOT)

82. Provođenje EBP
Je li konzumacija cjelovitih žitarica povezana s rizikom od krvožilnih bolesti?
Z. radnik pretražuje preko PubMeda…
"cereals"[MeSH Terms] AND "cardiovascular diseases"[MeSH Terms]) AND "whole grain"[All Fields] AND systematic[sb]

83. Provođenje EBP – 2. korak
Whole grain intake and cardiovascular disease: a meta-analysis. Mellen PB, Walsh TF, Herrington DM. Nutr Metab Cardiovasc Dis May;18(4): Epub 2007 Apr 20.
2. [Association between dietary carbohydrates and type 2 diabetes mellitus: epidemiological evidence]. Sartorelli DS, Cardoso MA. Arq Bras Endocrinol Metabol Jun;50(3): Review. Portuguese.
3. Whole grains and CVD risk. Seal CJ. Proc Nutr Soc. 2006

84. BACKGROUND AND AIMS: Whole grain food sources have been associated with lowered risk of cardiovascular disease (CVD). Studies in recent years have strengthened this observation and elucidated potential mechanisms for this association. This study sought to quantitate the available observational evidence on whole grain intake and clinical cardiovascular events. METHODS AND RESULTS: Seven prospective cohort studies with quantitative measures of dietary whole grains and clinical cardiovascular outcomes were identified from MEDLINE searches and a review of the literature. Based on event estimates adjusted for cardiovascular risk factors, greater whole grain intake (pooled average 2.5 servings/d vs. 0.2 servings/d) was associated with a 21% lower risk of CVD events [OR 0.79 (95% CI: )]. Similar estimates were noted for different CVD outcomes (heart disease, stroke, fatal CVD) and in sex-specific analyses. Conversely, refined grain intake was not associated with incident CVD events [1.07 ( )]. CONCLUSIONS: There is a consistent, inverse association between dietary whole grains and incident cardiovascular disease in epidemiological cohort studies. In light of this evidence, policy-makers, scientists, and clinicians should redouble efforts to incorporate clear messages on the beneficial effects of whole grains into public health and clinical practice endeavors.

85. PICO za mobilne uređaje
Mobile PICO – po tipu pitanja
Pretražuj po terapiji, dijagnozi, etiologiji, prognozi
Pretražuj s filterom za sustavne preglede
Pretražuj bez filtera
Mobile PICO – po istraživačkoj metodi
Pretražuj po dobi, spolu
Pretražuj RCT, meta-analize, preglede, smjernice za najbolju praksu

86. Hvala

87. Medicina je znanost nesigurnosti i umjetnost vjerovatnosti
Sir William Osler