1. „Hrvatsko je društvo u dubokim promjenama na svim poljima, što zahtijeva dugoročno promišljanje o mjestu obrazovanja i znanosti u društvu, posebice u stvaranju inovativnog društva i gospodarstva. To promišljanje odnosi se na percepciju profila čovjeka poželjno obrazovanog za sljedeća desetljeća, na promjene organizacije sustava obrazovanja te na stjecanje znanja i njegovu primjenu na svim razinama obrazovanja. Pritom u prvom planu treba biti čovjek, a tek onda institucionalni sustav.”
(Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije, travanj, 2012)

2. „…za izgradnju takvih pojedinaca i takvoga društva nužan je sustav naobrazbe i odgoja koji će pobuditi interes učenika za razne oblasti znanosti i umjetnosti, njegovati njegove radne navike, a prije svega odgajati ih da postanu svestrano izgrađeni slobodni ljudi koji će znati ne samo samostalno misliti i braniti svoja stajališta nego i davati inicijativu za rješavanje raznih društvenih problema.”
(Stjepan Radić 1897 – 1904 prema Boban, 2004)

3. „..hrvatska škola je takva da potiče učenje na pamet, idealna je za „biflante”, a sve potiče da se pokoravaju autoritetima.”
„…jedan od najvećih problema hrvatskog društva je što ono u cjelini, i inteligencija kao i seljaci, ne posvećuje dovoljno pažnje modernoj naobrazbi i odgoju”
„Školovani roditelji od đaka traže da bez pogovora slušaju profesore, a kad đaci postanu studenti čude se kako nisu samostalni, ne znaju misliti praktično i nemaju karaktera, te tek radi toga osuđuju školu.”
„…školski programi su krivi što se mladi ljudi ne mogu zaposliti i snaći u životu.”

4. PREDVIĐENE PROGRAMSKE I STRUKTURNE PROMJENE U HRVATSKOM ODGOJNO-OBRAZOVNOM SUSTAVU: TREBAJU LI NAM I JESU LI IZVEDIVE?
dr. sc. Boris Jokić
Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

5. STRUKTURA IZLAGANJA GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA HRVATSKI ODGOVOR
KAKVO JE NAŠE OBRAZOVANJE?
POTREBNO I IZVEDIVO?

6. GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA

7. GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA
Tehnologija se neprestano i rapidno mijenja, količina dostupnih informacija strelovito raste …
Društvene zajednice postaju sve raznovrsnije, interpersonalnii poslovni odnosi uvjetuju kontakte s različitim ljudima, kulturama, običajima …
Globalizacija donosi nove oblike međuovisnosti, nove utjecaje (npr. ekonomsku kooperativnost i kompetitivnost) i posljedice (npr. zagađenje) koje značajno sežu izvan lokalnih ili nacionalnih zajednica
Promjene u društvu –balansiranje ekonomskog rasta, ekološke svijesti, socijalne jednakosti i pravde ...
Obrasci ekonomskog poslovanja postaju sve manje šablonizirani i predvidljivi

8. GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA
Treći val:
prvi vrlo uspješan – opismenjavanje ljudi
drugi nešto manje – univerzalno srednjoškolsko obrazovanje
treći ???? – povećan broj visokoobrazovanih
Informacije i znanje i društvo koje uči
Informacijama je potrebno znanje
Za znanje je potrebno učenje
Učenje je osnovni cilj obrazovanja
Stvari nisu baš tako jednostavne
Kako informacije postaju dostupnije, raširenije, jeftinije tako znanje postaje vrednije, rjeđe i skuplje
Navedeno uzrokuje produbljivanje socijalnih i obrazovnih razlika – „znanjem siromašni” i „znanjem bogati”

9. GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA
Informacija je sve više, često i previše (informacijska anksioznost, infoksikacija)
Kojim informacijama se posvetiti? (ekonomika pažnje)
Što tu može škola? (kriza institucija)
Škola više nije jedan i jedini prozor u svijet?
Je li škola uopće više ikome prozor?

10. GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA
Obrazovanje vs. školovanje
Školovanje iz doma – sve veći broj ljudi, više ne samo religijske skupine već i (viša)srednja klasa
Rano napuštanje školovanja – što će mi škola? ES : 24,9; IS : 20,1; NO : 14,8
Privatne instrukcije
Otvoreni oblici visokog obrazovanja - MOOC

11. GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA
Učenje nikada nije isključivo bilo vezano uz obrazovanje
Obrazovanje je relativno neuspješno u razvoju učenja
Konkurenti; život, mediji, Internet, nove društvene mreže
Imaju povoljnije karakteristike od škole: paralelno, nenamjerno, željama usmjereno, vremenski i prostorno nenamjerno
Obrazovanje ima priliku u monopoliziranju učenja, ali na drugačiji način
POTREBNA JE PROMJENA

12. HRVATSKI ODGOVOR

13. OPĆI CILJ – STRATEGIJA OBRAZOVANJA...
Osiguravanje kvalitetnog obrazovanja
koje pruža jednake mogućnosti svakom djetetu i mladoj osobi.
POSTOJI LI DRŽAVA I DRUŠTVO KOJA NEMA OVAKO POSTAVLJEN DEKLARATORNI CILJ?

