1. prof. dr. sc. Miljenko Marušić,
PMF - Matematički odjel, Sveučilište u Zagrebu

2. uvođenje državne mature u hrvatski školski sustav prikaz projekta

3. Voditelj projekta:
dr. sc. Petar Bezinović,
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Suradnici:
prof. dr. sc. Miljenko Marušić,
PMF - Matematički odjel, Sveučilište u Zagrebu
dr. sc. Ivan Rimac,
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zrinka Ristić Dedić, prof.,

4. Projekt podupire: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske
Projekt provodi: Institut za društvena istraživanja, Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja
Početak provedbe projekta: 1. rujan 2004.
Trajanje projekta: 3 godine

5. Cilj projekta
Ustrojiti sustav za efikasno i kvalitetno planiranje, organiziranje i provođenje državne mature u hrvatskim srednjim školama.

6. Šira svrha projekta
Svrha projekta je uvođenje državne mature, ali ujedno i šireg sustava vanjskog vrednovanja školskih postignuća učenika.
Očekuje se da će se time značajno pospješiti poželjna transformacija sustava i unaprijediti kvaliteta učenja i poučavanja u hrvatskim školama.

7. Državna matura kao vanjsko vrednovanje sustava obrazovanja
Vrednovanje sustava obrazovanja je nužno radi praćenja i provjeravanja njegove kvalitete i najbolje je polazište svih razvojnih strategija i programa.
Stanje u Hrvatskoj
Sustav vanjskog vrednovanja obrazovanja ne postoji.

8. Što je Državna matura?
Državna matura je završni ispit četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja.
Provjerava ostvarivanje ciljeva obrazovanja, tj. utvrđuje razinu dostignutih kompetencija učenika.
Organizira se iz jednog središta i provodi u isto vrijeme pod jednakim uvjetima za sve pristupnike.
Može poslužiti umjesto postojećih selekcijskih postupaka za upis u institucije visokog obrazovanja.

9. Neposredni ciljevi uvođenja Državne mature
Nacionalni standardi, standardiziranost ispitnog postupka
Definiranje nacionalnih standarda  praćenje ostvarivanja programa i ciljeva srednjoškolskog obrazovanja.
Valjanije, pouzdanije, objektivnije i pravednije mjerenje školskih postignuća.

10. Neposredni ciljevi Davanje digniteta znanju i obrazovanju
Znanje i kompetentnost kao temeljne odrednice i važni ciljevi obrazovanja postaju jasne, mjerljive i usporedive vrijednosti.
Način organiziranja i provođenja ispita je vrlo jasno definiran i onemogućuje nepošteno ponašanje.

11. Neposredni ciljevi Povezivanje srednjeg i visokog obrazovanja
Osiguravanje valjanije i pravednije selekcije kandidata za upis u institucije visokog obrazovanja – transparentan postupak koji svima pruža jednake mogućnosti.
Naše srednjoškolske svjedodžbe postaju jasni i usporedivi dokumenti na domaćem i europskom tržištu rada, kao i u europskom obrazovanju.

12. Strateški ciljevi – očekivani ishodi
Na razini sustava
Unaprjeđivanje kvalitete rada škola – promicanje kvalitete učenja i poučavanja.
Unaprjeđivanje kulture provjeravanja i vrednovanja znanja i kompetencija  podizanje kvalitete ocjenjivanja u školi.
Reduciranje reproduktivnog pristupa znanju - od faktografije k rješavanju problema.
Ujednačavanje pripremljenosti učenika različitih škola.
Ishodište za reformu kurikuluma, bolje definiranje ciljeva obrazovanja.

13. Strateški ciljevi – očekivani ishodi
Na razini škole
Povećana motivacija za rad osoblja.
Povećana kompetitivnost među školama.
Dobivanje važnih podataka za samovrednovanje škola – uočavanje vlastitih prednosti, slabosti i razvojnih mogućnosti.

14. Strateški ciljevi – očekivani ishodi
Na razini nastavnika
Pojačani napori – ulaganje u kvalitetu vlastitog rada.
Objektivnije praćenje i ocjenjivanje rada učenika.
Bolje motiviranje učenika – kvalitetnija komunikacija s učenicima – partnerski odnosi nastavnika i učenika

15. Strateški ciljevi – očekivani ishodi
Na razini učenika
Usvajanje vrijednosnog stava da se samo učenjem, savjesnim radom i zalaganjem može ostvariti uspjeh u školi i u životu.
Povećana motivacija za učenje, fokusirano učenje.
Viša razina znanja i kompetencija, bolje vještine samostalnog učenja.

