1. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dmachala@nsk.hr
Nacionalna zaklada za znanost,
visoko školstvo
i tehnologijski razvoj RH
Ishodi učenja
radionica izrade matrice mjerljivih ishoda učenja u programu izobrazbe knjižničara
Dijana Machala
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

2. Ishodi učenja Označite tvrdnju s kojom se slažete:
1. nisam upoznat/a s definicijom ishodi učenja
2. mogu protumačiti definiciju ishoda učenja
3. mogu opisati i interpretirati primjenu ishoda učenja
4. mogu izraditi i analizirati kurikulum temeljen na ishodima učenja
5. mogu procijeniti i argumentirati učinkovitost primjene kurikuluma temenjenog na ishodima učenja

3. Definicija ishoda učenja
Ishodi učenja su iskazi kojima se izražava što učenik treba znati, razumjeti i/ili biti u stanju pokazati nakon što završi određeni proces učenja. Ishodi se najčešće izražavaju kao znanje, vještine ili vrijednosti (stavovi). Ishodi učenja moraju biti praćeni s prikladnim kriterijima vrednovanja prema kojima se može utvrditi jesu li ishodi ostvareni.
Ishodi učenja su:
operacionalizacija kompetencija pomoću aktivnosti koje se mogu opažati i mjeriti,
neposredni rezultati obrazovanja, osposobljenosti za pojedine vrste ponašanja (kognitivna, psihomotorna i afektivna ponašanja),
ishodi su, uz ciljeve, sadržaj i metode poučavanja, sastavni i neodvojivi dio kontinuiranog procesa razvoja sylabusa.

4. Ishodi učenja Opći kontekst ishoda učenja: Kriza obrazovanja
Cjeloživotno učenje
omasovljenje obrazovanja
formalno, neformalno, informalno učenje
Nepredvidiva dinamika tržišta rada, međunarodna mobilnost
Hiperprodukcija informacija
Video: Learning Ladder

5. Primjena ishoda učenja
Prednosti primjene ishoda učenja
Učenicima pomaže da shvate što se od njih očekuje i olakšava proces učenja; praćenje vlastitog napretka u gradivu
Nastavnom osoblju pomaže definirati što bi učenici morali znati učiniti (izvršiti) na kraju određenog razdoblja učenja, a prije nisu znali; preusmjeravanje od pristupa usmjerenog na sadržaj prema pristupu usmjerenog na učenika
Poslodavce i buduće učenike informira o vještinama i kompetencijama stečenim tijekom poučavanja, olakšava vidljivost i razlikovanje akademskih programa
Nedostaci primjene ishoda učenja
Ishodi učenja mogu ograničiti učenje ako su preusko definirani
Lakše je mjeriti ishode učenja na nižim razinama, pa njihova primjena može dovesti do redukcije sadržaja u programu
Javlja se rizik od zanemarivanja nekih aspekata učenja: vrijednosti/afektivnih komponenti, prenosivih vještina, kontekstualizacije učenja i sl.

6. Razine primjene ishoda učenja
Međunarodna razina
Za priznavanja diploma i kvalifikacija
Nacionalna razina
Za izradu nacionalnih kvalifikacijskih okvira i uspostavu sustava kvalitete
Razine institucija
Profesionalni kompetencijski profil (subject benchmark statements) - iz njega se izvode akademski i/ili stručni profil/i
Razine kolegija
Razine nastavne cjeline

7. Međunarodna usporedivost i transparentnost programa
Dublinski deskriptori ili opisnici -
Rezultat “Združene inicijative za kvalitetu” - postavljaju ishode učenja za četiri ciklusa (razine) sveučilišnog obrazovanja:
Kratki ciklus visokog obrazovanja
Preddiplomski - prvostupnik (baccalaureus, prvi sveučilišni ciklus)
Diplomski - drugostupnik (magistar, drugi sveučilišni ciklus)
Doktorski - trećestupnik (doktor znanosti, treći sveučilišni ciklus)
definirani su generički (općenito) na razini stupnja obrazovanja, a ne za pojedinu disciplinu i područje studija razrađeni su u pet dimenzija:
ZNANJE I RAZUMIJEVANJE – koje studenti trebaju imati kako bi stekli odgovarajuću kvalifikaciju
PRIMJENA ZNANJA I RAZUMIJEVANJA – profesionalnost u najširem smislu
ZAKLJUČIVANJE I RASUĐIVANJE – sposobnost integracije znanja, svladavanja složenih situacija, rasuđivanje i zaključivanje u realnim situacijama, društveno i etički odgovorno
KOMUNIKACIJA – komuniciranje stavova, ideja, problema i rješenja stručnjacima i laicima
VJEŠTINE UČENJA – razvijene vještine učenja s nužne za cjeloživotno obrazovanje i/ili nastavak studija

