1. Kritičko korištenje digitalnih medija
Unapređivanje rada stručnog suradnika pedagoga
Kritičko korištenje digitalnih medija
Ivana Batarelo Kokić
23. veljače 2017

2. Sadržaj Masovna medijska kultura Medijska pismenost
Integracija tehnologije
Digitalna ovisnost
Zaključci

3. Masovna medijska kultura
sve veći utjecaj medija i sve manji socijalizacijski utjecaja škole na formiranje vrijednosti, vjerovanja i načina razmišljanja
trendovi korištenja medija u odgoju i obrazovanju
razvoj medijske pismenosti
integracija tehnologije

4. Medijska pismenost
Svijest o potrebi razvijanja kritičkog odnosa prema medijima i medijskim porukama, posebice prema reklamama i televizijskim sadržajima (Goodman, 2003).
Razvoj medijske pismenosti - poučavanje o pitanjima koja učenike vode prema razumijevanju medijskih postavki (Share, 2015).

5. Razvoj medijske pismenosti
MEDIJSKE POSTAVKE
PITANJE KOJE UČENIK TREBA POSTAVITI
Sve medijske poruke su „konstruirane”.
Tko je osmislio medijsku poruku koju dobivam?
Medijske poruke koriste kreativan jezik.
Koje se kreativne tehnike koriste kako bi se privukla moja pažnja?
Različiti ljudi doživljavaju medijske poruke na različite načine.
Kako je moguće istu poruku razumjeti na različite načine?
U medije su ugrađene vrijednosti i stavovi.
Koje vrijednosti su uključene u određenoj medijskoj poruci?
Velik broj medija su postavljeni s ciljem ostvarivanja dobiti i moći.
Zašto nam netko šalje ovu medijsku poruku?

6. Integracija tehnologije
Uključivanje učenika u samousmjereno učenje.
Tehnologija kao alat koji pomaže nastavnicima u poučavanju.
Internet i digitalne tehnologije za nove načine poučavanja i učenja.

7. Razumijevanje digitalnog svijeta
Prensky (2006) razmatra kako djecu/učenike
voditi kroz digitalni svijet te dati nove zanimljive smjernice koje mogu pomoći u obavljanju školskih zadaća;
omogućiti razvoj u smjeru novih ideja, sadržaja, posebice u području znanosti, tehnologije, društvenih i etičkih pitanja.
Smjernice za nastavnike i roditelje:
Igranje digitalnih igara i uvid u učenje kroz igranje igara.
Postavljanje pitanja o digitalnim igrama
Koje su tvoje omiljene digitalne igre?
Zašto voliš te igre?
Što si naučio/la iz te igre?

8. The Sims
Igrači stvaraju virtualne likove Simse, smještaju ih u kuće i planiraju njihov život na način zadovoljenja svih potreba svojih likova.
Pitanja koja je moguće postaviti djeci/učenicima:
Što je za tebe dobar život?
Koje vrste obitelji si osmislio/la i zašto?

9. Minecraft
Minecraft igračima dopušta izgradnju građevina od kocaka (eng. blocks) u postupno generiranim 3D svjetovima. U igri će igrač i istraživati teren, sakupljati resurse, automatizirati proizvodnju, te boriti se sa stvorenjima  (eng. mob) i ostalim igračima.
Pitanja koja je moguće postaviti djeci/učenicima:
Zašto si postavio/la građevine na ovaj način?
Nalikuje li Minecraft okruženje na stvarni svijet u kojem živiš?
Koje osobine imaju likove s kojima igraš?
Uživaš li u tim ulogama?