14. OPĆI CILJ
SAD
Ensuring that every student in our country graduates from high school prepared for college and a successful career is central to rebuilding our economy and securing a brighter economic future for all Americans.
NORVEŠKA
The goal is higher quality for all. Prime Minister Erna Solberg called knowledge the new oil, and it will be the quality of the higher education sector that determines whether we succeed in realizing the knowledge society.
JUŽNI SUDAN
We cherish education for all our people equally and aim to provide a life-long education of quality for all children, youth and adults of South Sudan; an education that is relevant and affordable based on the needs and aspirations of the people, to enable them to become responsible and productive citizens.

15. KVALITETNO OBRAZOVANJE?

16. OBRAZOVNI ISHODI

17. PISA? PIRLS? TIMSS? Nejednoznačni rezultati – PIRLS bolji rezultati
PISA – u tri ciklusa ispodprosječni u sve tri funkcionalne pismenosti
Funkcionalno nisu pismeni 2012 MAT: 29,8%
Važnije je što zaostajemo u broju učenika s izrazito razvijenim sposobnostima – 2012 MAT – Razina 5 i 6:
HR – 6,9
SI – 13,7
PL – 16,7
CH – 24,0

18. ŠKOLSKE OCJENE 3. Razred OŠ 5. Razred OŠ 7. Razred 1.Razred SŠM
4,05
3,41
3,24
2,94
2,96
3,08 SD
0,975
1,106
1,151
0,997
1,021
1,039
1,085
Dovoljan
9,0
27,5
36,5
43,3
44,4
44,8
40,3
Dobar
18,1
25,9
22,9
28,9
27,4
26,4
26,6
Vrlo dobar
31,8
25,2
20,4
18,2
17,5
17,3
Odličan
41,1
21,4
20,2
9,6
10,7
11,5
15,0

19. PRIMJERI ZADATAKA DM –
8. Kolika je vrijednost broja √28/3 zaokružena na tri decimale? A B C D
55,30 % pristupnika točno rješava zadatak
10698 pristupnika griješi:
32,1% učenika općih gimnazija;
36,3% učenika jezičnih gimnazija;
36,8% Ekonomija i trgovina;
41,7% Elektrotehnika;
46,2% Ugostiteljstvo i turizam;
62,4% Zdravstvo

20. PRIMJER ZADATAKA DM – BIOLOGIJA LJETNI ROK 2010.
51.4. Navedite dvije mjere koje smanjuju rizik oboljevanja od spolno prenosivih bolesti:
Mjera: _________________________
32,3% pristupnika točno odgovara
43,3% gimnazijalaca točno odgovara (56,7% griješi)
Nema spolnih razlika

21. PRIMJERI ZADATAKA DM – 18 - 2010.
18. U sustavu jednadžbi {x=2y+4 izračunaj nepoznanicu x.
y=2x+7
Odgovor: x=___________________
Točno rješava 51,6% pristupnika
12,9% ne pokušava odgovoriti
65% onih koji netočno rješavaju zadatak upisuju fakultet
PRISTUPNICI
NETOČNO
TOČNO
Opća gimnazija
24,3%
75,7%
Prirodoslovno-matematička gimnazija
17,7%
82,3%
Jezična gimnazija
29,9%
70,1%
Klasična gimnazija
25,2%
74,8%
Ekonomija i trgovina
52,3%
47,7%
Elektrotehnika
48,9%
51,1%
Graditeljstvo
43,7%
56,3%
Strojarstvo
55,3%
44,7%
Ugostiteljstvo i turizam
58,8%
41,2%
Zdravstvo
69,8%
30,2%

22. PRIMJERI ZADATAKA VIŠA RAZINA –18.2.-2012.
18.2. Riješite nejednadžbu x (6x – 17) ≥ –12.
Rješenje zapišite s pomoću intervala.
Odgovor: _________________________
48,9% pristupnika točno rješava ovaj zadatak
NETOČNO
TOČNO
Opća gimnazija
41,50%
58,50%
Prirodoslovno-matematička gimnazija
27,90%
72,10%
Jezična gimnazija
57,00%
43,00%
Klasična gimnazija
42,70%
57,30%
Ekonomija i trgovina
71,80%
28,20%
Elektrotehnika
59,80%
40,20%
Graditeljstvo
65,70%
34,30%
Strojarstvo
74,90%
25,10%

