NATURA 2000 I ŠUMARSTVO U HRVATSKOJ HKIŠDT – Program stručnog usavršavanja 2013. NATURA 2000 I ŠUMARSTVO U HRVATSKOJ NOVI KONCEPT ZAŠTITE PRIRODE U HRVATSKOJ NATURA 2000 – OSNOVNI POJMOVI HRVATSKI PRIJEDLOG NATURE 2000 KAKO JE PRIPREMAN NATURA 2000 POPIS MJERE OČUVANJA NATURA 2000 PODRUČJA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI U RH – TEMELJNA STATISTIKA NATURA 20000 - FINACIRANJE Prof. dr. Ivan Martinić SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – ŠUMARSKI FAKULTET

NOVI KONCEPT ZAŠTITE PRIRODE U HRVATSKOJ Pristup RH Europskoj uniji  usklađivanje zakonodavstva Acquis communautaire ili Pravna stečevina EU Zakon o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti (NN, međun. ugovori, 6/96) Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) Direktiva o zaštiti ptica br. 79/409/EEC Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore br. 92/43/EEC. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) Uredba o proglašenju ekološke mreže (Natura 2000) (NN .../13)  Uredba o proglašenju ekološke mreže (CRO-NEN) (NN 109/07)  Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07)  Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06)  Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06)  Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09).

Za EU članice NATURA 2000 je obvezna! ŠTO JE NATURA 2000 - KONCEPT NATURA 2000? NATURA 2000 je mreža ekoloških područja uspostavljenih za očuvanje europskih značajnih vrsta i stanišnih tipova u Europskoj uniji. Cilj mreže Natura 2000 je zaštiti i upravljati staništima i vrstama od europskog značaja na čitavom području Europe. Natura 2000 nije mreža ili sustav strogih rezervata prirode u kojima su ljudske aktivnosti sistematski isključene. VAŽNO ! Za EU članice NATURA 2000 je obvezna! Kao i druge zemlje članice Europske unije, Hrvatska za ekološku mrežu NATURA 2000 mora predložiti područja važna za očuvanje više od 250 vrsta i 70 stanišnih tipova koji se pojavljuju na području RH, te se smatraju važnima sa stanovišta Europske unije.

SAC+ SPA = NATURA 2000 POVS + POP = NATURA 2000 ŠTO ČINI EKOLOŠKU MREŽU NATURA 2000 ? sastavljena od dvije različite vrste područja: posebna područja za očuvanje – SAC (hrv. POVS) (The Special Areas of Conservation)  Direktiva o staništima posebna područja zaštite – SPA (hrv. POP) (The Special Protection Areas)  Direktiva o pticama VAŽNO ! SAC+ SPA = NATURA 2000 POVS + POP = NATURA 2000

ŠTO JE PREDMET OČUVANJA ? prirodni stanišni tipovi iz Priloga I Direktive o staništima (HD) ugrožene, osjetljive, rijetke, endemske stanišne vrste iz Priloga II (HD) staništa ptica iz Priloga I (HD) i drugih vrsta ptica selica VAŽNO ! Tipovi prirodnih staništa od interesa Zajednice su: () kojima prijeti nestanak unutar njihovog prirodnog areala; ili () imaju mali prirodni areal uslijed regresije ili im je područje u prirodi ograničeno; () predstavljaju glavne primjere tipičnih karakteristika jedne ili više od pet sljedećih biogeografskih regija: alpske, atlantske, kontinentalne, makaronezijske i mediteranske. Ovakvi tipovi staništa su navedeni ili se mogu navesti u Prilogu I. Direktive o staništima.

HRVATSKA: PRIORITETNI STANIŠNI TIPOVI I VRSTE (“*”) U NATURA 2000 ? stanišni tipovi od EU-značenja: livade morske cvjetnice voge, panonske dine, povremene sredozemne lokve, sedrotvorni izvori, cretovi, poplavne šume johe i dr. prioritetne vrste od EU-značenja: vuk, smeđi medvjed, sredozemna medvjedica, morske kornjače, jesetra, čovječja ribica…. VAŽNO ! zaštita vrsta provodi se kroz očuvanje njihovih staništa

KRITERIJI ZA ZASTUPLJENOST U NATURA 2000 svaki EU-značajni stanišni tip/vrsta  dostatno zastupljen ako SCI područja prekrivaju 20-60 % populacije unutar svake biogeografske regije;  u praksi to znači uključiti oko 10 “najboljih” lokaliteta svaka EU-prioritetna vrsta i stanišni tip  prekriveni s najmanje 80 % populacije. Hrvatska – 3 biogeografske regije  izdvajanje za NATURU 2000 na razini regija

Direktiva o staništima (HD) NATURA 2000 – OPĆA SHEMA MODELA USPOSTAVE Direktiva o pticama (BD) Direktiva o staništima (HD) SPA pSCI  do dana ulaska u EU 1. 7. 2013. Mjere očuvanja ptica -do dana ulaska u EU Po završetku BG seminara – nakon 3 godine SCI SAC SPA 1. 7. 2013. ... 2015/16. nakon 6 godina  ... 2022/23.

