1. OCJENA EFEKTIVNOSTI INTERNE KONTROLE

2. Ciljеvi učеnjа
Nakog ovog poglavlja trebali biste biti sposobni da razumijete i komentarišete sljedeće kategorije:
Kriterijumi za ocjenjivanje sistema interne kontrole
Faktori komponenti interne kontrole
Sistemi rejtinga efektivnosi interne kontrole

3. Efektivnost internih kontrola
Različiti sistemi entitetove interne kontrole funkcionišu sa različitom efektivnošću. Slično tome, jedan konkretan sistem može funkcionisati različito u različitim vremenima. Kada sistem interne kontrole zadovolji sljedeći standard, može se smatrati “efektivnim”.

4. Efektivnost internih kontrola
Interna kontrola se može ocijeniti efektivnom u svakoj od tri kategorije ukoliko bord direktora i menadžment imaju realnu sigurnost:
da razumiju do koje miere se ciljevi entitetovog poslovanja ostvaruju
da su objavljeni finansijski izvještaji pouzdano pripremani
da postoji usaglašenost sa zakonima i propisima koji se primjenjuju.

5. Efektivnost internih kontrola
Dok je interna kontrola jedan proces, njena efektivnost je stanje ili okolnosti tog procesa u jednoj tački u vremenu.

6. Efektivnost internih kontrola
Odlučivanje o tome da li je neki konkretni sistem kontrole “efektivan” je subjektivna procjena nastala na osnovu ocjene da li postoji pet komponenti i da li one funkcionišu efikasno.
Njihovo efikasno funkcionisanje daje realnu sigurnost u vezi ostvarenja jedne ili više utvrđenih kategorija ciljeva. Prema tome, ove komponente takođe predstavljaju kriterijume za efikasnu internu kontrolu.

7. Efektivnost internih kontrola
Mada svih pet kriterijuma moraju biti zadovoljeni, to ne znači da svaka komponenta mora funkcionisati identično ili čak na istom nivou za različite entitete. Među komponentama može doći do supstitucije. Pošto kontrole mogu poslužiti za različite svrhe, kontrole jedne komponente mogu poslužiti svrsi kontrola koje bi normalno mogle biti prisutne u drugoj komponenti. Pored toga, kontrole se mogu razlikovati i u stepenu do kojeg se bave konkretnim rizikom tako da tek komplementarne kontrole, svaka sa ograničenim efektom, združene zajedno mogu biti adekvatne.

8. Efektivnost internih kontrola
Ove komponente i kriterijumi se odnose na cjelokupan sistem interne kontrole ili na jednu ili više kategorija ciljeva. Kada se razmatra bilo koja kategorija – na primjer, kontrole za finansijsko izvještavanje – svih pet kriterijuma mora biti zadovoljeno da bi se zaključilo da je interna kontrola za finansijsko izvještavanje efikasna.

9. Šta jeste, a šta nije interna kontrola
Pošto je interna kontrola dio procesa rukovođenja, ove komponente su opisane u kontekstu onoga što menadžment radi kada vodi poslovanje. Međutim, nije sve što menadžment radi elementom interne kontrole. Na primjer, utvrđivanje ciljeva, iako je to jedna značajna obaveza rukovodstva, je preduslov za internu kontrolu.

10. Spisak opštih aktivnosti menadžmenta i označavanje onih koje se smatraju komponentama interne kontrole.
Aktivnosti menadžmenta
Interna kontrola
Određivanje misije na nivou organizacije
Strategijsko planiranje
Ustanovljavanje faktora kontrolnog okruženja +
Postavljanje ciljeva na nivou aktivnosti
Identifikacija rizika i analiza
Upravljanje rizikom
Sprovođenje kontrolnih aktivnosti
Identifikovanje i saopštavanje informacija
Monitoring
Korektivne aktivnosti

11. Evalulacija sistema interne kontrole
Poslovanje
Finansijsko izvještavanje
Usklađenost
Kontrolno okruženje
Procjena rizika
Kontrolne aktivnosti
Informacije i komunikacija
Monitoring

