1. Damir Zec Pomorski fakultet u Rijeci
Procjena rizika i postupak odobrenja izuzeĆa sukladno smjernicama G7 MeĐunarodne konvencije za nadzor i upravljanje brodskim balastnim vodama i talozima, 2004.
Damir Zec
Pomorski fakultet u Rijeci

2. UVOD
Regulation A-4
a Party or Parties, in waters under their jurisdiction may grant exemptions to any requirements to apply regulation B-3 or C-1, in addition to those exemptions contained elsewhere in the Convention, but only when they are:
.1 granted to a ship or ships on a voyage or voyages between specified ports or locations; or to a ship which operates exclusively between specified ports or locations;
.2 effective for a period of no more than five years subject to intermediate review;
.3 granted to ships that do not mix ballast water or sediments other than between the ports or locations specified in paragraph 2.1.1; and
.4 granted based on the Guidelines that have been developed by the Organization.

3. PROCJENA RIZIKA
„Risk assessment is a logical process for assigning the likelihood and consequences of specific events, such as the entry, establishment, or spread of harmful aquatic organisms and pathogens. Risk assessments can be qualitative or quantitative, and can be a valuable decision aid if completed in a systematic and rigorous manner.”

4. PROCJENA RIZIKA Načela: Effectiveness Transparency Consistency
Comprehensiveness
Risk Management
Precautionary
Science based
Continuous improvement

5. METODE PROCJENE RIZIKA
Environmental matching risk assessment
relies on comparing environmental conditions between locations
Species’ biogeographical risk assessment
compares the overlap of native and non-indigenous species to evaluate environmental similarity and to identify high risk invaders
Species-specific risk assessment
evaluates the distribution and characteristics of identified target species

6. Environmental matching risk assessment
Uspoređuju se okolišni uvjeti, ponajprije temperatura i salinitet, između dviju luka.
Stupanj sličnosti ukazuje na vjerojatnost preživljavanja organizama.
Pristup primjeren udaljenim lukama (različite bioregije).
U Jadranu postoji velika sličnost u slanosti i temperaturi uz razmjerno jednake godišnje promjene zbog čega bi primjena ove metode rezultirala visokim rizikom.
Jadran u tom pogledu je puno bliži pojmu „same location” – području u kojem je transfer organizama moguć prirodnim putem.

7. Species’ biogeographical risk assessment
Uspoređuju se biogeografske distribucije stranih, kriptogenih ili štetnih organizama u dvije luke ili područja. Broj vrsta koje se nalaze u oba dva područja je pokazatelj sličnosti odnosno vjerojatnosti transfera organizama.
Veći broj biogeografskih područja naseljenih ciljanom vrstom ukazuje na veću vjerojatnost preživljavanja te vrste u sličnom području.
Postupak je primjeren kada se promatraju dvije jasno razgraničena biogeografska područja.
Metoda nije primjerena za Jadransko područje: luke su preblizu, područje nje moguće razdijeliti na biogeografska područja. Štoviše, u iznimnim okolnostima dolazi do prirodnog prijenosa voda.

8. Species specific risk assessment
Koriste se podaci o svojstvima pojedinih vrsta (ciljne vrste) kako bi se procijenio njihov potencijal preživljavanja u drugim područjima.
Prednost je bolja procjena rizika s obzirom da se promatraju samo ciljane vrste. Nedostatak je potreba značajnih prethodnih istraživanja i poteškoće pri procjeni ponašanja ciljnih vrsta u novoj sredini.
Metoda se čini primjerenom za Jadran.

9. PRIMJENA
Odluka o brodovima, linijama za koje će se tražiti izuzeće odnosno na koje se neće ugrađivati sustavi za obradu balastnih voda.
Odluka o postupku procjene rizika
(tko, u kojem roku, temeljem kojih podataka).
Usuglašavanje pomorskih administracija o prihvaćanju postupka procjene rizika
Izrada procjene rizika
Ishođenje izuzeća
Obnova učinjene procjene
(vjerojatno svakih 5 godina)

10. PREDNOSTI I NEDOSTACI Prednost Nedostaci
Određeni broj brodova ne mora biti opremljen BWT opremom
Nedostaci
Skup i složen postupak koji uključuje najmanje dvije administracije
Nemogućnost korištenja broda na drugim linijama
Potreba obnove procjene rizika – izuzeća svakih 5 godina
Provjera svakih 36 mjeseci
Mogućnost privremenog otkazivanja izuzeća

11. Mogući sljedeći koraci
Inicijativa uspostave stalne koordinacije (Helcom)
Suradnja s talijanskim brodarima
Uspostava Point of Contacts pri administraciji
Uspostava stalne radne grupe

12. Hvala na pažnji!