1. Forenzička psihologija
pregled područja
Ines Sučić

2. Uvodno predavanje Što nije forenzička psihologija…
Definicija i određenje forenzičke psihologije
Poslovi forenzičkih psihologa i edukacija
Povijesni razvoj discipline

3. Što nije forenzička psihologija…

4. Što je forenzička psihologija?
forensic- latinska riječ za forum (mjesto gdje su Rimljani raspravljali o pravnim pitanjima i vodili se sudski procesi); ulazi u, povezano s, ili se koristi na sudovima (Oxford English Dictionary) - područje gdje se miješaju psihologija i pravo
šire definicije (USA) i uže definicije (Europa)

5. Što je forenzička psihologija?
…ona grana primijenjene psihologije koja prikuplja, istražuje i prezentira sudu dokaze (Gudjonsson and Haward,1998, str.1) …omogućavanje psihologijskih podataka u svrhu donošenja pravnih odluka (Blackburn, 1996, str. 7) …primjena psihologijskih teorija, istraživanja i tehnika u području kriminologije i prava - doseg forenzičke psihologije je širi od područja priznanja i sudskih dokaza

6. Definicija FP
… bilo koja primjena psihologijskih znanja ili metoda na zadatke s kojim se suočava pravni sustav (Wrightsman, 2001, str. 2
… grana primijenjene psihologije koja prikuplja, istražuje, objašnjava i prezentira sudu podatke vezane uz procjenu osobina ličnosti i intelektualnog statusa pojedinca, uzimajući u obzir njihovu strukturu i interakciju, kao i emocionalne, motivacijske i socijalne faktore (Sekcija za forenzičku psihologiju)

7. Uloge, poslovi, područja kompetencije FP
obzirom na poslove koje obavljaju
obzirom na područja kojima se bave
obzirom na uloge koje preuzimaju
obzirom na vrste kaznenih predmeta, odnosno vrste prava

8. Što sve i gdje sve mogu raditi FP?
konzultanti suda
sudski vještaci
vrednovanje dokaza za potrebe policije, suda
penološki psiholozi
rad s osobama koje su odslužile kaznu zatvora
rad u policiji
izrada profila
rad u medicinskim ustanovama
rad sa žrtvama
istraživači

9. Poslovi forenzičkih psihologa
uključeni su u sve faze kazneno-pravnog sustava: pred-kazneno postupanje (istražni), kazneni postupak (suđenje), postupke nakon okončanja postupka (zatvori, posebne bolnice, institucije za maloljetne počinitelje KD)
forenzički psiholozi provode istraživanja vezana uz korelate i uzroke kaznenih djela, a u praksi mogu pridonijeti: izradi profila, intervjuiranju svjedoka i osumnjičenika, žrtava, djece, postupcima prepoznavanja počinitelja itd.

10. Područja forenzičke psihologije Adler (2004)
Stavovi prema kriminalu i teorije kriminala
Istraga kaznenih djela (izrada profila počinitelja KD)
Dokazi svjedoka (intervjui, točnost svjedočenja i identifikacije)
Policijska psihologija i prevare
Sudovi (dokazi, porota, suci i donošenje presuda)
Zatvori (tretman osuđenika i recidivizam)

11. Područje forenzičke psihologije uključuje (Howitt, 2002)
Znanstvena područja
Biološka (naslijeđe, posljedice ozljeda)
Razvojna (agresivnost, delinkvencija, djeca kao svjedoci)
Kognitivna (pamćenje svjedoka, intervju)
Socijalna (porota, utjecaj medija)
Primijenjena područja
Policijska
Istražna
Klinička
Penološka

12. Rad psihologa u policiji i fazi istrage:
Selekcija i predviđanje uspješnosti na poslu (koje psihološke karakteristike bi policajac/policajka trebao/la imati - dispozicijski-socijalizacijski model; određivanje prediktora i kriterija uspješnosti na poslu –intervju, testovi, upitnici – situacijski testovi)
Trening, krizne intervencije i odnosi s javnošću (kako postupiti u kriznim situacijama – npr. s psihički bolesnim osobama, pregovori s taocima, slučajevi nasilja u obitelji; trening socijalnih vještina, kako se ophoditi u javnosti)
Ispitivanje i ublažavanje stresnosti posla (negativne posljedice stresa, uzroci stresa, podložnosti stresu, sindrom izgaranja, stres managment)
Faza istrage (uzimanje iskaza svjedoka, osumnjičenih, izrada psiholoških profila, lažna priznanja, vjerodostojnost iskaza svjedoka i osumnjičenih, korištenje poligrafa, prepoznavanje osumnjičenih)