12. Evaluacija efikasnosti kontrolnog okruženja
Faktori na osnovu kojih se ocjenjuje kontrolno okruženje:
Integritet i etičke vrijednosti
Privrženost kompetenciji
Upravni odbor ili Odbor za reviziju
Filozofija menadžmenta i stil poslovanja
Organizaciona struktura
Dodjeljivanje ovlašćenja i odgovornosti
Kadrovska politika i praksa vezana za ljudske resurse

13. Integritet i etičke vrijednosti
Postojanje i primjena kodeksa ponašanja i drugih politika koje se odnose na prihvatljivu poslovnu praksu, sukobe interesa ili očekivane standarde etičkog ili moralnog ponašanja.
Postupanje prema zaposlenima i odnosi prema zaposlenima, kupcima, dobavljačima, kreditorima, investitorima, povjeriocima, osiguravajućim društvima, konkurencijom, revizorima itd. (npr. da li menadžment obavlja posao na visokom etičkom nivou i insistira da se i drugi tako ponašaju ili posvećuje malu pažnje etičkim pitanjima).
Postojanje pritiska da se ostvare nerealni poslovni ciljevi/nerealno postavljeni zadaci – posebno kada se radi o kratkoročnim rezultatima poslovanja – i mjera u kojoj plata zavisi od uspješnosti ispunjavanja tih zadataka.

14. Privrženost kompetenciji
Formalani ili neformalni opisi poslova radnog mjesta ili drugi načini na koje se definišu radni zadaci za konkretne poslove.
Analiza potrebnog stručnog znanja i sposobnosti koji su potrebni da bi se poslovi adekvatno obavili.

15. Upravni odbor ili Odbor za reviziju
Adekvatan stepen nezavisnosti od menadžmenta, tako da se mogu
postavljati neophodna, čak neprijatna i suštinska pitanja.
Učestalost i blagovremenost održavanja sastanaka sa direktorima finansija i/ili računovodstva, internim i spoljnim revizorima.
Adekvatnost i blagovremenost davanja informacija članovima odobra ili komiteta kako bi se obezbijedilo praćenje ciljeva i strategija menadžmenta, finansijskog stanja subjekta i poslovnih rezultata i uslova važnih sporazuma.
Blagovremenost i potpunost dostavljanja informacija Upravnom odboru i članovima Odbora za reviziju o osjetljivim informacijama, istragama ili nedozvoljenim postupcima (npr. putni troškovi viših zvaničnika, značajni sudski sporovi, istrage regulatornih agencija, nezakonito prisvajanje, pronevjera ili zloupotreba imovine preduzeća, kršenja pravila od strane zaposlenog, politička plaćanja, nezakonite i nelegalne isplate).

16. Filozofija menadžmenta i stil poslovanja
Priroda preuzimanja poslovnih rizika, npr. da li menadžment često ulazi u visokorizične poduhvate ili da li je izuzetno oprezan u preuzimanju rizika.
Učestalost međusobne saradnje između višeg menadžmenta i operativnog menadžmenta, posebno kada posluje na geografski udaljenim lokacijama.
Stavovi i aktivnosti u vezi sa finansijskim izvještavanjem, uključujući sporenja oko primjene računovodstvenih metoda i postupaka (npr. usvajanje opreznih umjesto liberalnih raučnovodstvenih politika; da li je bilo pogrešne primjene računovodstvenih principa, neobjelodanjivanja važnih finansijskih informacija ili evidencija koje su bile namjerno preformulisane ili krivotvorene).

17. Organizaciona struktura
Adekvatnost organizacione strukture subjekta i njegova sposobnost da obezbijedi odgovarajući protok informacija neophodan za upravljanje aktivnostima.
Adekvatnost definisanja ključnih odgovornosti menadžera i njihovo razumijevanje tih dužnosti.
Adekvatno znanje i iskustvo ključnih menadžera važno za njihove dužnosti.

