1. RAČUNALO U PREDŠKOLSKOM ODGOJU

2. DJECA I RAČUNALA mala djeca računalo koriste za crtanje za pisanje
pretraživanje Interneta
igru

3. RAČUNALA SU ZANIMLJIVA DJECI
Dijete treba upoznati s računalom kada ono pokaže zato interes, bez obzira na dob
pružaju djeci podražaje koje mogu sami kontrolirati: auditivne, vizualne i osjetilne

4. RAČUNALA SU ZANIMLJIVA DJECI
djeca u najranijoj dobi (do 3 godine) mogu računalo upoznati kao interaktivnu slikovnicu
od 3-4 godine, dječje motoričke vještine su takve da su koordinirali rad s mišem
od 5-7 godina koriste računalne igre, programe za crtanje, edukativne programe, mogu se usredotočiti na čitanje, matematičke igre i rješavanje problemskih situacija

5. ODGAJATELJ I RAČUNALO
Odgajatelji bi trebali prihvatiti nove tehnologije u odgoju i obrazovanju i poticati uporabu takvih tehnologija zbog djece
samostalna djeca raspolažu podacima i primjenjuju ih u svom radu
naučiti kako pravilno urediti svoje radno mjesto i kako pravilno raditi sa računalom

6. ERGONOMIJA PROSTORA ZA UČENJE
škole uglavnom ne mogu priuštiti specijalizirani namještaj za svoje računalne učionice
Učenik prvog razreda
Učenik petog razreda

7. ERGONOMIJA PROSTORA ZA UČENJE
djecu treba poticati da u radu s računalom zauzmu dobar položaj

8. KAKO KORISTITI ICT?
poticanje informatičke pismenosti dio je školskog programa
upotreba tehnologije postaje glavno sredstvo u mijenjaju tradicionalnih školskih uvjeta
kontinuirana edukacija odgajatelja i učitelja je temelj u ostvarivanju promjena u obrazovnom sustavu
računalo ne može postati zamjena za odgajatelja, može se koristiti u radu kao bilo koje drugo didaktičko sredstvo

9. PREDNOSTI RAČUNALA U OBRAZOVANJU
računalo pomaže adaptaciji djeteta u obrazovni sustav
računalo nije samo sebi svrha, već sredstvo postizanja kvalitetnijih i boljih rezultata učenja

10. NAJČEŠĆI OBLICI RADA S RAČUNALOM
sredstvo za zabavu: posebni zabavno-obrazovni programi i računalne igre potiču dječju razigranost i istraživački duh rješavanjem različitih problema
poticaj za likovno stvaralaštvo: dolazi do izražaja dječja kreativnost
sredstvo za stjecanje znanja: učenje matematike, hrvatskog jezika, stranog jezika, prirode, vježbanje pamćenja, logičkog razmišljanja...
pomoć u radu s djecom s posebnim potrebama: programi za rad s djecom s govornim poremećajima, autističnu djecu, djecu s problemima vida i sluha, tjelesno oštećenu djecu...

11. EDUKACIJSKI PROGRAMI I IGRE
djeca najmlađe školske dobi mogu se upoznati s računalnim vještinama koje obuhvaćaju:
upoznavanje djeteta s osnovnim dijelovima računala
upoznavanje djeteta s osnovnim elementima i funkcijama korisničkog sučelja
osposobljavanje djeteta za rad na računalu
osposobljavanje djeteta za primjenu računala

12. EDUKACIJSKI PROGRAMI I IGRE
Edukacijski programi su računalni programi kojima je cilj naučiti korisnika određene sadržaje ili nove činjenice
Uporabom edukacijskih računalnih programa razvija se u djeteta:
interaktivan rad (pojačava zantiželju, razvija međusobnu pomoć, kontrolu ispravnosti i pohvale za točnost)
navika individualnog ali i grupnog rada

13. EDUKACIJSKI PROGRAMI I IGRE
Kroz edukativne programe djeca ostvaruju niz dobrobiti:
uče na jednostavan i njima zanimljiv način
razvijaju kognitivne vještine, inteligenciju, vještine rješavanja problema
stječu osjećaj kompetencije i samopouzdanja
igre imaju pozitivan učinak i na motoriku (koordinaciju oko-ruka, finu motoriku i spacijalne vještine)

