1. 10. predavanje Novac i financijski sustav
Monetarna politika i gospodarstvo
Dr. sc. Tomislav Herceg

2. Novac i financijski sustav

3. Mehanizam monetarnog prijenosa (MMP)
MMP je proces prijenosa utjecaja središnje banke na financijski i realni sektor ekonomije
MMP se odvija na sljedeći način:
𝑖↑→𝐼↓→𝑌↓,𝑃↓→𝑢↑

4. Financijska imovina (mil.kn. i udjeli)

5. Suvremeni financijski sustav
Financiranje je posredništvo između zajmodavca i zajmoprimca.
Financijski se sustav sastoji od:
Tržišta novca
Tržišta s fiksnim kamatnjakom (obveznice, hipoteke)
Tržišta dionica
Tržišta stranih valuta (deviza)

6. Financijski sustav
Davanje i uzimanje zajmova se odvija na FINANCIJSKIM TRŽIŠTIMA putem FINANCIJSKIH POSREDNIKA
Financijska tržišta su tržišta obveznica, dionica i deviza
Financijski posrednici su poslovne banke, osiguravajuće kuće, mirovinski i investicijski fondovi

7. Funkcije financijskog sustava
Transfer resursa u prostoru, vremenu i sektorima
Upravljanje rizikom (osiguranje)
Diverzifikacija portfelja (investicijski fondovi)
Brz i jednostavan platni promet

8. Financijski posrednici
Tijek novca
Kućanstva kupuju vrijednosnice
Financijska tržišta
Tvrtke izdaju obveznice i dionice
štediše
ulagači
Financijski posrednici
Kućanstva drže novac na štednim i tekućim računima
Investitori posuđuju od kreditora

9. Financijska imovina Novac Štedni računi (za koje jamči država)
Državne vrijednosnice (obveznice i zapisi)
Dionice
Izvedenice (vrijednosnice izvedene iz drugih vrijednosnica)
Mirovinski fondovi

10. Novac Novac je sredstvo razmjene Razvoj novca: Robna razmjena
Roba kao novac (stoka, ulje, vino, metali, drago kamenje)
Suvremeni novac je fiducijaran (papir i kovanice nemaju stvarnu vrijednost, već mu je vrijednost u robi koju potrošač može dobiti na tržištu za taj novac)

11. Kamatnjaci i povrati Kamatnjak je cijena novca izražena u %.
Sadašnja vrijednost ulaganja:
𝑉 = 𝑁 1 1+𝑖 + 𝑁 𝑖 2 +…+ 𝑁 𝑡 1+𝑖 𝑡
Visina kamatnjaka ovisi o dospijeću, riziku i likvidnosti (sposobnost zamjene za novac)
Nominalni kamatnjak ≈ realni kamatnjak - inflacija

12. Komponente ponude novca
Primarna emisija (M0):
Gotovina
Novčana masa M1:
M0 + tekući i žiro računi
Novčana masa M2:
M1 + kratkoročno oročeni depoziti
Novčana masa M3:
M2 + dugoročno oročeni depoziti
Novčana masa M4:
M3 + sva ostala manje likvidna financijska imovina

13. Potražnja za novcem (L)
Potražnja za novcem je izvedena iz potražnje za razmjenom i trgovinom (transkacijama)
Uloge novca
Sredstvo razmjene
Mjera vrijednosti
Sredstvo štednje
Oportunitetni trošak posjedovanja novca je kamata na štednju
Kada i raste novčana masa pada. U kvalitetnom portfelju ne bi trebalo biti novca.

14. Bankarstvo
Banke posuđuju novac po kamatnoj stopi na štednju, a plasiraju ga po višim kamatnim stopama. Razlika je kamatna marža.
Bilanca banke sadržava imovinu (ono što banka ima) te obveze (ono što banka duguje) te neto vrijednost (razlika).
Rezerve se također nalaze u bilanci (dok se koristilo zlato rezerve su bile 100% depozita)

15. Stvaranje novca
Središnja banka utvrđuje stopu obvezne rezerve (r), a ostatak se novca može plasirati u kredite.
Taj novac potom postaje novi depozit u drugim bankama.
Što je niža r to više novca nastane.