16. Važnost dobre pripreme
Za učenike
Ispit visokog rizika za učenika: ispit koji određuje mogućnost zapošljavanja ili nastavka školovanja
Svi učenici moraju imati jednaku mogućnost za ostvarivanje uspjeha - podjednako dobru pripremu.
Prije uvođenja državne mature potrebno je učenike već u nižim razredima dobro upoznati s novim oblikom ispitivanja.
Testovi moraju biti valjani, pripremljeni za objektivno ocjenjivanje i koristiti se na standardizirani i striktno kontrolirani način.
Jasno i precizno definirati ispitne kataloge i pravila o primjeni testova
Osnažiti škole u kojima postoje nepovoljni uvjeti rada.

17. Važnost dobre pripreme
Za školu
Vrlo kompetitivna i potencijalno ugrožavajuća situacija za nastavnike – dovodi se u pitanje stručnost i vlastiti profesionalni ugled
Prije uvođenja državne mature provoditi preliminarne ispite s ciljem uočavanja problema i nedostataka s kojima se škola suočava.
Upoznavanje škola sa postavljenim standardima, novim metodama provjeravanja znanja i kompetencija
Osnažiti škole u kojima postoje nepovoljni uvjeti rada.
Osigurati kvalitetne nastavnike gdje postoji potreba.

18. Kvalitetan ispitni materijal je presudan
“Što i kako učenici uče najviše ovisi o tome kako misle da će biti ispitani.”
Biggs, J. (1999). Teaching for Quality Learning at University: What The Student Does. Society for Research into Higher Education & Open University Press, str. 141.

19. Kvaliteta ispitnih materijala
Testovi moraju mjeriti ono što se kvalitetnim obrazovanjem želi ostvariti – znanje, vještine, kompleksne kognitivne procese, dublje razumijevanje, rješavanje problema, kritičko mišljenje...
Način ispitivanja mora doprinositi unaprjeđivanju kvalitete učenja i poučavanja.
Visokostručni posao koji iziskuje stvaranje banke zadataka koji posjeduju sve nužne metrijske karakteristike. Potrebna detaljna priprema, preliminarne primjene na velikim uzorcima ispitanika, psihometrijske analize.

20. Sadržaji koji se ispituju na državnoj maturi
Temeljne kompetencije važne za nastavak obrazovanja i za cjeloživotno učenje (obvezni predmeti)
Jezična kompetentnost na hrvatskom (materinskom) jeziku važna za učenje i komunikaciju
Korištenje stranog jezika važno za uspješno prilagođavanje globalnom razvoju
Numerička kompetentnost važna za uporabu numeričkih simbola i za logičko rezoniranje
Specifična znanja i vještine prema potrebama pojedinih visokoškolskih institucija (izborni moduli)
Osiguravanje dobre pripremljenosti pristupnika za specifične zahtjeve studija
Obvezni nacionalni ispit
Informatička pismenost važna za korištenje novih tehnologija

21. Izborni predmeti - moduli
Dva do tri predmeta prema osobnim preferencijama ili jedan preporučeni Izborni modul
Izborni se moduli sastoje od predmeta koje preporučuju pojedine grupacije visokoškolskih institucija. Odabir odgovarajućeg modula povećava šanse za upis na željeni studij.
Broj predmeta ovisi o “težini” predmeta (broju nastavnih sati u programu)
Broj predmeta može ovisiti i o zahtjevima visokoškolskih institucija
Matematika, informatika i strani jezici se mogu polagati na naprednoj razini u sklopu izbornih modula

22. Rezultati javne rasprave o prijedlogu nacionalnog pristupa
lipanj – srpanj 2004.

23. Stavovi srednjih škola o prijedlogu
Baza: 242 srednje škole (61% škola u RH)

24. Stavovi o pojedinim elementima prijedloga

25. Sadržaji na državnoj maturi
91,3% škola smatra da je broj predmeta koji se po prijedlogu polažu na državnoj maturi odgovarajući
95,6% podržava hrvatski jezik kao obvezni predmet
93,0% podržava postojanje izbornih modula prilagođenih potrebama visokoškolskih institucija
86,2% podržava biranje između matematike i stranog jezika kao trećeg obveznog predmeta
83,8% podržava informatiku kao obvezni predmet