14. EDUKACIJSKI PROGRAMI I IGRE
Česta su istraživanja i polemike kojima se nastoje utvrditi utjecaji igranja nasilnih računalnih igara na razvoj i funkcioniranje djece
djeca iz stabilnog socijalnog okruženja u pravilu ne mogu kroz agresivne igrice i sama postati agresivna
igrice s agresivnim sadržajem kod hiperaktivne djece uspješno razgrađuju agresivnost
mogu imati negativan učinak kod već agresivne djece te poticati agresivno ponašanje kod djece koja su bila žrtve nasilja

15. EDUKACIJSKI PROGRAMI I IGRE
Prednosti računalnih igara:
djeca razvijaju svoje perceptivne, mentalne i psihomotorne sposobnosti
igrice pozitivno utječu na sposobnost mišljenja, zaključivanja, rješavanja problema te kreativnost i inteligenciju, odnosno sposobnost snalaženja u novim situacijama
dijete se uči nositi sa stresom te posebno vlastitim neuspjehom i tako postaje emocionalno inteligentnije i kompetentnije

16. EDUKACIJSKI PROGRAMI I IGRE
Maja Pivec: Igra i učenje:Potencijali učenja kroz igru
Marc Prensky: Digitalni urođenici, digitalni pridošlice
Marc Prensky: Zainteresiraj me ili ću umrijet od dosade

17. DJECA I INTERNET
Internet može pomoći u iskustvenom učenju – istraživačkom i otvorenom
Zašto ga koristiti?
djeca kod kuće imaju računalo i Internet i njima se služe
prema HNOS-u istraživački rad postavlja dijete u središte obrazovnog procesa
prvi koraci Interneta
obrađuju se od drugog
razreda osnovne škole

18. STATISTIČKI POKAZATELJI
Prosječna svjetska Internet populacija 22%

19. STATISTIČKI POKAZATELJI
Internet Usage in Europe
EUROPE
Population (2007 Est.)
Internet Users, Latest Data
% Population (Penetration)
% Users Europe
Usage Growth ( )
....
Bosnia-Herzegovina
4,552,198
950,000
20.9 %
0.3 %
13,471.4 %
Bulgaria
7,322,858
2,200,000
30.0 %
0.6 %
411.6 %
Croatia
4,493,312
1,684,600
37.5 %
0.5 %
742.3 %
France
63,718,187
34,851,835
54.7 %
10.0 %
310.0 %
Germany
82,400,996
53,240,128
64.6 %
15.3 %
121.8 %
Italy
58,147,733
33,143,152
57.0 %
9.5 %
151.1 %
Netherlands
16,570,613
14,544,400
87.8 %
4.2 %
272.9 %
Poland
38,518,241
14,084,600
36.6 %
4.0 %
403.0 %
Portugal
10,642,836
7,782,760
73.1 %
2.2 %
211.3 %
Slovenia
2,009,245
1,250,600
62.2 %
0.4 %
316.9 %
Spain
40,448,191
22,843,915
56.5 %
6.6 %
324.0 %
Russia
141,377,752
29,400,000
20.8 %
8.4 %
848.4 %
Turkey
71,158,647
16,000,000
22.5 %
4.6 %
700.0 %
United Kingdom
60,776,238
40,362,842
66.4 %
11.6 %
162.1 %
The European Internet Stats were updated for December 31, © Copyright 2008, Miniwatts Marketing Group.
izvor:

20. STATISTIČKI POKAZATELJI
GfK - Centar za istraživanje tržišta u Hrvatskoj

21. STATISTIČKI POKAZATELJI

22. STATISTIČKI POKAZATELJI

23. STATISTIČKI POKAZATELJI
GfK istraživanje “Planet teenager” (05/2006): 59% kućanstva pristup Internetu

24. STATISTIČKI POKAZATELJI
Kako teenageri koriste Internet

25. STATISTIČKI POKAZATELJI
Portal za osobnu i poslovnu sigurnost i “Hrabri telefon”:
oko 75% djece ima iskustva u korištenju Interneta
56% djece je nekad koristilo chat, a 34% ih redovito "chata"
56% djece Internet koristi nasamo, a samo 4% u prisustvu roditelja
dječaci više koriste Internet (31%), nego djevojčice (19%)
54% djece ima adresu, a oko 24% šalje mailove redovito
40% djece putem Interneta traži materijale za školske zadaće
53% djece surfa ili traži različite zanimljivosti
27% djece bilo je izloženo različitim porukama seksualnog sadržaja

26. PROBLEMI INTERNETA Evropski forum za dobrobit djeteta (EFCW)
neprimjerene informacije (pornografiju),
materijale i stranice koje potiču mržnju, nesnošljivost ili diskriminaciju,
krvave i nasilne prizore,
dezinformacije i preuveličavanje vijesti