13. Rad psihologa u klinici i kazneno-pravnim institucijama
Psihološka procjena općeg stanja osobe, ubrojivosti
Procjena rizičnosti po okolinu, predviđanje recidiva
Osmišljavanje, provođenje i vrednovanje tretmana
Klasifikacija i smještaj osuđenika, premještaj, ublažavanje kazne

14. Uloga psihologa u istražnom postupku (Haward, 1981)
4 moguće uloge:
klinička
eksperimentalna/znanstvena
predikcija
savjetodavna

15. Klinička uloga FP Studije slučaja Teorije ličnosti
Procjena psihološkog stanje relevantnih pojedinca – žrtava, svjedoka ili osumnjičenika
Provedba dubinskih intervjua (kvalitativni podaci)
Primjena psihologijskih mjernih instrumenata, testova (kvantitativni podaci)
Može se od njih tražiti da komentiraju moguće motive osumnjičenika (istražna faza izrade profila)

16. Eksperimentalna uloga FP
Pregled znanstvene literature povezane s određenom temom npr. prepoznavanje
Provođenje istraživanja. Npr. provedena su mnoga istraživanja kojima su utvrđeni čimbenici koji utječu na točnu identifikaciju osumnjičenika u postupku prepoznavanja.
U oba slučaja psiholozi mogu dati stručno mišljenje i tijekom pred-kaznenog i kaznenog postupka

17. Prediktivna uloga FP
Koriste velike baze podataka kako bi uočili trendove ili sličnosti
Službeni statistički podaci
Analiza detalja velikog broja sličnih KD, npr. ubojstava ili silovanja kako bi se identificirali različiti tipovi
Analiza mjesta izvršenja KD kako bi se izradili geografskih profili detalja serijskih KD i utvrdile “kognitivne mape” njihovih počinitelja. Omogućuju podatke o boravištu ili mjestu zaposlenja počinitelja KD

18. Savjetodavna uloga FP
Psiholozi savjetuju istražitelje i pravnike u različitim situacijama
Npr.
Kako ispitati traumatiziranu žrtvu
Koji rječnik koristiti pri ispitivanju djeteta
Talačke situacije
Mišljenje o iskazu nekog drugog stručnjaka, kako ispitati drugog stručnjaka

19. Kompetencije FP u području kaznenog prava
vezano uz izvršitelje ili žrtve kaznenog djela:
pitanje procesne sposobnosti s obzirom na sveukupnu psihičku konstelaciju
pitanja procjene ubrojivosti u vremenu izvršenja kaznenog djela
pitanja simulacije duševne bolesti ili intelektualnih smetnji (na primjer pamćenja) a radi umanjenja ubrojivosti odnosno otklanjanja kaznene odgovornosti
utvrđivanje vjerodostojnosti iskaza žrtava, svjedoka ili optuženog, s obzirom na eventualne smetnje pamćenja ili/i emocionalni okvir, situacijski ili u razvojnom smislu
u području kaznenog prava koje se odnosi na maloljetnike
sagledavanje sveukupne konstelacije ličnosti i intelekta s obzirom na razvojnu razinu ili žrtve ili izvršitelja
procjena odabira najprimjerenijeg oblika sankcije, posebne obveze ili posebne mjere za maloljetne počinitelje kaznenih djela
ispitivanje djeteta svjedoka-oštećenog za sudske potrebe kad je to nužno

20. Kompetencije FP u području parničnog prava
procjene "duševne boli" nakon izlaganja nekom stresoru, procjene pretrpljenog straha
procjena invaliditeta u području psihičkog nakon izlaganja nekoj traumi (neurotske smetnje, kognitivni deficiti)
pitanje naknade štete nakon pretrpljene traume mozga ili traume nekog drugog djela tijela.