23. PRIMJERI ZADATAKA – – 2012.
28.3. Marko je oročio kn po godišnjoj kamatnoj stopi od 1.7%. Nakon koliko će se godina Markov novac na računu uvećati za kn?
Napomena: Kamata se na kraju svake godine dodaje iznosu na računu.
Odgovor: _____________________ godina
14,7% svih pristupnika ispitu više razine Matematike točno odgovara na ovo pitanje
37,5% svih pristupnika niti ne pokušava riješiti ovaj zadatak
29,3% učenika PM gimnazija daje točan odgovor
14,7% učenika iz sektora Ekonomija i trgovina točno odgovara na ovo pitanje 23

24. VIŠA RAZINA – SREDNJOŠKOLSKI PROGRAMI
PRISTUPNICI
2010.
2011.
2012.
N (2012.)
Prirodoslovno-matematička gimnazija
70,43
73,17
60,04
1653
Opće gimnazije
55,75
58,58
44,04
4125
Klasična gimnazija
54,85
56,44
42,55
337
Prirodoslovna gimnazija
52,69
64,3
41,96 95
Elektrotehnika
45,58
50,17
37,42
1063
Jezične gimnazije
47,49
53,22
36,01
612
Graditeljstvo, geodezija i građ. mat
46,65
48,57
32,73
440
Zdravstvo
37,48
36,96
32,22
228
Ekonomija i trgovina
34,15
38,82
28,14
340
Strojarstvo
33,06
38,1
27,07
175
Kemijska tehnologija
31,98
33,59
25,35 43
Geologija, rudarstvo i nafta
22,63
26,11
23,45 29
Likovna umjetnost
29,72
29,27
21,87 67
Grafika
19,35
36,27
20,48 73
Ugostiteljstvo i turizam
27,99
30,98
20,47 74
Cestovni promet
23,25 35
17,09

25. JEDNAKE MOGUĆNOSTI?

26. ŠKOLSKE OCJENE – SPOL X OBRAZOVANJE (3. razred OŠ)

27. Spol X obrazovanje roditelja Zaključne ocjene iz biologije 7. razred

28. Spol X Prosječna ocjena kroz školovanje (OŠ)

29. JEDNAKE MOGUĆNOSTI? Fokusiran na imaginarnog prosječnog učenika
Slaba podrška onima koji iz različitih razloga zaostaju
Bez sustavne podrške i praćenja nadarenih učenika
Ograničena razina identifikacije i sustavne podrška skupinama pod rizikom
Dodatna nastava? Dopunska nastava?
Održava ili povećava društvene nejednakosti (Matković 2010; Farnel i dr. 2013; Burušić, Babarović, Šakić 2009; Braš Roth i dr. 2009)

30. TKO SU NAJBOLJI UČENICI? Matematika viša razina – 10%

31. TKO SU NAJBOLJI – VIŠA RAZINA%
N 12
Gimnazije
841
87,5
979
91,7
Strukovne škole 70
7,3 55
5,1
Učenici prethodnih generacija ili izvan RH 50
5,3 34
3,2
N 10 %
N 12
Opća gimnazija
295
35,1
341
33,3
Prirodoslovno matematička gimnazija
507
60,3
597
57,7
Jezična gimnazija 14
1,7 16
1,5
Klasična gimnazija 23
2,7 21
2,0
Elektrotehnika 42
4,4 46
4,3

32. OTKUDA DOLAZE NAJBOLJI UČENICI IZ MATEMATIKE ?

33. OTKUDA DOLAZE NAJBOLJI UČENICI IZ MATEMATIKE ?(2010)
Grad
Broj u 10% najboljih
Ukupan broj
Redni postotak
Zlatar 10 37
27,0
Karlovac 17
147
11,6
Virovitica 11 59
18,6
Bjelovar 14
124
11,3
Pazin 15 81
18,5
Zagreb
341
3009
Split
111
604
18,4
Pula 12
114
10,5
Dubrovnik 19
105
18,1
Zadar 29
280
10,4
Čakovec
197
14,7
Velika Gorica
155 9
Požega 13 96
13,5
Rijeka 30
335
Osijek
157
12,1
Varaždin 24
285
8,4
Slavonski Brod 16
134
11,9
Šibenik
160
8,1