27. PROBLEMI INTERNETA
mogu ih maltretirati ili proganjati ljudi ili druga djeca koji prostače, vrijeđaju ili prijete
mogu neželjeno pokupiti računalni virus,
popunjavanjem obrazaca ili sudjelovanjem u raznim on-line natjecanjima mogu dati važne ili osobne podatke i postati meta različitih prevara
mogu postati žrtve pedofila ili odraslih osoba s neiskrenim namjerama

28. PROBLEMI INTERNETA Neka od mogućih rješenja ovih problema:
Obnavljanje i redovita nadogradnja antivirusnih programa
Obnavljanje i redovita nadogradnja a i web klijenata
Ne instaliravati programe samo da bi ih imali
Obratiti pozornost na mrežni promet kada se ništa ne radi
Ne vjerovati svemu što se pronađe i svakome s kim se komunicira na Internetu

29. PROBLEMI INTERNETA ... Nikad ne odgovarati na spam mail
Izbjegavati Internet kupovinu od nepoznatih tvrtki
Promijeniti lozinku nakon korištenja nekog Internet kafića, kioska, ..
Ne ostavljati svugdje svoju adresu
Nikome ne odavati lozinku
Besplatni programi u reklamnom modu su ponekad skuplji od cijene pune verzije tih programa
Ne činiti ono što ne bi željeli da vama netko drugi čini

30. OVISNOST O INTERNETU psihološka ovisnost
pretjerano korištenje Interneta koje kroz određeni vremenski period i pod određenim uvjetima uzrokuje narušavanje fizičkog i/ili psihičkog zdravlja, te poteškoće u socijalnom funkcioniranju
Ovisnike o Internetu možemo podijeliti obzirom na aktivnost i sadržaj kojim se bave:
ovisnici o računalnim igrama putem Interneta
ovisnici o "chatu" (pričaonicama) i porukama
ovisnici o "cybersexu“
ovisnici o kupovini putem Interneta
ovisnici o kockanju putem Interneta

31. OVISNOST O INTERNETU
Neke od štetnih posljedica ovisnosti o Internetu su:
zanemarivanje obitelji ili prijatelja
smanjena učinkovitost na poslu ili u školi/fakultetu
smanjeni socijalni kontakti, odnosno socijalna izoliranost
kronična neispavanost usljed poremećaja spavanja
smanjena tjelesna aktivnost
konflikti s okolinom uzrokovani pretjeranim korištenjem Interneta i sl.

32. OVISNOST O INTERNETU Simptomi koji ukazuju na problem ovisnosti:
rano ustajanje ili kasni odlazak u krevet zbog nepotrebnog rada na računalu,
preokupacija razmišljanjem o računalu kad se ne koristi,
popuštanje na radnom mjestu ili u školi,
poteškoće u osobnim odnosima zbog količine vremena provedenog na računalu
Južna Koreja: “Jump Up Internet Rescue School“; 30% djece ovisnika učestalo izostaje sa nastave, ne jede, kvare vid i deformiraju kralježnicu

33. PROBLEMI INTERNETA
Odgajateljev je temeljni zadatak, uz roditelje naučiti djecu kako se zaštititi od štetnih posljedica interneta te da istraživanje ovog medija učine sigurnim za djecu i za sebe

34. PRAVILA INTERNETA Zašto pravila? Netiquette
Smjernice i pravila ponašanja prema kategotijama:
mailing liste
forumi

35. SAVJETI ZA SIGURNOST DJECE
Nacionalni centar za obrazovnu statistiku SAD-a (2005.): 67% djece predškolskog uzrasta koristi računalo od čega njih 23% znaju koristiti Internet
djeca u dobi 2-4 godine:
ograničenu pažnju za većinu aktivnosti na Internetu
mogu biti zaintrigirani zvukovima i slikama koje se pojavljaju na Internetu

36. SAVJETI ZA SIGURNOST DJECE
djeca u dobi 5-7 godina
prihvaćaju sadržaje onakvim kakvi im se prikazuju
nemaju razvijeno kritičko mišljenje potrebno da bi uopće mogli surfati Internetom sami
mogli bi biti preplašeni stvarnim ili imaginarnim slikama koje vide na Internetu
nalaze se u opasnosti da sa određenih stranica putem hiperveza posjete stranice neadekvatnog sadržaja