16. Primjer: Neka je r = 50%, a štediša položi 1000 kuna u banku.
Banka na temelju te štednje daje kredit od 500 kuna. Zajmoprimac uzima novac, odlazi u drugu banku i polaže novac.
Na temelju tih 500 kuna plasira se novih 250 kuna kredita koje novi zajmoprimac odnosi u treću banku
ta banka onda može dati kredit na 125 kuna, itd.
Konačno, svih 1000 kuna će biti na raznim štednim računima, a još 1000 kuna je stvoreno kreditiranjem.
Banka 1
Početni depozit
Banka 2
Banka 5
Banka 3
Banka 4

17. Monetarni multiplikator
Na temelju početnog depozita d banka daje kredite u iznosu (1-r)%, a svaka daljnja banka daje iznos kredita u proporciji (1-r) o odnosu na depozit koji su zaprimile:
𝑀 1 =𝑑 1−𝑟 +𝑑 1−𝑟 2 +…+𝑑 1−𝑟 𝑛 = 𝑑 𝑟 (za bezbroj transakcija)
Monetarni multiplikator je stoga:
∆𝑀= 1 𝑟 𝑑⇒𝒎= 𝟏 𝒓

18. m pokazuje kolika novčana masa nastane od 1 kune depozita.
Kreditni multiplikator: l = m - 1
l pokazuje koliko kuna kredita nastane od 1 kn depozita
Isplata u gotovini ili dodatne rezerve banke prekidaju spiralu stvaranja novca.

19. Burze vrijednosnica Stopa povrata vrijednosnice je:
Rate of return is % gain from security:
Vrijednost kupona (kamatne stope) obveznice
Dividenda +/- promjena cijene dionice
Špekulativni mjehur je slučaj kod kojega špekulacije uvećavaju cijenu vrijednosnice iznad stvarne vrijednosti
Pucanje mjehura može izazvati krizu (1929, Wall Street)
Kretanje cijena se odvija putanjom slučajnog hoda

20. Središnje bankarstvo i monetarna politika

21. Središnja banka Monopolist u emisiji novca, banka banaka
Hrvatska narodna banka je osnovana 1990.
Velike središnje banke:
EU: ECB (European Central Bank)
SAD: FED (Federal Reserve District)

22. O HNB-u Središnja banka vodi monetarnu politiku
1 od četiri stupa vlasti
Vijeće guvernera bira Sabor, a ne Vlada:
Izvršni odbor – guverner i 4 viceguvernera.
Eksterni članovi (8 vijećnika)

23. Monetarna politika Politika upravljanja novčanom masom 3 oblika
Ekspanzivna (M raste brže od BDP-a)
Restriktivna (M raste sporije od BDP-a)
Neutralna (M se mijenja u skladu s porastom BDP-a)

24. Ciljevi središnje banke
Ekonomski rast (gy) usklađen s ekonomskim potencijalom zemlje
Visoka zaposlenost (niska u)
Niska inflacija (Π)
Umjerene kamatne stope (i)

25. Alati središnje banke Operacije na otvorenom tržištu Diskontna stopa
Obvezna rezerva
Kupoprodaja strane valute
=> Ovi alati mijenjaju ponudu novca M.

26. 1. Operacije na otvorenom tržištu
To je kupoprodaja državnih vrijednosnih papira (obveznice, blagajnički zapisi)
Kada s.b. prodaje vrijednosnice M pada, a kada kupuje vrijednosne papire M raste
Kupoprodaja se odvija na REPO aukcijama.
Najčešće korišten instrument

27. 2. Diskontna stopa
Diskontna stopa je kamatna stopa po kojoj s.b. posuđuje novac poslovnim bankama.
U Hrvatskoj se rijetko koristi jer banke koje uzimaju takve pozajmice dolaze pod stroži nadzor s.b..
Trenutno na 7%

28. 3. Stopa obvezne rezerve, r
Promjenom r mijenja se monetarni multiplikator: m = 1/r.
Monetarni agregati u Hrvatskoj:
M1: M0 + tekući i žiro računi
M1a: M1 + državni depoziti
M4: sva likvidna sredstva
(Mil. HRK)
Rujan 2014
Rezerve
62.746,1 M1
63.824,1
M1a
65.231,6 M4 ,6

29. 4. Monetarna politika u otvorenom gospodarstvu
Kada previše novca ulazi u zemlju potrebno je provesti sterilizaciju novčane mase kako ne bi došlo do inflacije
Sterilizacija se provodi prodajom strane valute prema važećem tečaju
Tečaj je cijena strane valute

30. Fiksni tečajni režim
Kod f.t.r. valuta se veže uz neku drugu valutu fiksnim tečajem, a usklađenja tečaja se vrše službenim objavama.
Revalvacija je jačanje domaće valute (pad fiksnog tečaja)
Devalvacija je slabljenje domaće valute (rast fiksnog tečaja)