18. Dodjeljivanje ovlašćenja i odgovornosti
Dodjela odgovornosti i prenošenje ovlašćenja u ostvarenju kratkoročnih i dugoročnih organizacionih ciljeva, obavljanje poslovnih funkcija, ispunjavanje zakonskih i drugih propisa, uključujući odgovornost za informacione sisteme i davanje ovlašćenja za uvođenje promjena.
Adekvatnost standarda i procedura povezanih sa kontrolom,
uključujući opise poslova zaposlenog osoblja.
Odgovarajući broj ljudi, posebno kada se radi o obradi podataka i računovodstvenim funkcijama, sa potrebnim nivoima stručnosti u odnosu na veličinu subjekta i prirodu i složenost poslovnih aktivnosti.

19. Kadrovska politika i praksa vezana za ljudske resurse
Mjera u kojoj su ustanovljene politike i procedure vezane za zapošljavanje, obuku, unapređenja zaposlenih i određivanje plata i ostalih naknada zaposlenima.
Adekvatnost korektivnih mjera kod odstupanja od odobrenih politika i procedura.
Adekvatnost provjera biografskih i drugih podataka o kandidatima koji konkurišu za zaposlenje, posebno u vezi sa ranijim postupcima i aktivnostima koje subjekat smatra neprihvatljivim.
Adekvatnost kriterijuma zadržavanja i unapređenja zaposlenih i tehnika prikupljanja podataka (npr. ocjene učinka) i odnos prema kodeksu ponašanja ili drugim smjernicama ponašanja.

20. Evaluacija efikasnosti procjene rizika
Faktori na osnovu kojih se ocjenjuje efektivnost procjene rizika:
Ciljevi na nivou subjekta
Ciljevi na nivou aktivnosti
Analiza rizika
Upravljanje promjenom

21. Evaluacija efikasnosti procjene rizika
Ciljevi na nivou subjekta
Stepen u kojem ciljevi koji se odnose na subjekat u cjelini daju dovoljno široke izjave i smjernice o tome šta subjekat želi da ostvari, a koje su dovoljno specifične da se odnose direktno na taj subjekat.
Efektivnost sa kojom se ciljevi na nivou subjekta saopštavaju zaposlenima i upravnom odboru.
Povezanost i dosljednost strategija sa ciljevima na nivou subjekta.
Dosljednost poslovnih planova i budžeta sa ciljevima na nivou subjekta, strateškim planovima i trenutnim uslovima.

22. Evaluacija efikasnosti procjene rizika
Ciljevi na nivou aktivnosti
Povezanost ciljeva na nivou aktivnosti sa ciljevima na nivou subjekta i strateškim planovima.
Relevantnost ciljeva na nivou aktivnosti sa svim značajnim
poslovnim procesima.
Specifičnosti ciljeva na nivou aktivnosti.
Adekvatnost resursa povezanih sa ciljevima.
Identifikacija ciljeva koji su važni (kritični faktori uspjeha) za
ostvarenje ciljeva na nivou subjekta.
Uključenost svih nivoa menadžmenta u postavljanje ciljeva i stepen u kojem su oni posvećeni njihovom ostvarenju.

23. Evaluacija efikasnosti procjene rizika
Rizici
Adekvatnost mehanizama da identifikuju rizike koji nastaju iz spoljnih izvora.
Adekvatnost mehanizama da identifikuju rizike koji nastaju iz unutrašnjih izvora.
Identifikacija važnih rizika za svaki važan cilj na nivou aktivnosti.
Potpunost i relevantnost procesa analize rizika, uključujući procjenu značaja rizika, vjerovatnoće njihovog nastajanja i utvrđivanje potrebnih aktivnosti

24. Evaluacija efikasnosti procjene rizika
Upravljanje promjenom
Postojanje mehanizama za predviđanje, identifikaciju i reakciju na rutinske događaje ili aktivnosti koji utiču na ostvarenje ciljeva na nivou subjekta ili na nivou aktivnosti (obično ih implementiraju menadžeri odgovorni za aktivnosti na koje će promjene najviše uticati).
Postojanje mehanizama za identifikaciju i reakciju na promjene koje mogu imati dramatičniji i sveobuhvatniji efekat na subjekat i koje mogu zahtijevati pažnju najvišeg menadžmenta.