21. Kompetencije FP u području obiteljskog zakona
procjena roditeljske sposobnosti u postupcima nakon razvoda braka ili u postupcima utvrđivanja primarnog deficita roditeljske sposobnosti ocjene sposobnosti za održavanje kontakata djece i roditelja , njihovih baka i djedova

22. PRAVO - FORENZIČKA PSIHOLOGIJA
Ljudska priroda
(zli-dobri)
Odgovor
(da,ne – možda)
Cilj
(uniformnosti, jednoznačnost – kontradiktornost)
Jedinica generalizacije
(pojedinac – uzorak/populacija)
Primjena
(stvarni slučajevi – eksperiment)
Clifford (95:13, prema Kapardis, 01)
«dvije discipline se
izgleda razlikuju na razini
svojih:
Vrijednosti
Osnovnih postavki
Modela
Pristupa
Kriterija objašnjenja
Metoda»

23. PRAVO – FP danas I DALJE POSTOJEĆI PROBLEMI (Losel, 1992)
Stanje unutar pravne psihologije – neujednačenost interesa oko pojedinih tema
Položaj pravne psihologije unutar psihologije – mali % psihologa
Odnos pravne psihologije s pravnom znanošću i praksom –razlikuje se od zemlje do zemlje
Brz razvoj psihologije nasuprot sporim promjenama u pravu
Psiholozi su i dalje usredotočeni na metodu, a ne na fenomen i nedostaje im znanja iz prve ruke o pravnim pitanjima koje istražuju
IPAK:
ekspanzija psiho-pravnih istraživanja i u kvantiteti i opsegu i kvaliteti
psihologija je doprinijela pravu (Haney, 1993) - poboljšanje načina na koji su očevidci intervjuirani od strane policije, zauzimanje kritičnijeg stava prema pitanju dokaza prikupljenih forenzičkom hipnozom na sudu, poboljšanje pravnog statusa i prava djece, pravedniji odabir porotnika

24. Potrebna znanja FP
Kazneno-pravni sustav, postupci i zakoni – utvrđivanje aspekata kazneno-pravnog sustava u kojima bi psiholozi bili od koristi, poboljšana suradnja s policijom, pravnicima, sucima i ostalim strukama, točnije određenje zakonskih prava i obveza psihologa
Psihologija – metodologija, statistika, psihometrija, psihodijagnostika, dijagnostički postupci, neuropsihologija, kognitivna psihologija (percepcija,pamćenje, učenje, mišljenje, inteligencija), konativna psihologija (ličnost, motivacija, emocije), klinička, razvojna, socijalna psihologija
Osnove prava, sociologije, kriminologije, kriminalistike, penologije

25. FORENZIČKA PSIHIJATRIJA FORENZIČKA PSIHOLOGIJA
Forenzička psihijatrija je grana medicine koja uključuje istraživanja i kliničku praksu u područjima u kojima je psihijatrija primijenjena na pravna pitanja
u forenzičkoj psihijatriji primarna funkcija je ono što bi nazvali forenzička dijagnostika – adekvatno liječenje
terapija i tretman osuđenih osoba
RAZLIKE (Grisso, 1993):
sadržaj doprinosa individualnim slučajevima
metode procjene
epistemiološka razlika između istraživanja
primarno obrazovanje

26. Tko zapošljava FP?
državne ustanove kao što su kaznionice i zatvori, policijske postaje, vojska, odgojne ustanove za maloljetnike i sl.
medicinske ustanove kao što su psihijatrijske bolnice, centri za liječenje i prevenciju ovisnosti, savjetodavne institucije, centri socijalne skrbi i sl.
sudovi, tužitelji, branitelji i sl.
samo-zapošljavanje, privatna praksa ili konzultanti
znanstvene institucije – instituti, fakulteti

27. Povijest FP
Povezanost s kriminologijom i sociologijom (npr.18 st. – Beccaria - Of Crimes and Punishments- 1764g. )
Utjecaj rada psihologa u 19 i 20 st. (npr Cattell, 1900 – Binet)
Povezanost s biologijom (npr.19 st.– Lombroso)

28.
1893. – prvo istraživanja pamćenja svjedoka/ sugestivna pitanja (Cattell, Columbia University)
prvi ekspertni svjedok na Bavarskom sudu i priznat kao prvi «forenzički psiholog» – prof. Albert von Schrenck-Notzig
prva knjiga o seksualnim devijacijama (Krafft-Ebing- Psychopatia Sexualis)
prva knjiga o psihologiji kriminala (Hans Gross – Kriminal Psychologie)
istraživanja o svjedočenju – Binet, Stern i drugi