31. Fluktuirajući (plutajući) tečajni režim
F.t.r. postoji kada se tečaj određuje tržišno slobodnim djelovanjem ponude i potražnje za valutom
Aprecijacija je jačanje tržišne vrijednosti valute (pad tečaja)
Deprecijacija je slabljenje tržišne vrijednosti valute (rast tečaja)
Upravljani plutajući tečaj (zmija u tunelu): tečaj se kreće unutar zadanih okvira

32. HRK/€
Tečaj kune prema euru je primjer upravljanog plutajućeg tečajnog režima gdje su granice cca. 7.2 HRK i 7.6 HRK za EUR):

33. Monetarni prijenosni mehanizam
MPM je način na koji promjena ponude novca M utječe na proizvodnju Y, zaposlenost E, cijene P i inflaciju π.
MPM pri restriktivnoj monetarnoj politici:
S.B. prodaje vrijednosne papire, ili podiže stopu obvezne rezerve, ili podiže diskonstnu stopu, ili prodaje stranu valutu
Ponuda novca opada
Kamate rastu
Ulaganja opadaju
Pad agregatne potražnje, proizvodnje, zaposlenosti i razine cijena
𝒓↑→𝑴↓→𝒊↑→𝑰,𝑪,𝑰𝑴↓→𝑨𝑫↓,𝒀↓,𝝅↓,𝒖↑

34. Tržište novca
Potražnja za novcem se izvodi iz potražnje za štednjom i potražnje za platnim prometom koja ovisi a BDP-u
Ponudu novca određuje s.b. posredovanjem bankarskog sustava
Sjecište L i M određuje kamatnu stopu i M
M = supply of money
L = demand for money

35. Pomaci na tržištu novca
Učinci restriktivne monetarne politike
-ponuda novca pada
-i raste, Y pada
Porast cijene čimbenika zbog kojeg raste inflacija:
-L raste
-i raste i M L M’ i M L’ L

36. 𝒓↓→𝑴↑→𝒊↓→𝑰,𝑪,𝑰𝑴↑→𝑨𝑫↑,𝒀↑,𝝅↑,𝒖↓
Grafički prikaz monetarnog prijenosnog mehanizma (slučaj ekspanzivne m.p.)
𝒓↓→𝑴↑→𝒊↓→𝑰,𝑪,𝑰𝑴↑→𝑨𝑫↑,𝒀↑,𝝅↑,𝒖↓
Id = potražnja za investicijama i i M M’
Kada se Y približi potencijalnoj proizvodnju porast M uzrokuje samo inflaciju L
I(i)
Potencijalna proizvodnja M I TE I P
AD’
AD’ AS AD AD
45°
45° Y I Y

37. Dugoročni učinci monetarne ekspanzije
Milton Friedman i pripadnici njegove monetarističke škole ekonomske misli smatraju kako monetarna ekspanzija u dugom roku vodi samo k inflaciji, a Y se vraća na početnu razinu.
Zašto? Zato jer prema njima AS postaje okomit u dugom roku i zato jer porast inflacije uslijed porasta novčane mase uzrokuje porast potražnje za novcem što podiže kamate i zbog čega ulaganja opadaju, a time i AD pa se sve vraća na početak. i M L’ L

38. Phillipsova krivulja (P.K.)
Phillipsova krivulja pokazuje odnos inflacije i nezaposlenosti
U kratkom roku niža nezaposlenost se „kupuje” višom stopom inflacije (jer je u kratkom roku p.k. opadajuća)
Viša inflacija dovodi do rasta kamatnjaka pa ulaganja i AD opadaju te se P.K. pomiče prema gore
=> U dugom roku P.K. je jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti, NAIRU – Non Accelerated Inflation Rate of Unemployment π
NAIRU = dugoročna Phillipsova krivulja
Kratkoročne Phillipsove krivulje u

39. Okunov zakon
Okunov zakon je empirijsko pravilo uočeno u SAD-u: porast nezaposlenosti za 1% iznad prirodne stope nezaposlenosti uzrokuje jaz između tekućeg i potencijalnog BDP-a za 2%.
Prirodna stopa nezaposlenosti (uN, NAIRU) je stopa nezaposlenosti na razini potencijalnoe proizvodnje.
Ciklička nezaposlenost je razlika tekuće i prirodne stope nezaposlenosti

40. Okunov zakon u SAD-u i EU
Promjena nezaposlenosti
USA: 𝑢 𝑡 − 𝑢 𝑡−1 =−0,4 𝑔 𝑦𝑡 −3%
Rast BDP-a
EU: 𝑢 𝑡 − 𝑢 𝑡−1 =−1.92( 𝑔 𝑦𝑡 −1.75%)