25. Evaluacija efikasnosti kontrolnih aktivnosti
Kontrolne aktivnosti se moraju evaluirati u kontekstu direktiva menadžmenta za postupanje sa rizicima povezanim sa utvrđenim ciljevima za svaki značajan posao. Prema tome, evaluator će ocijeniti da li se kontrolne aktivnosti odnose na proces procjene rizika i da li na adekvatan način obezbjeđuju da će se direktive menadžmenta sprovesti. To se primjenjuje na svaku značajnu poslovnu aktivnost, uključujući opšte kontrole kompjuterizovanih informacionih sistema. Evaluator će razmotriti ne samo da li su ustanovljene kontrolne aktivnosti relevantne za proces ocjene rizika već i da li se primjenjuju pravilno.

26. Evaluacija efikasnosti informacija i komunikacija
Faktori na osnovu kojih se ocjenjuje efektivnost:
Informacija i
Komunikacija
Procjenitelj će razmotriti adekvatnost informacionih i komunikacionih sistema prema entitetovim potrebama.

27. Evaluacija efikasnosti informacija
Pribavljanje eksternih i internih informacija i sastavljanje neophodnih izvještaja za menadžment o entitetovim rezultatima poslovanja u odnosu na postavljene ciljeve.
Obezbjeđivanje dovoljno detaljnih informacija pravim ljudima i blagovremeno da bi im se pomoglo da efikasno i efektivno obave svoje dužnosti.
Razvoj ili revizija informacionih sistema zasnovanih na strateškom planu za informacione sisteme – usklađenih sa entitetovom opštom strategijom - i agilnih da se ostvare ciljevi na nivou entiteta i na nivou aktivnosti.
Podrška menadžmenta razvoju neophodnih informacionih sistema se pokazuje kroz dodjeljivanje adekvatnih resursa – ljudskih i finansijskih.

28. Evaluacija efikasnosti komunikacija
Efektivnost sa kojom se dužnosti zaposlenih i obaveze kontrole saopštavaju.
Ustanovljavanje kanala za komunikaciju da bi ljudi mogli prijavljivati potencijalne nepravilnosti
Sluh menadžmenta za predloge zaposlenih o načinima povećanja
produktivnosti, kvaliteta i za druga slična poboljšanja.
Adekvatnost komunikacije u organizaciji (na primjer, između funkcije nabavke i proizvodnje) i potpunost, blagovremenost i količina informacija da se omogući ljudima efikasno izvršavanje svojih obaveza.
Otvorenost i efikasnost kanala za klijente, dobavljače i ostale eksterne subjekte za saopštavanje informacija o promijenjenim potrebama klijenata.
Stepen do kojeg su spoljni subjekti upoznati sa entitetovim etičkim
standardima.
Blagovremena i adekvatna follow-up aktivnost menadžmenta proistekla na osnovu informacija dobijenih od klijenata, prodavaca, regulatora ili drugih eksternih subjekata.

29. Evaluacija efikasnosti monitoringa
Faktori na osnovu kojih se ocjenjuje efektivnost:
Kontinuirani monitoring
Posebne evaluacije
Izvještavanje o nedostacima

30. Evaluacija efiksanosti kontinuiranog monitoringa
Granice do kojih osoblje, u izvršavanju svojih redovnih obaveza, prikuplja dokaze po pitanju kontinuiranog funkcionisanja sistema interne kontrole.
Granice do kojih informacije od eksternih subjekata potvrđuju interno
dobijene informacije ili ukazuju na problem.
Periodično upoređivanje računovodstvenih podataka sa fizičkim
stanjem.
Reagovanja na preporuke internih ili eksternih revizora kako da se
ojačaju interne kontrole.
Granice do kojih seminari za obuku, sastanci za planiranje i ostali sastanci obezbjeđuju povratne informacije menadžmentu da li kontrole funkcionišu efikasno.
Da li se od osoblja traži periodično izjašnjavanje da li razumiju i da li se pridržavaju entitetovog kodeksa ponašanja i da li redovno sprovode važne kontrolne aktivnosti
Efikasnosti djelovanja interne revizije

31. Evaluacija efikasnosti posebne evaluacije
Obima i periodičnosti posebnih evaluacija sistema interne
kontrole.
Adekvatnosti procesa evaluacije.
Logičnosti i adekvatnosti metodologije za evaluiranje sistema
interne kontrole.
Adekvatnosti stepena dokumentovanosti.