10. Razumijevanje stečenog znanja
Pitajte djecu/učenike o područjima u kojima imaju znanja, a koja su stekli kroz digitalne igre.
Kroz razgovore o školskim predmetima, pitajte za načine na koje su samostalno stekli znanje. Kako se znanje stečeno kroz igre ili na neki drugi način, razlikuje od znanja koje stječu u školi?
Potičite djecu/učenike na prepoznavanje i imenovanje područja koja ih zanimaju.
Pojasnite učenicima da je najvažnija procjena učenja, samoprocjena. To je vrsta procjene na koju su navikli prilikom igranja igara, te se ne trebaju bojati testova koji su samo potvrda znanja i vještina za koje znaju da ih imaju.
Prensky (2006)

11. Tehnologija u kurikulumu
Jezici (rječnici, tezaurusi)
Matematika (npr. Geogebra)
Fizika i programiranje (npr. Lego Mindstorms)

12. Geogebra
Dinamično virtualno okruženje za učenje i poučavanje matematike

13. Lego Mindstorms Vizualno programiranje
učenici ne pišu naredbe programa već slažu grafičke ikone u kod programa.
programmer-app

14. Digitalna ovisnost
Izrazita privlačnost digitalnih igara i društvenih mreža na internetu može biti razlog za zabrinutost.
Na internetu, ljudi se uključuju u različite aktivnosti od kojih neke imaju potencijal za razvoj ovisnosti. Nije riječ samo o ovisnosti o mediju, već i o vrsti aktivnosti koja se obnaša u online prostoru.

15. Vrste digitalne ovisnosti
Računalna ovisnost (npr. ovisnost o računalnim igricama)
Pretjerana izloženost informacijama (npr. ovisnost o pretraživanju interneta)
Kompulzivna ponašanja na mreži (npr. kockanje na mreži ili ovisnost o online kupovini)
Ovisnost o virtualnim vezama (npr. stalno stupanje u online veze)
Young (1996)
Ovisnost o pametnim telefonima
Ovisnost o društvenim mrežama
novija istraživanja

16. Vrijeme provedeno u digitalnom okruženju
Jesu li djeca/učenici fizički zdravi?
Jedu li i spavaju li dovoljno?
Jesu li povezani s prijateljima i obitelji – uz pomoć tehnologije i na druge načine?
Ostvaruju li dobar uspjeh u školi?
Uživaju li u svojim hobijima i interesima – preko tehnologije i bez nje?
Ukoliko su odgovori na ova pitanja potvrdni, problem provođenja vremena u digitalnom okruženju vjerojatno nije dramatičan.
Blum-Ross i Livingstone (2016)

17. Pravila o korištenju pametnog telefona
Odredite vrijeme u kojem dijete/učenik ne smije koristiti pametni telefon (npr. 19:00 do 7:00).
Odredite aktivnosti u kojima dijete/učenik ne smije koristiti pametni telefon (npr. nastava, ručak, večera).
Odredite pauze u kojima dopuštate korištenje pametnog telefona i društvenih mreža.
Aplikacije za pomoć u smanjivanju korištenja uređaja.
Mogućnost praćenja vremena koje dijete provodi na pametnom telefonu i vrsti aplikacija koje koristi (BreakFree; Menthal).
Mogućnost blokiranja mrežnih stranica za koje ne želite da ih dijete koristi (ColdTurkey; SelfControl).

18. Zaključak
U školi, ali i u svakodnevnom životu medije i tehnologiju nije potrebno ni moguće zabraniti.
Potrebno je umanjiti njihov negativan utjecaj, te ih koristiti s dobrim ciljem.
Negativne utjecaje tehnologije moguće je nadvladati:
Oslanjanjem na vlastito pamćenje
Čitanjem knjiga, posebno tiskanih knjiga
Učenjem novog jezika
Sviranjem novog instrumenta
Tjelesnom aktivnošću

19. Literatura
Blum-Ross, A. and S. Livingstone (2016) Families and screen time: Current advice and emerging research. Media Policy Brief 17. London: Media Policy Project, London School of Economics and Political Science.
Goodman, S. (2003). Teaching youth media: A critical guide to literacy, video production & social change (Vol. 36). Teachers College Press.
Prensky, M. (2006). Don't bother me, Mom, I'm learning!: How computer and video games are preparing your kids for 21st century success and how you can help!. St. Paul, MN: Paragon house.
Share, J. (2015). Cameras in Classrooms: Photography’s Pedagogical Potential. In Essentials of teaching and integrating visual and media literacy (pp ). Springer International Publishing.
Young, K. (1999). Internet addiction: Evaluation and treatment. Student Brit Med J, 7, 351–352.