8. Međunarodna usporedivost i transparentnost programa
Tuning model – Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi
Inicijativa europskih sveučilišta u građenju općeg pristupa primjeni Bolonjskog procesa na visokom obrazovanju u različitim akademskim područjima
Razvija metodologiju (pre)oblikovanja, razvoja, provedbe i evaluacije studijskih programa za svaki ciklus
Model definira uporišne točke za pojedine područne akademske razine koje će omogućiti usporedivost, kompatibilnost i transparentnost studijskih programa
Projekt definirao područne kompetencije za devet akademskih područja (kemija, fizika, sestrinstvo, geologija, obrazovne znanosti, matematika, europski studij, povijest, poslovni studij)
Posebno naglašava da je potrebno posvetiti pažnju generičkim kompetencijama, a ne samo stručnim, te istraživanjem identificira 30 najtipičnijih generičkih kompetencija i kategorizira ih u tri tipa: instrumentalne (kognitivne, metodološke, tehničke i lingvističke), interpersonalne (socijalne vještine) i sistemske (sustavske).

9. Profesionalni kompetencijski profil
subject benchmark statements – definiraju ih stručne udruge, profesionalna društva
za područja od posebnog nacionalnog interesa kao što je školstvo, profesionalni kompetencijski profil definira se na nacionalnoj razini (HNOS)
široko opisuju razinu znanja i vještina za pojedinu struku
iz profesionalnog kompetencijskog profila izvode se pojedini akademski i/ili stručni profil/i

10. Taksonomije obrazovnih ciljeva
Bloomova taksonomija
Razine postignuća dijele se u tri područja, kategorije:
Kognitivno (područje znanja i razumijevanja) – Bloom, 1956.
Afektivno (područje stavova i uvjerenja) – Krathwohl i sur
Psihomotoričko (područje vještina – umijeća) – Simpson,1972
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski od niže ka višoj razini usvojenosti znanja. Svaka razina kategorije nosi ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici mogu pokazati usvojena znanja, vještine i stavove

11. Bloomova taksonomija Kognitivno područje (znanje i razumijevanje)
Definirati, prepoznati, imenovati, nabrojati, poredati, dosjetiti se, ponoviti, reći, navoditi, srediti, zapamtiti ...
Klasificirati, opisati, raspraviti, izdvojiti, pretvoriti, objasniti, pokazati, prevesti, preformulirati, sažeti ...
Primijeniti, odabrati, demonstrirati, upotrijebiti, ilustrirati, riješiti, odigrati, skicirati, planirati ...
Raščlaniti, proračunati, usporediti, suprotstaviti, eksperimentirati, provjeriti, razlikovati, ispitati ...
Urediti, uskladiti, složiti, sakupiti, konstruirati, kreirati, razviti, formulirati, organizirati, planirati, napisati, predložiti ...
Utvrditi, ocijeniti, vrednovati, podržati, prosuditi, argumentirati, predvidjeti, zaključiti, odabrati
ZNANJE – prepoznavanje informacija
RAZUMIJEVANJE – shvaćanje informacija
PRIMJENA – primjena znanja u rješavanju problema
ANALIZA – razdvajanje informacija na sastavne dijelove SINTEZA – primjena informacija
VREDNOVANJE – prosuđivanje korisnosti
Primjer: Nabrojati vrste knjižnica po Zakonu o knjižnicama Procijeniti učinkovitost primjene Standarda za narodne knjižnice

12. Bloomova taksonomija Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Identificirati, prepoznati, slušati, slijediti, upotrebljavati ...
Odgovarati, pomagati, izvještavati, pozdravljati, čitati, reći ...
Dopunjavati, objasniti, razlikovati, suprotstaviti se ...
Generalizirati, dovršiti, integrirati, pripremiti, sažeti ...
Ocijeniti, zastupati, kvalificirati, utjecati, riješiti, predložiti ...
PRIHVAĆANJE
ODGOVARANJE
VREDNOVANJE
ORGANIZACIJA
INTEGRITET
Primjer: Prihvatiti odgovornost za donesene odluke Zastupati primjenu etičkih standarda u poslu

13. Bloomova taksonomija Psihomotorno područje (vještine i umijeća)
Izabrati, prepoznati, izdvojiti, povezati, izdvojiti
Početi, objasniti, pokrenuti, nastaviti, reagirati, odgovoriti
Oponašati, prirediti, rastaviti, razdvojiti, sastaviti
Izvesti, konstruirati, podići, provesti
Popraviti, izgraditi, upravljati, demonstrirati
Prilagoditi, uskladiti, reorganizirati, promijeniti, preokrenuti
Izgraditi, konstruirati, urediti, izumiti, dizajnirati, kombinirati
PERCEPCIJA – perception
SPREMNOST - set
VOĐENI ODGOVOR - attempt
AUTOMATIZIRANI ODGOVOR – basic proficiency
SLOŽENA OPERACIJA – expert proficiency
PRILAGODBA – adaptable proficiency
STVARANJE – creative proficiency
Primjer: Prepoznati pravilne postupke manipuliranja knjižnom građom Izgraditi mrežni portal