32. Evaluacija efikasnosti izvještavanja o nedostacima
Postojanje mehanizama za ''hvatanje'' i prijavljivanje uočenih
nedostataka interne kontrole
Adekvatnost protokola za izvještavanje
Adekvatnost follow-up postupaka.

33. Adekvatnost protokola za izvještavanje
Na primjer, da se razmotri:
Da li su nedostaci saopšteni osobama direktno odgovornim za aktivnosti i osobi na najmanje jednom nivou više.
Da li su određene/specifične vrste nedostataka saopštene višem menadžmentu i Upravnom odboru.

34. Adekvatnost follow-up postupaka
Na primjer, da se razmotri:
Da li je identifikovana transakcija ili događaj ispravljen.
Da li su uzroci problema istraženi.
Da li postoji praćenje kako bi se obezbijedilo preduzimanje
potrebnih korektivnih mjera.

35. Upitnik za ukupnu ocjenu interne kontrole
Komponente interne kontrole:
Kontrolno okruženje
Procjena rizika
Kontrolne aktivnosti
Informacija i komunikacija
Monitoring/nadgledanje

36. Kontrolno okruženje
Da li menadžment adekvatno prenosi poruku da se integritet ne može dovesti u pitanje?
Postoji li pozitivno kontrolno okruženje, pri čemu postoji opšte raspoloženje i svijest radnika u cijeloj organizaciji da poštuju kontrolne postupke, kao i pozitivan „ton na vrhu“?
Da li je kompetentnost ljudi u preduzeću adekvatna/u
skladu sa njihovim odgovornostima?
Da li su stil rada menadžmenta, način na koji on vrši raspodelu ovlašćenja i odgovornosti i organizuje i usavršava svoje ljude odgovarajući?
Da li upravni odbor poklanja potreban nivo pažnje?

37. Procjena rizika
Da li su ustanovljeni i povezani ciljevi na nivou preduzeća i ciljevi na nivoima organizacionih jedinica?
Da li su utvrđeni i procijenjeni unutrašnji i spoljni rizici koji utiču na uspjeh ili neuspjeh ostvarivanja zacrtanih ciljeva?
Da li postoje mehanizmi za uočavanje promjena koje utiču na sposobnost preduzeća da ostvari svoje ciljeve?
Da li se politike i postupci modifikuju prema potrebama?

38. Kontrolne aktivnosti
Da li postoje kontrolne aktivnosti koje osiguravaju postupanje u skladu sa ustanovljenom politikom i obavljanje aktivnosti neophodnih da bi se na pravilan način tretirali rizici?
Da li postoje odgovarajuće kontrolne aktivnosti za svaku od poslovnih aktivnosti preduzeća?

39. Informacija i komunikacija
Postoje li informacioni sistemi radi utvrđivanja i dobijanja potrebnih informacija – finansijskih i nefinansijskih, vezanih za interne i eksterne događaje – i njihov prenos radnom osoblju u formi koja im omogućava da izvršavaju svoje dužnosti i obaveze?
Da li postoji prenos relevantnih informacija?
Da li su one jasne s obzirom na očekivanja i odgovornosti
pojedinaca i grupa i izvještavanje o rezultatima?
Da li je komunikacija višesmjerna (po svim nivoima u preduzeću, horizontalnim i vertikalnim), kao i između preduzeća i drugih strana?

40. Monitoring
Postoje li odgovarajući postupci za stalno praćenje i nadgledanje tekućih aktivnosti, ili periodičnu procjenu funkcionisanja ostalih komponenata interne kontrole?
Da li se o nedostacima obavještavaju pravi ljudi?
Da li se politike i postupci modifikuju prema potrebi?

41. Model upitnika o internim kontrola kadrova preduzeća
Upitnicima o kontroli zapošljavanja, kontroli plata, odgovornosti na poslu, obuci, radu zaposlenih i komunikaciji dolazimo do zaključka da li su kontrole adekvatne kako bi se obezbijedilo da kadrovi daju optimalan doprinos ciljevima organizacije.

