1. Promocija zdravlja i prevencija ovisnosti
Specijalistički studij:
Promocija zdravlja i prevencija ovisnosti
Modul 1: Epidemiologija, etiologija i fiziologija ovisnosti
Kolegij: Epidemiologija i značajke zlouporabe
sredstava ovisnosti kod mladih
dr.sc. Đulija Malatestinić, dr.med.

2. ŠTO JE EPIDEMIOLOGIJA? Korijen riječi: epi (grčki: među, u)
demos (grčki: narod)
logos (grčki: nauka)

3. Epidemiologija – primjenjena medicinska znanost koja se bavi istraživanjem zdravlja i bolesti (Babuš, 2000.)
Studija distribucija i determinanti stanja i događanja vezanih uz zdravlje u specifičnoj populaciji i primjena tih saznanja za kontrolu zdravstvenig problema.
Bavi se pretežno populacijom, a ne pojedincem.

4. Prema epidemiolozima, zdravlje predstavlja ravnotežu između tri sile:
OKRUŽENJE
AGENS
DOMAĆIN
Slika 1: Odnos između agensa, domaćina i okruženja u epidemiologiji
(Preuzeto iz: Detels R. Epidemiology:the foundation of public health. Oxford Textbook of Public Health, 4.ed., 2002.

5. VARIJABLE Tri glavne veličine koje se mjere:
osoba (karakteristike: dob, spol...)
mjesto (geografsko područje)
vrijeme (trend...)
CILJ:
dobiti odgovor koji će objasniti i riješiti problem,
izraditi prijedlog intervencije kako bi se spriječila bolest ili smrt.

6. Vrste epidemioloških mjera
Mjere frekvencije opisuju učestalost bolesti u populaciji.
Mjere povezanosti ocjenjuju jačinu statističke povezanosti između:
istraživanog faktora i bolesti,
mjera frekvencije:
iste bolesti različitih populacija
različitih bolesti iste populacije.
Mjere potencijalnog učinka odražavaju doprinos istraživanog faktora nastanku bolesti.

7. MJERE FREKVENCIJE Relativni broj
Uspoređuje dvije mjere.
Omjer (odnos) – razlomak u kojemu brojnik i nazivnik predstavljaju dvije različite populacije.
Proporcija (udjel) - (razlomak u kojemu je iznos brojnika dio iznosa nazivnika).

8. Omijer (ratio) Pokazuje koliko je jedno veće ili manje od drugoga
Muških je 180 (nm)
Ženskih je 36 (nž)

9. Udjel (proportion) Pokazuje koliko nešto ima udjela u cjelini
Bolesnih je 180 (nb)
Zdravih je 36 (nz)
Ukupno ih je 216 (N)

10. Kumulativna incidencija
Mjera učestalosti.
Udjel novooboljelih među izloženima obolijevanju.
Broj novooboljelih na nekom području, u određenom periodu vremena, od određene bolesti.
Podijeljen s brojem osoba izloženih uzročniku – osoba pod rizikom.
Mjeri mogućnost za obolijevanje.
Ocjenjuje rizik od bolesti.

11. Stopa incidencije Mjera učestalosti
Udjel novooboljelih među izloženima oboljevanju tijekom vremena
Broj novooboljelih na nekom području od određene bolesti pomnožen s vremenom praćenja
Podijeljen s brojem osoba izloženih uzročniku – osoba pod rizikom pomnožen s vremenom praćenja
Mjeri vremensku brzinu oboljevanja
Ocjenjuje rizik od bolesti tijekom vremena

12. Prevalencija Mjera zastupljenosti.
Udjel ukupno bolesnih među izloženima obolijevanju.
Broj oboljelih na nekom području, u nekom vremenu, od određene bolesti.
Podijeljen s brojem osoba koje mogu oboljeti, obično ukupnim brojem stanovnika.
Mjeri stanje bolesti.
U nekom trenutku ili u nekom periodu.