14. Formuliranje ishoda učenja
Ishode učenja u okviru nekog kurikuluma prepoznajemo po tvrdnji poput ove:
“Na kraju programa/modula/predavanja/radionice/ učenik bi trebao moći …”
+ aktivni glagol (obično vezan uz prilog koliko uspješno to mora biti učinjeno)
+ objekt glagola (što će moći učiniti)
+ fraza koja upućuje na kontekst ili uvjet (okolnosti) pod kojim će se radnja izvršiti
Primjer: Na kraju ove radionice polaznici bi trebali moći pravilno formulirati ishode učenja za svoje radionice u okviru nacionalnog programa izobrazbe knjižničara.

15. Formuliranje ishoda učenja
Ishodi učenja moraju biti: S – specific - konkretni
M – measurable - mjerljivi
A – agreed - dogovoreni
R – relevant - relevantni
T – timely – vremenski izvedivi
Ishodi učenja trebali bi biti i transparenti – prepoznati unutar i izvan Europe (Tuning, Gonzalez i Wagenaar, 2006.)

16. Formuliranje ishoda učenja
Praktični savjeti za formuliranja ishoda učenja
Ishode učenja UVIJEK pišemo kao mjerljive aktivnosti
Izbjegavamo duge i složene tvrdnje i nepoznate riječi
Izbjegavamo preopćenite glagole (znati, razumjeti, osvijestiti)
Izbjegavati komparative bolje ili više jer podrazumijeva mjerenje prije i poslije učenja
Opće je preporučeno odabrati najviše 5 do 7 ishoda za pojedinu nastavnu jedinicu

17. Zadatak
Napišite od 3 do 5 ishoda učenja za vlastitu radionicu iz programa izobrazbe knjižničara iz godine. Na plavi papir napišite ishode iz kognitivnog i psihomotornog područja, a na žuti papir ishode koji pripadaju afektivnom području.

18. Konstruktivno poravnanje
Pristup poučavanju koji podrazumijeva da planiranje kurikuluma/silabusa započinje jasnom slikom o tome što će studenti biti u stanju učiniti nakon zadovoljavanja zahtjevima kolegija, zatim slijedi utvrđivanje (poravnanje) organizacije programa, usklađivanje metoda poučavanja i na kraju se pristupa provjeri naučenog kako bi se potvrdilo je li učenje dovelo do željenih promjena u znanju, vještinama i uvjerenjima.
(Biggs, 2001)
Pri određivanju pristupa učenju i poučavanju treba voditi računa o osobinama odraslih učenika:
kognitivnom funkcioniranju: pamćenje, učenje, kognitivni stilovi
profesionalnom iskustvu i predznanju
motivacijsko/afektivnim obilježjima: ciljevi, vrijednosti, očekivanja, stavovi, interesi
(Vizek Vidović, 2008)

19. Matrica ishoda učenja Vrednovanje Kompetencije Ishodi učenja
Metode poučavanja
Vrednovanje

20. Vrednovanje ishoda učenja
Instrumenti vrednovanja ishoda učenja u programu izobrazbe knjižničara:
Samovrednovanje:
E-portfolio – osobni profil – formativna metoda vrednovanja (sumativna metoda primjenjivija je u sustavu formalnog obrazovanja)
Vanjsko vrednovanje:
Primjena sustava bodova (ECTS, ECVET, CEU)
Primjena standarda

21. Literatura
Adam, S. Learning Outcomes Current Developments In Europe: Update On The Issues And Applications Of Learning Outcomes Associated With The Bologna Process
Adam, S. New challenges in recognition: the recognition of prior learning. Official Bologna Process Seminar: why is the recognition of prior experiential learning important and what are the national and institutional implications of this for lifelong learning? Riga: AIC, 2007.
CEDEFOP. The Shift to learning outcomes : conceptual, political and practical developments in Europe
Declan Kennedy, Áine Hyland, Norma Ryan. Writing and Using Learning Outcomes: a Practical Guide. Implementing Bologna in your institution.
Vizek Vidović, Vlasta. Kompetencije kao ishodi učenja i trajno obrazovanje. Zagreb, 2008.
Bloom’s tutorial & wizard
American Association of Law libraries – Writing Learning Outcomes