Specifičnosti zakonske revizije subjekata od javnog interesa prof. dr. sc. Lajoš Žager doc. dr. sc. Sanja Sever Mališ Ekonomski fakultet - Zagreb 1

Sadržaj  Promjene regulative revizije financijskih izvještaja  Izmijenjena i dopunjena Direktiva o zakonskoj reviziji  Donesena Uredba o posebnim zahtjevima za subjekte od javnog interesa 2

Promjene regulative revizije financijskih izvještaja (1)  financijska kriza razotkrila slabosti u obavljanju zakonskih revizija  dani su prijedlozi za mijenjanje direktive Europske unije  Direktiva (2006/43 EC) o obavljanju zakonske revizije u Europskoj uniji – dopunjena (primjenjuju je svi ovlašteni revizori i revizorska društva neovisno o tome obavljaju li revizije društva od javnog interesa ne)  Posebna Uredba koja regulira pitanje revizije subjekata od javnog interesa 3

Izmijenjena i dopunjena Direktiva o zakonskim revizijama  uvođenje dodatnih zahtjeva za osiguranje neovisnosti na način da se poboljšavaju organizacijski zahtjevi za revizore  promjene u revizorovom izvješću koje treba biti „korisnije“ za investitore na način da im se pruža više informacija o revidiranom društvu  ojačavanje kompetencija i odgovornosti tijela koji su odgovorni za javni nadzor revizijske profesije;  harmonizaciju vrsta sankcija kao i kriterija koje kompetentna tijela javnog nadzora trebaju uzeti u obzir kada primjenjuju te sankcije čime se želi doprinijeti efikasnosti tog sustava;  davanje mogućnosti Europskoj komisiji da usvoji Međunarodne revizijske standarde na razini Europske unije.

Posebni zahtjevi revizije za subjekte od javnog interesa  Prema Uredbi subjekti od javnog interesa (public interest entities (PIE)) su: kotirajuća poduzeća, kreditne institucije i osiguravajuća društva.  države članice mogu proglasiti subjektima od javnog interesa i ostale organizacije koje su zbog prirode svog poslovanja, svoje veličine ili broja zaposlenih od velikog javnog značaja. 5

Obvezna rotacija revizora  Subjekti od javnog interesa će trebati mijenjati revizora najdulje nakon 10 godina neprekinutog revizijskog angažmana  Države članice mogu ustanoviti i kraća razdoblja za obveznu rotaciju ovlaštenog revizora ili revizorska društva (primjerice, sedam ili osam godina)  Države članice mogu produžiti razdoblje revizijskog angažmana: a) na dodatnih 10 godina po postupku javnog natječaja, ili b) na dodatnih 14 godina u slučaju zajedničke revizije. 6

Zabrana pružanja nerevizorskih usluga (1)  Neovisnost predstavlja temeljnu pretpostavku ostvarivanja „javne“ uloge revizora.  Uredba donosi tzv. „crnu listu“ nerevizijskih usluga koje revizori ne smiju pružati klijentu ako obavljaju njihovu reviziju.  Primjeri usluga s crne liste uključuju: 1) porezne, knjigovodstvene i konzultantske usluge klijentu, 2) usluge koje uključuju sudjelovanje u upravljanju ili donošenju odluka klijenta, 3) usluge povezane sa financiranjem, kapitalnim strukturom i investicijskim strategijama. 7

 Ipak države članice mogu odstupiti od liste zabranjenih usluga, primjerice, kako bi pružile određene porezne usluge ili usluge procjene, u slučaju kada usluge nemaju izravan ili imaju beznačajan utjecaj, odvojeno ili u ukupnom iznosu, na financijske izvještaja koji su predmet revizije, te ako je procjena utjecaja na financijske izvještaje koji su predmet revizije sveobuhvatno dokumentirana i objašnjena u dodatnom izvješću revizorskom odboru“.  Države članice imaju mogućnost proširiti listu zabranjenih nerevizijskih usluga ako smatraju da te dodatne usluge predstavljaju prijetnju neovisnosti.  Revizori mogu i dalje pružati sve vrste nerevizijskih usluga subjektima od javnog interesa ukoliko za njih ne obavljaju zakonsku reviziju. 8 Zabrana pružanja nerevizorskih usluga (2)