34. KAMO ODLAZE NAJBOLJI MATEMATIČARI?

35. NOSITELJI Sveučilište u Zagrebu 711 85,1 Sveučilište u Splitu 73 8,7%
Sveučilište u Zagrebu
711
85,1
Sveučilište u Splitu 73
8,7
Sveučilište u Rijeci 25
3,0
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 22
2,6

36. NEKI ODGOJNI ISHODI

37. MOTIVACIJA HRVATSKIH UČENIKA ZA UČENJE?
4. razredi
8. razredi
Učenje je zabavno
65,7
25,5
Želim naučiti nešto novo
93,1
73,3
Želim upisati što bolju srednju školu -
92,3
Učim zato što moram
51,4
58,0
Učim prvenstveno zbog ocjena
60,3
72,3
primarno ekstrinzična motivacija, pogotovo u 8. razredu
87,8% nastavnika i učitelja smatra da većina učenika uči prvenstveno zbog ocjena
59,1% predmetnih nastavnika smatra da mali dio ili gotovo nitko od njihovih učenika uči jer su znatiželjni

38. NAVIKE UČENJA HRVATSKIH UČENIKA?
učenici nemaju naviku redovitog učenja: 64,2% učenika osmih razreda ne uči svaki dan
46,4% učenika 8. r. i 29,8% učenika 4. r. uči samo prije testa ili usmenog ispitivanja
Učenici podrazumijevaju učenje aktivnošću koja se događa neposredno prije ispitivanja

39. ISKUSTVO ŠKOLE? (Bezinović, 2013 – Istarska županija SŠ)
Zadovoljstvo nastavnicima %
Zadovoljan sam svojim nastavnicima
58,38
Nastavnici su zainteresirani za predmet koji predaju
70,65
Škola mi omogućuje praktičnu primjenu gradiva
48,03
Sadržaj većine predmeta je zanimljiv
35,41
Moji nastavnici potiču kreativnost učenika
43,18
Nastavnici me poštuju i pažljivi su prema meni
61,50
Škola me potiče na razmišljanje i stvaranje novih ideja
44,92
Ostvarujem dobru komunikaciju s nastavnicima
64,04
Nastavnici uvažavaju mišljenje i ideje učenika
48,10
Volim ići u školu
29,98

40. KOLIKO UČINKOVITO UČENICI KORISTE STRATEGIJE UČENJA
KOLIKO UČINKOVITO UČENICI KORISTE STRATEGIJE UČENJA? (POGLED PREDMETNIH NASTAVNIKA)
procjena učenika 8. razreda
manji dio
oko pola
veći dio
Učenici se znaju primjereno koristiti udžbenicima ili bilješkama s nastave.
20,6%
46,8%
32,6%
Učenici mogu realistično procijeniti kvalitetu svog uratka.
33,2%
36,9%
29,9%
Učenici mogu izdvojiti bitne informacije u gradivu.
18,9%
43,8%
37,3%
Učenici imaju problema u postavljanju jasnih ciljeva učenja.
33,0%
41,0%
26,0%
Učenici znaju kako koristiti bilješke koje će im kasnije koristiti pri učenju.
45,2%
35,7%
19,1%
Učenici se mogu sami motivirati za učenje kad se suoče s nekim problemom.
56,7%
25,7%
17,6%
Učenici znaju primjereno odrediti vrijeme potrebno za učenje.
49,6%
37,2%
13,2%

41. JE LI HRVATSKA POGODAN KONTEKST ZA RAZVOJ UČENJA? - UČENICI
procjena učenika 8. razreda
Uopće se ne slažem
Uglavnom se ne slažem
Uglavnom se slažem
U potpunosti se slažem
Da bi se postalo bogat u Hrvatskoj važno je biti uspješan u učenju
27,2
27,8
32,5
12,5
Uspješne osobe u našoj zemlji bile su dobri učenici
12,9
30,2
46,9
9,9
Za upis na fakultet u Hrvatskoj važnije su druge stvari (snalažljivost, osobne veze, roditelji…) od sposobnosti učenja
25,4
31,0
28,6
14,9

42. JE LI HRVATSKA POGODAN KONTEKST ZA RAZVOJ UČENJA
JE LI HRVATSKA POGODAN KONTEKST ZA RAZVOJ UČENJA? – UČITELJI I NASTAVNICI
procjena učenika 8. razreda
Uopće se ne slažem
Uglavnom se ne slažem
Uglavnom se slažem
U potpunosti se slažem
Uspjeh u učenju važan je preduvjet da bi se postalo financijski uspješan u Hrvatskoj
31,4
42,5
19,8
6,3
Uspješne osobe u našoj zemlji bile su dobri učenici
27,0
47,7
24,5
0,8
Za upis na fakultet u Hrvatskoj važnije su druge stvari (snalažljivost, osobne veze, roditelji…) od sposobnosti učenja
5,8
31,3
50,4
12,5