13. Mortalitet Mjeri smrt, a ne bolest.
Na isti način kao incidencija, ali podijeljeno s ukupnim brojem stanovnika.
OPĆI
SPECIFIČNI
Mjere smrtnost od određenih bolesti ili u određenim populacijama.

14. Neonatalni mortalitet
Specifični mortalitet.
Broj živorođene djece umrle u neonatalnoj dobi (starosti do 28 dana).
Podijeljen s ukupnim brojem živorođene djece.
U nekom vremenu, na nekom području.

15. Postneonatalni mortalitet
Specifični mortalitet.
Broj živorođene djece umrle u postneonatalnoj dobi (starosti od 29 dana do 1 godine).
Podijeljen s ukupnim brojem živorođene djece.
U nekom vremenu, na nekom području.

16. Mortalitet dojenčadi Specifični mortalitet.
Broj živorođene djece umrle u dojenačkoj dobi (starosti od 1 godine).
Podijeljen s ukupnim brojem živorođene djece.
U nekom vremenu, na nekom području.
Obuhvaća neonatalni i postneonatalni mortalitet.

17. Perinatalni mortalitet
Specifični mortalitet.
Broj djece umrle u perinatalnoj dobi (od 22. tjedna trudnoće do starosti od 7 dana) i 500 g (do početka /1000).
Podijeljen s ukupnim brojem mrtvorođene i živorođene djece.
U nekom vremenu, na nekom području.

18. Letalitet Broj umrlih od neke bolesti. Podijeljen s brojem oboljelih.
U nekom vremenu, na nekom području.

19. B. MJERE POVEZANOSTI
MJERE
I. ODNOSA
II. RAZLIKE

20. I. MJERE ODNOSA odnos incidencije relativni rizik
odnos kumulativne incidencije izloženih KI (1) i kumulativne incidencije neizloženih KI (0)
odnos vjerojatnosti izloženosti (Odds Ratio, OR)

21. II. MJERE RAZLIKE
neke povezanosti dobivaju se oduzimanjem procjenjene frekvencije referentne (neizložene) skupine od adekvatne procjene za izloženu skupinu
razlika stope incidencije = SI (1) – SI (0)
razlika kumulativne incidencije = R (1) – R(0)
(atributivni rizik)

22. C. MJERE POTENCIJALNOG UČINKA
PRIPISIVI ODLOMAK

23. IZVORI PODATAKA ZA ISTRAŽIVANJE
Za epidemiološka istraživanja služi nekoliko vrsta podataka:
podaci o stanovništvu,
podaci o učestalosti događaja.
primarni izvori
sekundarni izvori
prikupljeni za određeno
istraživanje
postojeći izvori

24. izvještaj o smrti DEM-2 mortalitetni podaci morbiditetni podaci
(klasifikacija po MKB X revizija)
mortalitetni podaci
izvanbolnički
(prijave zaraznih bolesti,
registri, o absentizmu)
morbiditetni podaci
bolnički
obdukcijski

25. Epidemiološke studije
Observacijske
Deskriptivne (nema podatka o izloženosti faktoru rizika)
Kolika je učestalost bolesti u populaciji ?
Analitičke (podaci i o faktorima rizika)
Je li određeni faktor rizika povezan s nekom bolešću (nakon kontrole za druge faktore koji su mogli isto djelovati /konfaundere/)
Intervencijske

26. Epidemiološke studije
Observacijske
(ne-eksperimentalne)
Intervencijske
(eksperimentalne)
Podaci o skupini (ljudi, životinja,...)
Podaci o individuama
DESCRIPTIVNE
(a)
Analitičke
Deskriptivne
ISTRAŽIVANJE (POKUS) U ZAJEDNICI (SKUPINI)
(f)
KLINIČKI POKUS, INDIVIDUALNI POKUS NA TERENU (g)
EKOLOŠKE STUDIJE
(b)
STUDIJE PRESJEKA
(c)
KOHORT STUDIJE
(d)
STUDIJE SLUČAJEVA I KONTROLA
(e)

27. Deskriptivne studije
proučavaju pojavu bolesti (prema spolu, dobi, području na kojemu se bolest pojavila, vremenu kada se pojavila /čovjek ili životinja, mjesto, vrijeme/),
faktori rizika se ne istražuju.