NATURA 2000 - SLUŽBENI HRVATSKI PRIJEDLOG Površina kopna RH (km2) % kopna RH teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda RH (km2) % teritorijalnog mora i unutarnjih Ukupna površina RH (km2) % ukupne površine Broj područja ekološke mreže Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (pSCI) 16.059,57 28,38 4.903,12 15,44 20.962,69 23,73 742 Područja očuvanje značajna za ptice (SPA) 17.107,55 30,23 1.040,13 3,28 18.147,68 20,54 38 EKOLOŠKA MREŽA 20.754,97 36,67 5.204,63 16,39 25.959,6 29,38 780 () Uredba o ekološkoj mreži (Vlada RH) CORINE Land Cover class % UMJETNE POVRŠINE – Artificial surfaces 1 POLJODJELSKA PODRUČJA Agricultural areas 20 ŠUME – Forest 36 GRMLJE I/ILI TRAVNATI BILJNI POKROV Shrub and/or herbaceous vegetation association 18 PODRUČJA S NEZNATNIM ILI BEZ POKROVA Open spaces with little or no vegetation 2 VLAŽNA PODRUČJA - Inland wetlands VODENE POVRŠINE - Coastal wetlands 22

EU 27 NATURA 2000 NA EUROSPKOJ (EU 27) RAZINI 26.444 područja 17,90 % (kopna) 241.536,42 km2 (more)

EU 28: Ukupna površina pod programom Natura 2000 i ukupna šuma unutar Nature 2000 UKUPNO ŠUMA 36,22 %: bjelogorična - 25,58 % crnogorična - 2,57 % mješovita - 7,65 % 21 šumska stanišna tipa; od toga 5 prioritetnih EU tipova (*)

NATURA 2000 U HRVATSKOJ – ŠTO ĆE SE DALJE DOGAĐATI Sljedeća faza: određenje POVS (od pSCI  SCI  SAC) OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NA EM OPZEM Preliminary list of pSCI Assessment of the acceptability of interventions for the ecological network Preliminary control EU CANDIDATE Improved preliminary list of pSCI Expert control First biogeographical seminar Prevladavajući javni interes (ZZP NN 80/13, čl 244/1) List of pSCI Imperative Reasons of Overriding Public Interest NO Improved list of pSCI OK? 3 years Second biogeographical seminar YES EU MEMBER EU/EC list of SCI 6 years Acceptance of SCI as SAC

52% kopno; 40% more 47% kopno; 39% more PRIPREME ZA PRIJEDLOG NATURA 2000 U HRVATSKOJ Smaragdna mreža (2002. god) (engl. Emerald network) Nacionalna ekološka mreža Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) 52% kopno; 40% more 47% kopno; 39% more

780 područja = 742 pSCI (staništa i vrste)+ 38 SPA (ptice) PRIPREME ZA PRIJEDLOG NATURA 2000 U HRVATSKOJ 780 područja = 742 pSCI (staništa i vrste)+ 38 SPA (ptice) Prijedlog ekološke mreže Natura 2000  EU 36,67% kopno 16,39 % more 29,38 % UKUPNO UKUPNO ŠUME 940.000 ha 21 šumski stanišni tip 5 od prioritetne EU važnosti (*) Šume velikih nagiba i klanaca Tilio‐Acerion* Aluvijalne šume (Alno‐Padion, Alnion incanae, Salicion albae)* Panonske šume s Quercus pubescens* (Sub‐)mediteranske šume endemičnog crnog bora* Klekovina bora krivulja (Pinus mugho) s dlakavim pjenišnikom Izvor: DZZP, Rujan 2013

- najavljeni Pravilnik (ptice!) MJERE OČUVANJA NATURA PODRUČJA OSNOVNE MJERE () prikladni planovi upravljanja, prilagođeni - integrirani u druge sektorske planove (npr: ŠGP) ili posebno namijenjeni za NATURA područje /lokalitet radi očuvanja ciljnih vrsta POSEBNE MJERE .... - najavljeni Pravilnik (ptice!) OPĆE MJERE Pravilnik ... (NN 7/06) NATURA 2000 MJERE OČUVANJA Mjere očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova iz Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (Prilog III)