42. Kontrole za zapošljavanje
Da li su kvalifikacije i sposobnosti za ključne funkcije jasno definisane od strane direktora odgovornih za te funkcije?
Da li su ispiti ili slični testovi za određeno radno mjesto zasnovani na odgovarajućim kvalifikacijama i sposobnostima koje se zahtjevaju za posao?
Da li je paket naknada tako osmišljen da privuče i zadrži kvalifikovane kandidate?
Da li se slobodna radna mjesta oglašavaju u većoj mjeri kako bi se privukli kvalifikovani kandidati?
Da li je proces izbora tako osmišljen da se zapošljavaju najbolji kandidati za funkcije?
Na osnovu gore navedenih odgovora dolazimo do zaključka, da li su kontrole adekvatne kako bi se obezbijedilo da se zapošljavaju najbolji kandidati koji posjeduju kvalifikacije i sposobnosti koje se zahtjevaju za funkciju?

43. Kontrole za odgovornosti na poslu
Da li su svakom zaposlenom date odgovornosti za poseban posao u pismenoj formi?
Da li se značajne promjene u dodjeljivanju poslova pismeno dokumentuju?
Da li šefovi odjeljenja odobravaju ključne
odgovornosti posla?
Da li izjave o odgovornostima na poslu jasno ukazuju na to kako zaposleni doprinose ciljevima odjeljenja?
Na osnovu gore navedenih odgovora dolazimo do zaključka, da li su kontrole adekvatne kako bi se obezbijedilo da su odgovornosti zaposlenih dosljedne sa ciljevima odjeljenja?

44. Model upitnika o internoj kontroli misije preduzeća
Da bi došli do zaključka da preduzeće sprovodi jasnu misiju potrebo je ocijeniti adekvatnost kontrola:
(1) ciljeva,
(2) planiranja i
(3) nadgledanja.

45. Kontrole ciljeva Da li je preduzeće usvojilo izjavu o misiji?
Da li je misija navedena jasno, koncizno i na lako razumljiv način?
Da li je misija kompatibilna sa misijom matičnog preduzeća?
Da li se misija pridržava zakona, regulativa, statuta?
Da li je izjava o misiji predstavljena i prikazana tako da se lako uočava
širom preduzeća?
Da li je rukovodstvo ustanovilo poslovne ciljeve preduzeća?
Da li se ti poslovni ciljevi poklapaju jedni s drugima?
Da li ti poslovni ciljevi direktno podržavaju misiju?
Da li su ti poslovni ciljevi navedeni na osnovu mjerljivih uslova?
Da li su ti ciljevi podijeljeni u podciljeve za poslovne jedinice?
Da li metod koji se koristi pomaže zaposlenima da razumiju kako njihov svakodnevni posao doprinosi ciljevima jedinice i misiji preduzeća?
Na osnovu navedenih odgovora donosi se zaključak o adekvatnosti kontrola da obezbijede da svi zaposleni razumiju i podržavaju misiju i ciljeve?

46. Kontrole planiranja
Da li je rukovodstvo razvilo planove kako bi ostvarilo navedene ciljeve?
Da li ti planovi imaju jasno navedene ciljeve, metode koje će se koristiti, organizaciju resursa i raspored?
Da li ti planovi uključuju finansijske budžete?
Da li proces planiranja uključuje doprinos poslovnog personala?
Da li se ti planovi saopštavaju personalu odgovornom za njihovu implementaciju?
Da li su ti planovi pretvoreni u zadatke koji se dodjeljuju posebnim zaposlenima?
Na osnovu navedenih odgovora donosi se zaključak o planiranju, odnosno adekvatnosti kontrola planiraja i postojanju efektivnih planova za ostvarivanje navedenih ciljeva?