37. SAVJETI ZA SIGURNOST DJECE
djeca do 7 godina
koristite pretraživače koji su prilagođeni djetetu ili imaju sustav roditeljske kontrole
provjerite alate za filtriranje Interneta
učite djecu o važnosti privatnosti
naučite dijete koristiti on-line nadimke
zaštitite ih od uvredljivih pop-up prozora
ne dozvolite djeci korištenje messengera, chat soba ili a

38. PREDNOSTI RAČUNALA U OBRAZOVANJU
Suvremenom tehnologijom integriramo računalo kao novo nastavno sredstvo u učenju novoga sadržaja kako bi se nastava učinila motivirajućom, primjerenijom, modernijom
Djeca koja su odrasla uz računalo razmišljaju drugačije: nelinearno, imaju hipertekstualne umove
Marc Prensky: 'Škole su zaglavile u 20. st., a učenici pohrlili u 21. stoljeće. Kako da škole uhvate korak  s učenicima i pruže im odgovarajuće obrazovanje?'

39. PREDNOSTI RAČUNALA U OBRAZOVANJU
Osnovna uloga cjelokupnog odgoja i obrazovanja je da doprinosi cjelovitom razvoju djeteta u skladu s njegovim sposobnostima, potrebama i mogućnostima kako bi se dijete osposobilo za suvremeni život koji između ostalog uključuje poznavanje ICT
Suvremenu ICT treba uvesti i sustavno osmisliti, te poticati njezinu kreativnu upotrebu već u početnim razredima osnovne škole

40. “DRUŠTVENI SOFTWARE”
Kreativnost treba postati jedan od najvažnijih zadataka za koji je potrebno predvidjeti vrijeme, postupke i stručnu pomoć
“društveni softver” - bilo koji web softver koji podržava ili potiče grupnu interakciju
društveni softver ne treba koristiti za jednu vrstu softvera, već za komunikaciju pomoću računala čiji je rezultat stvaranje zajednice kroz kombinaciju komunikacije

41. “DRUŠTVENI SOFTWARE”
ovi oblici komunikacije potiču dinamiku društvenih odnosa u online okruženju -razlika od ostalih grupnih alata za suradnju
većini definicija društvenog softvera je zajednička činjenica da potiču razvoj zajednica ravnopravnih članova, u kojima je članstvo na dobrovoljnoj bazi, ugled se stječe zadobivanjem povjerenja drugih, a misiju i upravljanje zajednicom određuju sami članovi

42. “DRUŠTVENI SOFTWARE” besplatni su ili jeftini,
Iako je zbog brzine kojom se pojavljuju novi oblici teško definirati što je točno društveni softver, alati koji se obično ubrajaju u tu kategoriju imaju određene karakteristike:
besplatni su ili jeftini,
najčešće se oslanjaju na web kao platformu,
relativno su jednostavni za upotrebu, 
rade na individualnoj razini, ali omogućavaju i nove i često izuzetno bogate oblike interakcije
Web 2.0

43. “DRUŠTVENI SOFTWARE” trend masovne amaterizacije
globalnu popularnost stekli su blogovi i wikiji
mnogi drugi alati koji se pojavljuju na mreži, autori ih obično prepuštaju zajednici besplatno, a zajednica ih koristi, popularizira i dalje razvija: Writely, alat za dijeljenje dokumenata, ili YouTube, alat za razmjenu video datoteka

44. “DRUŠTVENI SOFTWARE”
ono što društveni softver čini fenomenom suvremenog Interneta jest formiranje zajednice oko korištenja alata i razmjena resursa
online zajednica

45. ZAJEDNICE UČENJA
“zajednica učenja” predstavlja socijalnu strukturu koja omogućuje povezivanje onog što se uči s interakcijom između onih koji uče i sa svojim učiteljima
zajednica učenja je često povezana sa suradničkim i aktivnim učenjem, timskom nastavom i interdisciplinarnim temama i pristupima

46. OBLICI SUVREMENE ICT U OBRAZOVANJU
EDUKATIVNE PREZENTACIJE
EDUKATIVNI SOFTWARE
ONLINE UČENJE
E-LEARNING

47. EDUKATIVNE PREZENTACIJE
izrađuju ih sami učitelji za nastavne potrebe; najrašireniji oblik primjene ICT u nastavi
mogu se koristiti u svim tipovima i etapama nastavnog sata
prilagođene su novim oblicima poučavanja prema HNOS-u