NATURA 2000 – ZAHTJEVI PREMA ŠUMARSKOJ DJELATNOSTI () SMJERNICE ZA PRIRODI BLISKO GOSPODARENJE ŠUMAMA prirodni sastav, prirodna obnova, raznodobna starosna struktura, odumrla stabla () SMJERNICE ZA OČUVANJE MANJINSKIH STANIŠNIH TIPOVA travnate površine u šumi, lokve, mlake, kaljuže, cretovi, očuvanje sloja prizemnog rašća i grmlja () SMJERNICE ZA SPECIFIČNE ZAHTJEVE VRSTA uspostava mirnih zona, prekid radova () SMJERNICE KOJE OGRANIČAVAJU GOSPODARENJE izdvajanje rezervata i posebnih šumskih cjelina

MJERE OČUVANJA NATURA PODRUČJA MJERE OČUVANJA UGROŽENIH I RIJETKIH STANIŠNIH TIPOVA (Prilog III. Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa ... NN 7/06) E. ŠUME 121  gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma; 122  prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine; 123  u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove; 124  u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice; 125  u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (‘control agents’); ne koristiti genetski modificirane organizme; 126  očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; 127  u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; 128  u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring); 129  pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.

MJERE OČUVANJA NATURA PODRUČJA DODATNE MJERE ( ) ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu za planove, projekte i zahvate koji mogu utjecati (imati bitne negativne učinke) na NATURA područje Ocjena prihvatljivosti provodi se u 3 faze: 1. Prethodna ocjena 2. Glavna ocjena s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti i mjerama ublažavanja 3. Utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta VAŽNO ! ( ) Šumarstvo: svi zahvati za koje je obvezan PUO po Zakonu o okolišu svi zahvati unutar granica Natura 2000 ekološke mreže svi zahvati u EU financiranim projektima ! : šumske ceste, eksploatacija min. sirovina

OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA PODRUČJA NATURA 2000 MOGUĆI SCENARIJI () Dopušteno > dopušteno bez posebnih uvjeta > dopušteno uz posebne uvjete () Nedopušteno  ispitivanje prevladavajućeg javnog interesa > dopušteno uz kompenzacijske uvjete > nedopušteno

OPZEM statistika Ishod zahtjeva za ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu u razdoblju 2008-2013 : državna razina rješavanja (MZOIP) zahtjevi u nadležnosti države Prethodna ocjena Glavna ocjena PJI + kompenzacijske mjere Izvor: MZOIP, 2013

OPZEM statistika Ishod zahtjeva za ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu u razdoblju 2008-2013 : županijska razina rješavanja Prethodna ocjena Glavna ocjena PJI + kompenzacijske mjere Izvor: MZOIP, 2013

OPZEM statistika Udjeli po vrsteama zahvata/projekata za koje je provedena ocjena prihvatljivosti za EM u razdoblju 2008 – 2013 : državna razina rješavanja (MZOIP) Izvor: MZOIP, 2013

EUROPSKI STRUKTURALNI I INVESTICIJSKI FONDOVI Europski programi FINANCIRANJE AKTIVNOSTI NATURA 2000 U PROGRAMSKOM RAZDOBLJU 2014-2020 EUROPSKI STRUKTURALNI I INVESTICIJSKI FONDOVI KOHEZIJSKA POLITIKA ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA ZAJEDNIČKA RIBARSKA POLITIKA COHESION FUND EUROPEAN AGRICULTURAL FUND FOR RURAL DEVELOPMENT EUROPEAN MARITIME AND FISHERIES FUND EUROPEAN REGIONAL DEVELOPMENT FUND Structural funds EUROPEAN SOCIAL FUND Europski programi Environment and Climate Action Research and Innovation RP 7 LIFE Horizon 2020

NOVA ZNANJA  MULTIDISCIPLINARNOST  ZNAČAJNI TROŠKOVI NATURA 2000 – OSVRT NA KRAJU / POČETKU I u Hrvatskoj program NATURA 2000 postaje najsnažniji i najkompleksniji instrument zaštite prirode. Zajedno s većinom EU država i u Hrvatskoj je, posebno u privrednim sektorima rašireno mišljenje kako je dugoročno upitno i teško održivo podržavati tako visoke ciljeve zaštite prirode. Razlozi za relativan optimizam budućnosti programa NATURA 2000 u šumarstvu RH oslanjaju se na opće dosege u zaštiti prirode, ekološki vrlo svijesne šumarske stručnjake te dosadašnju praksu i veliki doprinos očuvanju bioraznolikosti u svakodnevnom obavljanju šumarske i lovne djelatnosti. Za provedive modele upravljanje i u šumarstvu je posebno važna razmjena rješenja, iskustava i primjena najbolje praksa iz šumarstvava drugih zemalja. NATURA 2000 U ŠUMARSTVU NOVA ZNANJA  MULTIDISCIPLINARNOST  ZNAČAJNI TROŠKOVI

 hvala na pozornosti  martinic.ivan@gmail.com  hvala na pozornosti 