26. Spremnost škola za sudjelovanje u pilot projektu
Najveće prepreke
slaba opremljenost škole
neusklađenost programa
nepostojanje kataloga znanja, nedefiniranost obrazovnih standarda
nespremnost učenika i nastavnika za promjene, strah od promjena
nedovoljna educiranost nastavnika
loša informiranost
različito ili slabo predznanje s kojim učenici dolaze iz osnovnih škola

27. PLAN PROVEDBE PROJEKTA
Ako će poslužiti samo kao mjera kontrole i izvor frustracija onda je bolje ne uvoditi je!
Matura nije panacea, alkemičarski lijek za sve probleme i slabosti!!! Ona treba pomoći dijagnosticiranju, vrednovanju sastava s ciljem otklanjanja nedostataka i unaprjeđivanja djelovanja.

28. faza:
Prihvaćanje strategije, sadržaja i plana provedbe projekta od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa

29. 2. faza:
Formiranje Vijeća projekta (budućeg Nacionalnog povjerenstva za državnu maturu)
Vijeće projekta nadzire provedbu projekta i omogućuje njegovu efikasnost.

30. Strukturiranje projektnog tima – razvoj ljudskih resursa
3. faza:
Strukturiranje projektnog tima – razvoj ljudskih resursa
Ekipirati interdisciplinarni tim koji će provoditi projekt.

31. x. faza: Ustroj “Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja”
Središnja institucija koja će se baviti vanjskim ispitima i provoditi cijeli postupak provedbe državne mature.
Osigurava ekspertnost u pripremi ispitnih materijala, organizaciji i provođenju ispita.
Osigurava striktnu kontrolu nad postupcima i zaštitu tajnosti podataka.

32. 4. faza: Izrada programske podrške za organizaciju i provedbu ispita
Za organizaciju i provedbu ispita potrebno je razviti specifičan software (“exams management system”).

33. 5. faza: Formiranje Predmetnih povjerenstava
Predmetna povjerenstva su ekspertni timovi koji definiraju ispitne kataloge za pojedine predmete, produciraju ispitne zadatke, planiraju provođenje i ocjenjivanje ispita za svoje predmete.

34. 6. faza: Izrada preliminarnih ispitnih kataloga za pojedine predmete
Priprema za prve primjene testova – jesen, 2005.

35. 7. faza:
Izrada ispitnih materijala (zadataka, testova) i pratećih instrumenata

36. 8. faza:
Određivanje uzorka škola u kojima će se provesti prve primjene instrumentarija

37. 9. faza:
Formiranje ispitnih povjerenstava u uzorku škola (Školska povjerenstva za maturu)
Ispitna povjerenstva u ispitnim centrima (školama) nadležna su za regularnu provedbu ispita.

38. Prva primjena ispitnih materijala i pratećih instrumenata
10. faza:
Prva primjena ispitnih materijala i pratećih instrumenata
Ciljevi:
Validiranje zadataka, konstrukcija testova,
Testiranje organizacije i provođenja ispita.
Analiza uzroka uspjeha i neuspjeha.

39. 11. faza:
Obrada podataka - Pružanje povratnih informacija Ministarstvu, školama i javnosti
Analiza prikupljenih podataka;
Korištenje prikupljenih podataka za analizu stanja u školama;
Korištenje prikupljenih podataka za psihometrijske analize i unaprjeđivanje kvalitete konstrukcije testova;
Korištenje iskustava za unaprjeđivanje organizacije provođenja ispita.

40. 12. faza:
Unaprjeđivanje kvalitete obrazovanja – vanjsko vrednovanje i samovrednovanje škola
Smisao cijelog projekta je razvoj metodologije i postupaka za unaprjeđivanje kvalitete odgoja i obrazovanja.
Na temelju podataka prikupljenih testovima i pratećim instrumentima, uključene škole trebaju odgovoriti na tri pitanja:
(1) koliko smo dobri?
(2) na čemu temeljimo tu procjenu?
(3) što specifično možemo učiniti da bismo bili bolji?

41. 2006. godina Izrada ispitnih kataloga za sve srednjoškolske predmete
Primjena testova u većem uzorku škola
Daljnja validacija ispitnog materijala
Definiranje Pravilnika o provođenju državne mature

42. 2007. godina Izrada konačnih ispitnih kataloga za maturu 2009. godine
Primjena testova u svim školama
Daljnja validacija ispitnog materijala

43. 2008. godina
Pilot projekt državne mature

44. 2009. godina
Državna matura