1. PRIMJENA PRIRODOZNANSTVENE METODE U POČETNOJ NASTAVI PRIRODOSLOVLJA
Sandra Lacić
Građanski odgoj i održivi razvoj
Državni skup učitelja i nastavnika biologije, kemije i geografije
Zadar, travnja 2014.

2. Da bi uspješno odgovorila izazovima razvoja društva znanja
i svjetskog tržišta, Europska unija odredila je osam temeljnih
kompetencija za cjeloživotno obrazovanje.
Obrazovna politika RH je prihvatila iste temeljne kompetencije.
komunikacija na materinskomu jeziku
komunikacija na stranim jezicima
matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji
digitalna kompetencija
učiti kako učiti
socijalna i građanska kompetencija
inicijativnost i poduzetnost
kulturna svijest i izražavanje
(Recommendation of the European Parliament and of the Council of
18 lifelong learning (2006/962/EC)

3. Dio odgojno-obrazovnih ciljeva iz NOK-a (2010.)
osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima …
odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima te pravima i obvezama djece, osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu, za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno- kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, znanstvenih spoznaja i dostignuća poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost u učenika
osposobiti učenike za cjeloživotno učenje

4. Prema prijedlogu Nacionalnog obrazovnog kurikuluma i Kurikuluma građanskog odgoja, veći dio posebnih odgojno-obrazovnih ciljeva proizlazi upravo iz nastave prirodoslovlja što upućuje na njegovu iznimnu važnost u procesu učenja i poučavanja.
Istraživanja pokazuju da tijekom jednog sata učitelj učenicima postavi osamdeset pitanja dok učenici tijekom istog vremenskog razdoblja samo tri (Conklin, 2007.).

5. Horizontalno i vertikalno povezivanje sadržaja
Što (ishodište)?
Horizontalno povezivanje nastavnih sadržaja koji se obrađuju u više predmeta (bolji uvid u cjelinu i poticaj za daljnje promišljanje)
Vertikalni suodnosi - povezivanje između sadržaja istog predmeta u različitim razredima

6. nastava prirode i društva u razrednoj nastavi ujedinjuje sadržaje različitih znanstvenih područja, prirodoslovnih i društvenih (kemije, fizike, biologije, geografije, povijesti, hrvatskoga jezika, informatike...)
tijekom poučavanja učenici trebaju ovladati ključnim pojmovima koji omogućuju nadograđivanje sadržaja prirodnih i društvenih predmeta u predmetnoj nastavi osnovne škole
cikličko širenje znanja, vještina i sposobnosti u horizontali i vertikali kroz prirodnu skupinu predmeta rezultirati će poboljšanjem znanja i kompentencija učenika
usvajanje vrijednosti, stavova i navika sa svrhom stvaranja aktivnih članova društva od samog početka.

7. Kako (put)?
izvori znanja, suvremene metode i oblici rada
suradnja različito obrazovane i specijalizirane radne snage radi rješavanja konkretnih problema odnosno zadataka
...budućnost pripada timovima (Klippert, 2001.)
Rješavanje konkretnih zadataka moguće je ostvariti većim uključivanjem pojedinih socijalnih oblika rada u nastavu, jer pretjerano naglašavanje individualnog rada, a zanemarivanje suradnje najčešća je zamjerka današnjih pedagoga.

8. Postignuća u nastavi prirodoslovlja (cilj)
svijet u kojem žive od njih zahtjeva rano promišljanje o njemu i
rano uključivanje u kreaciju istog
promjena pogleda na svijet
shvaćanje/razumijevanje da su odgovorni za svijet u kojem žive
Moguće ostvariti poboljšanom komunikacijom s učiteljima, dostupnošću informacija, te ponudom raznovrsnih programa koji će učenicima omogućiti da sudjeluju u rješavanju ključnih problema i da se kreativno izraze.

9. VODA 1. razred Mali planet

10. VODA 2. razred Život u kapljici vode

11. VODA 3.razred Životni uvjeti i živa bića mora 4. razred Svojstva vode

15. danas su oni učenici šestog razreda i aktivno su uključeni u Comenius projekt Europske unije What's g(r)o(w)ing on? i e- Twinning projekta Game! Garden in amazing mathematical experiences
zadatci na kojima rade u sklopu spomenutih projekata pokazuju da posjeduju velik broj vještina, a napreduju i dalje
istražujući i prezentirajući drugima svoje rezultate razvijaju vrijednosni sustav poštivanja svoje kulture i uvažavanja običaja i kulture drugih naroda
uče biti tolerantni prema pripadnicima različitih kultura i međusobno
pokazuju da imaju razvijene vještine za rješavanje pojedinačnih i zajedničkih problema
izradom prezentacija povezuju matematička, informatička,
prirodoslovna, kulturološka i društvena znanja

16. Cilj projekta je
Cilj projekta: upoznavanje biljnih vrsta Europe kroz predstavljanje biljaka, podizanje razine ekološke svijesti, očuvanje prirodnih resursa, uočavanje sličnosti i razlika te uzročno posljedičnih veza biljnog svijeta i prirodno- geografskih obilježja, klime, tradicije…

17. očuvanje prirodnog i kulturnog bogatstva Republike Hrvatske i živih bića (Babić-primoštenska sorta vinove loze, ljekovito mediteransko bilje...).

22. Suvremena nastava prirodoslovlja je proces koji je okrenut budućnosti, u smislu da se pravilnom edukacijom i usmjerenom praksom ostvaruju preduvjeti za bolju i zdraviju budućnost, na svim područjima ljudskog djelovanja. Takav proces uključuje gospodarske, socijalne, ekološke i političke čimbenike i kao takav podrazumijeva široku lepezu sudionika u procesu odgoja i obrazovanja.
Organizacijske prepreke je moguće prebroditi svakodnevnom uporabom IK tehnologije, te daljnji razvoj usmjeriti prema e- učenju prirodoslovlja i razvoju prirodoslovnih sadržaja za e- učenje.
Kako bi nastava prirodoslovlja uistinu bila suvremena kao nužan uvjet potrebno je inicirati i održavati trajnu suradnju razrednih i predmetnih učitelja, poticati ustrajan i kontinuiran rad na projektima, koji bi se iz godine u godinu sadržajno proširivali i produbljivali kako bi učenici razumjeli njihovu uzročno-posljedičnu povezanost kako bi pojedinosti i pojmovi
postali znanjem i kako bi se zaustavilo rutinirano
učenje.

23. 2013.

24. mr. Ivana Križanac, dipl. uč. raz. nastave ivana.krizanac1@si.t-com.hr
HVALA NA PAŽNJI!
mr. sc. Sandra Lacić, prof.
mr. Ivana Križanac, dipl. uč. raz. nastave