48. EDUKATIVNI SOFTVER u Europi vrlo rašireni
mnogi proizvođači proizvode obrazovnu tehnologiju; u Hrvatskoj je tek u začetku
jezične prepreke

49. ONLINE UČENJE
Učenje na daljinu (distance learning) obrazovanje koje se nudi fizički udaljenim učenicima na različitim mjestima od učitelja ili izvora informacija
učenje na daljinu se u novije vrijeme zamjenjuje terminom online učenje
interaktivno učenje
učenik mu može pristupiti bilo kada i bilo gdje

50. ONLINE UČENJE Prednosti: odabir vlastitog tempa učenja
odabir mjesta učenja
pohađanje obrazovnih programa izvan mjesta prebivališta
individualno učenje i traženje novih informacija
praktičan rad s različitim tehnologijama

51. ONLINE UČENJE Nedostaci: izostanak osobnog kontakta među sudionicima
visok stupanj odustajanja polaznika
neodgovarajuća računalna tehnologija

52. ONLINE UČENJE
Goran Bubaš: Metodika i komunikacija u obrazovanju na daljinu
Terry Anderson: Ususret teoriji online učenja

53. E-LEARNING
obrazovni procesa uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije (računala) te vrlo često i Interneta
"tehnička" definicija:
"E-obrazovanje je bilo koji oblik učenja, poučavanja ili obrazovanja koji je potpomognut uporabom računalnih tehnologija, a posebno računalnih mreža temeljenih na Internet tehnologijama"

54. E-LEARNING "pedagoška" definicija:
"E-learning je interaktivan ili dvosmjeran proces između nastavnika i učenika uz pomoć elektroničkih medija pri čemu je naglasak na proces učenja dok su mediji samo pomoćno sredstvo koje upotpunjuje taj proces”

55. E-LEARNING
Utjecaj tehnologija se povećava na kontinuumu slijeva nadesno
U tradicionalnim oblicima nastave tehnologija ima manji utjecaj na načine poučavanja i organizacije nastave, dok je online nastava nezamisliva i neizvediva bez tehnologija

56. E-LEARNING
u sredini se nalazi tzv. kombinirani model nastave u kojem se uspješno spajaju prednosti tradicionalnog načina poučavanja i poučavanja uz pomoć tehnologija
idući s lijeva u desno po "vremenskoj crti" e-obrazovanja u obrazovnim kategorijama koristi se sve više i više tehnologije (ICT)

57. E-LEARNING Prednosti e-learninga:
Vremenska i prostorna fleksibilnost – učenici uče neovisno o vremenu i prostoru
Komunikacija između učenika i nastavnika ( , forumi) je neposrednija i intenzivnija nego komunikacija u razredu
Komunikacija i grupni rad na zajedničkim projektima, razvijaju socijalne i komunikacijske vještine kod učenika (konstruktivistički princip učenja)
Korištenje interaktivnih sadržaja za učenje i različitih medija za prezentiranje sadržaja
Dostupnost sadržaja 24 sata online

58. E-LEARNING Nedostaci e-learninga: Nedostatak osobnog kontakta
Odustajanje polaznika
Motivacija polaznika
Izrada interaktivnih i multimedijalnih sadržaja za učenje

59. E-LEARNING
Kombinirani model učenja (eng. blended learning, hybrid learning, mixed mode learning) se najčešće definira kao izvođenje obrazovnih programa djelomično online (uz pomoć Interneta), a djelomično na tradicionalan način u okruženju u živo (f2f)
udruživanje najboljih osobine učenja u učionici s najboljim elementima online učenja sve u cilju aktivnog učenja, uz reduciranje vremena kojeg se provodi u učionici

60. E-LEARNING
Kombinirani model učenja temelji se na tradicionalnim načinima na kojima ljudi uče oduvijek
Ovi načini dopunjeni su online metodama i tehnikama koje su omogućile prijenos znanja na kvalitetniji način nego što je to bilo kod klasičnog obrazovanja
različite osobe imaju i različite stilove učenja
Najčešće jedna osoba kombinira nekoliko načina učenja, a pokazuje se da je takav način i najuspješniji.
Kombinirani model učenja može objediniti sve stilove učenja

61. E-LEARNING
Gordana Jugo, Aleksandra Mudrinić Ribić: Druga međunarodna konferencija o e-learningu ICEL 2007
Aaron Doering: Učenje kroz avanturu - Smještanje učenja u izvorni kontekst
Kassandra Barnes, Raymond C. Marateo, S. Pixy Ferris: Poučavanje i učenje s internetskom generacijom