Struktura naknada (1)  Naknade za pružanje zakonske revizije nisu uvjetovane naknade.  Uvjetovane naknade bi značile da su one povezane s ishodom ili rezultatom izvršenog posla.  Uredba ograničava iznos naknada primljenih za obavljanje nerevizorskih usluga subjektima od javnog interesa s ciljem ojačavanja neovisnosti. 9

 Ukupni iznos naknada za nerevizijeske usluge ne smije prelaziti 70% prosječnog iznosa naknada plaćenih u posljednje tri uzastopne financijske godine za usluge zakonske revizije.  Ukoliko naknada primljene od subjekta od javnog interesa za uslugu revizije predstavljaju više od 15% ukupnih naknada koje je primio revizor dužan je o toj činjenici obavijestiti revizorski odbor  U tom slučaju, revizijski odbor treba razmotriti bi li cjelokupan revizijski angažman trebao biti podvrgnut pregledu kontrole kvalitete prije izdavanja revizorskog izvješća.  Takav angažman je moguće nastaviti u dodatnom razdoblju, ali to razdoblje u svakom slučaju ne smije biti dulje od dvije godine. 10 Struktura naknada (2)

Članstvo i funkcije revizijskih odbora.  Direktiva o zakonskoj reviziji iz godine uvela je zahtjev da društava od javnog interesa trebaju imati organiziran revizijski odbor.  Nova pravila ojačavaju ulogu revizijskog odbora po pitanju njegovog sastava i kompetencija njegovih članova. Većina članova revizijskog odbora treba biti neovisna, Članovi odbora kao cjelina moraju posjedovati znanje o sektoru u kojem posluje subjekt koji je predmet revizije. Revizijski odbor odgovoran za postupak izbora ovlaštenog revizora ili revizorskog društva te predlaže njegovo imenovanje. Osim toga, revizijski odbor obavještava odnosno nadzorni odbor o ishodu zakonske revizije, te ispituje i prati neovisnost revizora.  Prijašnje odredbe su zahtijevale da barem jedan član revizijskog odbora bude neovisan, a sada se traži da većina članova revizijskog odbora treba biti neovisna. 11

Revizorovo izvješće  Odredbe koje se odnose na sadržaj revizorovog izvješća nalaze se u Direktivi i Uredbi jer nova regulacija razlikuje revizorovo izvješće za subjekte od javnog interesa i subjekata koji to nisu.  Primjerice, za zakonske revizije subjekata od javnog interesa uvodi se:  Zahtjev za izvještavanjem o ključnim područjima rizika materijalno značajne pogreške;  Revizori trebati objasniti u kojoj mjeri se smatraju sposobnima otkrivati nepravilnosti uključujući i prijevare;  Poboljšavajući kvalitetu informacija koje revizori pružaju klijentu nastojat će se smanjiti tzv. „jaz očekivanja“ koji uobičajeno postoji između revizora i korisnika revizorovog izvješća.  Države članice mogu utvrditi i dodatne zahtjeve u odnosu na sadržaj revizorskog izvješća. 12

Dodatno izvješće revizora revizijskom odboru  Cilj poboljšati komunikaciju između revizora s jedne strane i revizijskog odbora s druge strane.  Dodatno izvješće se dostavlja revizijskom odboru u pisanom obliku, a treba pružiti klijentu detaljnije informacije o: korištenu metodologiju, primijenjenu kvantitativnu razinu značajnosti, moguće značajne nedostatke identificirane u sustavu internih kontrola klijenata, primijenjene metode procjene itd. 13

Javni nadzor revizije  Javni nadzor revizije i dalje će se odvijati na nacionalnim razinama.  Međutim, predviđa se intenzivnija suradnja i koordinacija između pojedinih tijela javnog nadzora na razini Europske unije.  Suradnja između nadležnih tijela trebala bi biti organizirana u okviru Odbora europskih tijela za nadzor revizije (Committee of national auditing oversight bodies - CEAOB). Trebao olakšati razmjenu informacija i Pomoć u slučajevima provođenja istraga nad zakonskim revizijama subjekata od javnog interesa te Suradnju kada se provode provjere osiguranja kvalitete. 14

Umjesto zaključka  Uredba stupila na snagu , s početkom primjene od  Države članice imaju dvije godine da prihvate odredbe Uredbe  Značajne promjene regulative - trebale bi doprinijeti efikasnosti revizijskog tržišta u EU  Kvalitetnije financijsko izvještavanje 15

Zahvaljujem na pozornosti! 16