47. Kontrole nadgledanja
Da li se napredak ka ostvarenju ciljeva periodično procjenjuje?
Da li ta periodična procjena uključuje poređenje stvarnih finansijskih podataka sa budžetom i da li postoje objašnjenja o odstupanjima?
Da li je ta procjena zasnovana na pouzdanim i objektivnim mjerenjima?
Da li se ova procjena radi pravovremeno i onoliko često tako da to
omogućuje pravovremena prilagođavanja?
Da li se rezultati o procjeni napretka saopštavaju personalu odgovornom da radi na tome?
Da li se od odgovornog personala zahtijeva da preduzima mjere da mijenja ciljeve ili da prilagođava plan i proces?
Da li rukovodstvo nastoji da kasnije osigura da je preduzeta
odgovarajuća mjera?
Da li je preduzeće prošlo kroz nezavisno preispitivanje za proteklih pet godina?
Na osnovu navedenih odgovora donosi se zaključak o nadgledanju, odnosno da li postoje adekvatne kontrole nadgledanja kako bi se pomoglo da se procijeni napredak ka ostvarenju ciljeva?

48. Izražavanje mišljenja o efektivnosti interne kontrole - rejting1
Very good internal control (audit rating = 1) 2
Good internal control (audit rating = 2) 3
Fair internal control (audit rating = 3) 4
Poor internal control (audit rating = 4) 5
Very poor internal control (audit rating = 5)
Ocjena
Opis 1
Veoma dobra interna kontrola (ocjena revizije = 1) 2
Dobra interna kontrola (ocjena revizije = 2) 3
Realna interna kontrola (ocjena revizije = 3) 4
Slaba interna kontrola (ocjena revizije = 4) 5
Veoma slaba interna kontrrola (ocjena revizije = 5)

49. Izražavanje mišljenja o efektivnosti interne kontrole - rejting
Audit Opinion
Mišljene revizije
Very Good
Vrlo dobro
Satisfactory
Zadovoljavajuće
Minor Opportunities for Improvement Exist
Postoje manje šanse za poboljšanje
Major Improvements Required
Zahtijeva suštinska poboljšanja
Nezadovoljavajuće

50. The quality of internal control is STRONG, SATISFACTORY or WEAK.
RATING SYSTEM
— Strong / jaka kontrola
— Satisfactory / zadovoljavajuća kontrola
— Fair / osrednja kontrola
— Marginal / ograničavajuća kontrola
— Unsatisfactory /nezadovoljavajuća,
nedovoljna
The quality of internal control is STRONG, SATISFACTORY or WEAK.

51. Evalulacija sistema interne kontrole
Poslovanje
Finansijsko izvještavanje
Usklađenost
Kontrolno okruženje 4 5 3
Procjena rizika 2 1
Kontrolne aktivnosti
Informacije i komunikcaija
Monitoring

52. Kontrolna lista za četiri cilja kontrole u javnom sektoru

53. Ekonomično, efikasno i efektivno korišćenje sredstava
Šta vaša organizacija čini u pogledu nadzora nad učinkom?
Da li posjedujete sveobuhvatan sistem uspješnog upravljanja za
svaku ključnu poslovnu uslugu?
Da li imate mjesečne izvještaje o nadzoru nad finansijskim
poslovanjem?
Da li izrađujete ključne indikatore uspješnosti koji se porede sa
najboljim u toj kategoriji?
Da li izrađujete godišnju statistiku rezultata?
Da li imate postavljene norme za svaku poslovnu i funkcionalnu uslugu?
Da li imate politike i procedure koje vam omogućavaju da
dobijete adekvatnost za svoj novac u kupovini dobara i usluga?

54. Pouzdanost i tačnost informacija
Da li su sve transakcije evidentirane odmah po nastanku?
Da li imate menadžment informacioni sistem za podršku
odlučivanja?
Koje informacije redovno pružate javnosti o svojoj organizaciji?
Da li posjedujete pisane procedure i rasporede za izradu izvještaja rukovodstva?
Da li vaši rukovodioci imaju pristup informacijama bitnim za njihov položaj i odgovornost?
Da li se vrši nadzor nad korišćenjem informacija?
Da li pružate javnosti odgovore na njena pitanja i žalbe?
Da li postoji efektivna komunikacija o kadrovskim pitanjima
između zaposlenih i rukovodilaca?
Da li držite javne skupove kako biste razmatrali vaše učinke i
strategiju?