28. Ekološke studije
opisuju stanje od interesa (npr. bolest) u populaciji kao i deskriptivne studije
uključuju i informacije o faktorima rizika (analitičke studije )
srednja vrijednost (prosjek ili neka druga statistička mjera) za faktor rizika u nekoj populaciji prikazuje se u odnosu na stopu (rate) npr. bolesti u toj istoj populaciji. Ovakva se stopa izradi za više populacija, a analizom podataka traži se postoji li dokaz o povezanosti prosječne vrijednosti faktora rizika i bolesti u više populacija
zaključak studije uvijek se odnosi na populaciju

29. Studija presjeka (Cross-sectional study)
prevalencija (glavna mjera učestalosti stanja od interesa),
prikupljene informacije odnose se na stanje u trenutku mjerenja
npr. utvrđivanje distribucije faktora rizika u populaciji ili utvrđivanje bolesti u populaciji,
rezultate ponekad teško interpretirati (budući nije moguće utvrditi je li bolest posljedica izlaganja nekom faktoru rizika tijekom vremena).

30. Shematski prikaz studije presjeka
Uzorak
Vrijeme
Postavljanje
studije
Oboljeli
Nisu oboljeli

31. Studija slučajeva i kontrola (Case-control study)
Jedinke se u studiju uvode s obzirom na stanje od interesa (bolest).
Slučajevi (jasno definirani)
histološka dijagnoza ili sindrom bolesti.
Kontrole su jedinke koje nemaju bolest od interesa
(moraju prezentirati populaciju / skupinu iz koje potječu slučajevi), u protivnom se unosi pogreška u rezultate studije (selection bias).

32. Shematski prikaz studije slučajeva i kontrola
Izloženi
Neizloženi
Vrijeme
Postavljanje
studije
Slučajevi
Kontrole

33. Podaci o izloženosti (DA/NE) prikupljaju se za svaku jedinku (slučaj ili kontrolu).
Slučajevi i kontrole uspoređuju se s obzirom na frekvenciju izloženosti faktorima rizika.
Informacije o faktoru rizika prikupljaju nakon što se bolest dogodila (opasnost od uvođenja pogreške).
Ne može odrediti niti prevalenciju niti incidenciju (budući su jedinke uključene u studiju s obzirom na bolest).
Ne može izračunati relativni rizik.
Odnos vjerojatnosti izloženosti “odds ratio” može utvrditi.

34. Kohort studija (Cohort study)
Jedinke se u studiju uvode s obzirom na to jesu li bile izložene nekom faktoru rizika ili ne (dakle izlaganje faktoru rizika prethodi pojavi bolesti).
Uspoređuje se incidencija bolesti u izloženoj i neizloženoj skupini.
Uvođenje pogreške zbog gubitka jedinki u kohortu.

35. Shematski prikaz prospektivne kohort studije
Izloženi
Neizloženi
Oboljeli
Nisu oboljeli
Postavljanje
studije
Vrijeme

36. Rizik od pojave bolesti u nekoj od skupina u kohorti, procjenjuje se prema proporciji oboljelih jedinki, tijekom vremena praćenja
Odnos rizika pojave bolesti među jedinkama izloženim faktoru rizika i rizika pojave bolesti među jedinkama koje nisu bile izložene faktoru rizika (relativni rizik) govori o jačini povezanosti izlaganja faktoru rizika i pojave bolesti.