29.
1906- Freud –suci mogu biti pod utjecajem svojih stavova kojih nisu niti svjesni
1908 – Hugo Von Munsterberg , profesor psihologije na Harvardu objavio knjigu «On the Witness Stand: Essays on Psycholgy and Crime» u kojoj je prikazao mnoge teme povezane s psihologijom i pravom. Malo eksperimentalnih dokaza
prva bolnica za maloljetne osuđenika (Juvenile Psychopatic Institute) u Chicagu
1911 – Karl Marbe –prvi psiholog koji je svjedočio u građanskoj parnici demonstrirajući na sudu fenomen vremena reakcije – nesreća vlaka
prvi forenzički laboratorij otvoren u New York City Police Department
1917 – Terman – selekcija policije (Standford-Binet); 1922 – Thurstone –Army α
1919 – John Larsen razvija poligraf na Harvardu
prvi američki psiholog kao ekspertni vještak
Wiliam Marston – prvi Američki profesor pravne psihologije (+r sistolički tlak i laganje, konzultant suda, zajedno s Termanom, eksp. s porotom- izjave)
1931 – Howard Burtt – Legal Psychology – prvi udžbenik u tom području kojeg je napisao psiholog
1935- Edward Robinson - Law and the Lawyers - u kojoj se govori u prilog metodologije kojom se koriste u društvenim znanostima
– psiholozi u USA se nisu pojavljivali kao vještaci na sudu regularno, i tek se počinju pojavljivati ranih 50-ih

30.
1940: Weld i sur. – objavili nekoliko članaka kako su dokazi na sudu vrednovani od strane porote
1958: pravna regulativa “rekla-kazala”, odluka Vrhovnog suda o odvojenoj ali jednakoj doktrini – prekretnica u Britanskoj forenzičnoj psihologiji– tek psiholozi su počeli davati iskaze na sudu, a prije toga su dokazi psihologa bili inkorporirani u dokaze psihijatra, zatvorskih liječnika i sl.

31.
do 1962 – psiholozi u Americi nisu bili priznati kao vještaci za psihičke bolesti, a sve do za pitanja ubrojivosti
prvi zaposleni policijski psiholog (M. Resiser u LAPD)
1966- Kalven & Ziesel - objavili The American Jury – osnovu za istraživanje porote danas
1970-ih socijalni psiholozi su preuzeli ulogu obrane osumnjičenih u suđenjima protivnicima rata (hipoteza o uroti)
moderno doba svjedočenja očevidaca – Loftus
1971 – Anderson slučaj (poznati kao OZ suđenje) – najveći broj Britanskih psihologa se ikad pojavio u obrani na jednom slučaju
Schulman i sur. – razvili su metodu za odabir porote, utjecalo na razvoj onog što danas zovem konzultantima za odabir porote

32.
1976: Tapp – napravio pregled Psihologije i prava u Annual Review of Psychology
1977: osnovana sekcija za Criminological and Legal Psychology
1990: European Association of Psychology and Law, održava godišnje konferencije, izlazi Psychology, Crime, and Law (od 1969: Law and Human Behavior)

33. Danas
Najnovija grana primijenjene psihologije (2001. od strane APA-e priznata kao specijalizacija)
ČASOPISI:
Behavioral Science and the Law
Law and Psychology Review
Expert Evidence,
Public Policy and Law
STRUČNA DRUŠTVA:
APA – 1981 Psychology and Law 41st Division
American Academy of Forensic Psychology
American Psychology-Law Society
European Association of Psychology and Law
International Academy of Law and Mental Health
The International Association for Forensic Psychotherapy

34. Hrvatska
Hrvatsko psihološko društvo – Sekcija za forenzičku psihologiju
Izlaganja na godišnjim konferencijama hrvatskih psihologa
Edukacije (npr. edukacija iz forenzičkog intervjua s djetetom)
Pravilnik o obuci kandidata za poslove stalnog sudskog vještaka psihologijske struke (2001; – 12 stalnih sudskih vještaka za psihologiju)