55. Usaglašenost sa politikama, planovima, procedurama, zakonima i regulativom
Šta čini vaša organizacije da obezbijedi usaglašenost?
Koje interne procedure i zakoni regulišu poslovanje vaše organizacije?
Da li imate etički kodeks?
Da li praktikujete razglašavanje u javnosti određenih pitanja?
Da li imate proceduru za žalbe, kako javnosti tako i zaposlenih?
Da li imate strategiju upravljanja rizicima?
Ko nadzire usaglašenost?
Da li imate odbor za reviziju?

56. Zaštita imovine od šteta, zloupotreba i
oštećenja uslijed rasipanja, loše upotrebe, grešaka, pronevjera i nepravilnosti
Da li imate kontrole zaštite nad različitim
kompjuterskim sistemima?
Da li imate procedure za svaki kompjuterski sistem?
Da li pravite dnevno rezervno kopiranje (backup) kompjuterskih podataka i nezavisnu memoriju?
Da li imate plan oporavka od katastrofe?

57. Šta uključuje ocjenjivanje interne kontrole banke?
Ocjenjivanje interne kontrole uključuje:
(1) identifikovanje ciljeva interne kontrole koji su relevantni za banku, odjeljenje, poslovnu liniju ili proizvod;
(2) ocjenu relevantnih politika, procedura i dokumentacije;
(3) razgovor o kontrolama sa osobljem banke odgovarajućeg nivoa;
(4) posmatranje okruženja u kojem se sprovodi kontrola;
(5) testiranje transakcija prema cjelishodnosti;
(6) saopštavanje saznanja, problema i preporuka upravnom odboru i višem menadžmentu; i
(7) utvrđivanje da je banka blagovremeno preduzela korektivne korake u vezi sa primijećenim nedostacima.

58. Pažnja ocjenjivača
Kod ocjenjivanja interne kontrole specifične oblasti banke/ organizacije, ocjenjivač treba da identifikuje ključno osoblje kontrole i njihovu funkciju postavljanjem sljedećih pitanja:
Da li je to suštinski važna funkcija? Da li osoba na toj funkciji može da napravi veliku grešku koja će rezultirati netačnom evidencijom transakcije? Da li ona ili on mogu da unesu netačnu informaciju ili da imaju kontrolu na sredstvima?
Ako dođe do greške ili nepravilnosti, da li bi ona bila odmah otkrivena uobičajenom kontrolom? Da li bi kontrole spriječile ili otkrile značajne greške ili nepravilnosti?
Da li neka osoba može da prikrije grešku ili nepravilnost i da li se
sprovode kontrole koje minimiziraju tu mogućnost?

59. Pažnja ocjenjivača
Ocjenjivač se prvenstveno bavi osobljem banke koje ima uticaj na finansijsku evidenciju i pristup sredstvima. Osobe na tim funkcijama mogu da budu uključene u obradu informacija (kompjuterski programeri) ili investicije i trgovanje (trgovci, kupci i prodavci). Kada se te funkcije identifikuju, ocjenjivač mora da utvrdi da li će interne kontrole spriječiti greške i nepravilnosti ili ih odmah otkriti. Jedan primjer takvih kontrola je zahtjev da zaposleni na ključnim pozicijama ili na pozicijama sa kojih imaju određen uticaj budu svake godine odsutni sa posla dvije nedelje. Ocjenjivači treba da obezbijede da su zadaci i obaveze zaposlenih pravilno odvojeni kako bi se minimizirala mogućnost grešaka i nepravilnosti. Na primjer, u oblasti investicija sljedeće zadatke treba striktno odvojiti: izvršenje transakcija sa hartijama od vrijednosti, odobravanje transakcija, pristup vođenju evidencije hartija od vrijednosti i unošenje ili usklađivanje računovodstvene evidencije.

60. Pitanja za provjeru znanja nakon pređenog poglavlja
Šta se podrazumijeva pod efektivnošću sistema interne kontrole?
Koji su kriterijumi za procjenu efektivnosti interne kontrole za COSO, CoCo i Turnbul sisteme?
Nabrojte faktore komponenti interne kontrole koji se mogu ocjenjivati?
Koji su kriterijumi za procjenu interne kontrole kod sistema internih kontrola u javnom sektoru?
Objasnite sistem vrednovanja efektivnosti internih kontrola?

61. Pitanja