37. Klinički i terenski pokus (Intervencijske studije)
Iz populacije slučajno odabarati:
podskupinu koja će primiti intervenciju (biti će liječena),
podskupinu koja će primiti placebo (neće biti liječena),
odluka o tome koja će jedinka biti tretitana, a koja ne, donosi se slučajnim odabirom,
kod dovoljno velikoga uzorka slučajnim odabirom kontroliraju se svi poznati i nepoznati “konfaunderi”,
unošenje pogreške moguće ako oni koji prikupljaju podatke o djelovanju npr. lijeka znaju tko je tretiran, a tko je primio placebo.
Mjera učinka lijeka = razlika u poboljšanju zdravstvenoga stanja između liječene i neliječene skupine.

38. Shematski prikaz intervencijske studije
Oboljeli
Nisu oboljeli
Početak
pokusa
Vrijeme
UZORAK
Intervencija
Slučajni odabir
Kontrole
Tretirani

39. Primjena različitih observacijskih analitičkih studija
Ekološke
Studije
presjeka
slučajeva i kontrola
Kohort
studije
Rijetka bolest
++++ -
+++++
Rijedak faktor
rizika ++
Proučavanje različitih bolesti +
Proučavanje različitih faktora rizika
+++
Mjerenje povezanosti vremena izlaganja riziku i pojave bolesti
Mjerenje incidencije
Proučavanje bolesti s dugim latentnim periodom
+++*

40. Mjerenje pojave bolesti i mjere učinka faktora rizika
u različitim vrstama analitičkih studija
Vrsta
studije
Mjere pojave
bolesti
Mjere djelovanja
faktora rizika
Ekološke studije
Rate, Rizik, Prevalencija
Koeficijent korelacije ili regresije
Studije presjeka
Prevalencija
Razlika u prevalenciji
Odnos prevalencija (Prevalence ratio)
Odds ratio
Kohort studije
Rizik, Rate, Odds, Mean, Median
Rate ratio, Risk ratio, Odds ratio, Rate difference, Vaccine efficacy, Razlika između Meana i Mediana
Studije slučajeva
i kontrola
Niti jedna
Odds ratio, Vaccine efficacy
Intervencijske

41. “Snaga” različitih observacijskih analitičkih studija
Ekološke
Studije
presjeka
slučajeva i kontrola
Kohort
studije
Vjerojatnost od:
pogreške zbog odabira NP
srednja
visoka
niska
pogreške zbog inform.
gubitka jedinki
konfaundinga
velika
Vrijeme za provedbu
kratko
srednje
dugo
Cijena
mala

42. “Usporedba observacijskih studija (Pfeiffer, 1999)
Kriterij
Studije
presjeka
Studije slučajeva i kontrola
Prospektivne
kohort studije
Uzorkovanje
slučajni odabir
iz populacije
različiti uzorci oboljelih i onih koji nisu oboljeli
različiti uzorci onih koji su bili izloženi faktoru rizika i onih koji nisu
Vrijeme
trenutak u vremenu
u pravilu retrospektivno
praćenje tijekom
vremena
Uzrok
povezanost bolesti i
faktora rizika
uzročna
hipoteza
uzrok kroz dokaz da je izlaganje faktoru prethodilo bolesti (vremenska veza)
Rizik
prevalencije
niti jedan
gustoća incidencije, kumulativna incidencija
Usporedba
rizika
Usporedba rizika
RR, OR

43. Koju studiju odabrati ? Izbor studije ovisi i o:
hipotezi koja se testira,
najnovijim spoznajama o bolesti ili drugom stanju od interesa,
resursima.

44. UPOTREBA EPIDEMIOLOGIJE U JAVNOM ZDRAVSTVU
opisuje spektar bolesti,
opisuje prirodu bolesti,
identificira faktore koji povećavaju ili smanjuju rizik za bolest,
predviđa trend bolesti,
objašnjavanja mehanizme prijenosa bolesti,
testira efikasnost primjenjenih strategija,
vrednuje intervencije,
identificira zdravstvene potrebe u zajednici,
vrednuje javnozdravstvene programe.

45. e-mail: dulija.malatestinic@zzjzpgz.hr