43. RAZVIJENOST PODUZETNOSTI KOD HRVATSKIH UČENIKA
VIŠE VOLIM ZADATKE
ZA KOJE ZNAM DA IH MOGU ODMAH RIJEŠITI
ZA KOJE NISAM SIGURAN DA IH MOGU RIJEŠITI
83,5%
16,5%

44. RAZVIJENOST PODUZETNOSTI KOD HRVATSKIH UČENIKA
VIŠE VOLIM ZADATKE
OKO KOJIH SE MORAM POTRUDITI
KOJE MOGU LAKO RIJEŠITI
36,4%
63,6%

45. OSTAJE SAMO...

46. OSTAJE SAMO (SLAVONSKA VARIJANTA...)

47. OSTAJE SAMO (ZAGORSKA VARIJANTA...)

48. U SKLADU S AKTIVNOSTIMA MZOS-a, AZOO-a

49. NA OVIM PROSTORIMA NIJE POPULARAN, ALI DA IPAK MOŽDA PROBAMO I MALO...

50. ŠTO UČINITI?

51. STRUKTURNE PROMJENE

52. STRUKTURA SUSTAVA
Za razliku od većine razvijenih zemalja - struktura u RH se nije mijenjala zadnjih pedesetak godina (i više)
U usporedbi s većinom zemalja EU, imamo kraće obavezno obrazovanje, kraće opće obavezno obrazovanje i kraće primarno obrazovanje
Većina je tranzicijskih zemalja nekritički pristupila strukturnim promjenama preuzimajući modele neprimjerene sustavima
Primjer drugih zemalja može poslužiti kao primjer, ali ne smije biti osnovni razlog strukturnih promjena

53. STRUKTURA SUSTAVA
1) Omogućuje li postojeća struktura sustava konkurentnost na razini globaliziranog gospodarstva (gledano iz perspektive i 2030.)?
2) Omogućuje li postojeća struktura sustava očekivanu razinu pravednosti odgojno-obrazovnog sustava?
3) Omogućuje li postojeća struktura sustava ozbiljnije kurikularne promjene?
4) Odgovara li postojeća struktura potrebama građana RH, a posebice cjelovitom razvoju mladih ljudi?

54. STRUKTURA SUSTAVA

55. STRUKTURA SUSTAVA
Dob ulaska u formalno obrazovanje: 6 godina 0 mjeseci do 6 godina i 12 mjeseci čime se utječe na smanjivanje utjecaja socio-ekonomskih razlika i osigurava ranije stjecanje temeljnih kompetencija
Dob horizontalne diferencijacije: 15 godina 0 mjeseci do 15 godina i 12 mjeseci - čime se odgađa dob horizontalne diferencije i djeluje na kvalitetu ishoda i razinu pravednosti.
Dob ulaska u tercijarno obrazovanje(početak akademske godine): 19 godina 0 mjeseci do 19 godina i 12 mjeseci – čime se osigurava veća razina zrelosti budućih studenata
Dob izlaska na tržište rada 4. godišnji strukovni programi (završetak školske godine 1. lipnja): 18 godina i 9 mjeseci i 19 godina i 9 mjeseci – čime se osigurava veća razina kompetentnosti pojedinaca koji mogu izaći na tržište rada ili nastaviti obrazovanje, a time i razina konkurentnosti društva
Dob izlaska na tržište rada 3. godišnji strukovni programi (završetak školske godine 1. lipnja): 17 godina i 9 mjeseci i 18 godina i 9 mjeseci – čime se osigurava veća razina kompetentnosti pojedinaca, a time i razina konkurentnosti društva

56. PROGRAMSKE PROMJENE

57. KURIKULUM
Do sredine 2000-ih – isključiva usmjerenost na nastavne sadržaje i njihov prijenos
Od početka 2000-ih obrazovna politika (premda iz Vaše kuće i ranije) postupno pokušava osmisiti i uvesti određene promjene u s ciljem osuvremenjivanja odgojno-obrazovnog sustava u vidu pomaka:
od usmjerenosti sadržaju k usmjerenosti odgojno- obrazovnim ishodima (ishodima učenja)
od prijenosa sadržaja k razvoju kompetencija učenika

58. KURIKULUM Hrvatska u 21. stoljeću Deklaracija o znanju, HAZU
Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja godine
Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS)
Nastavni plan i program za osnovnu školu
Strategija za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj, opće obavezno i srednjoškolsko obrazovanje
Nacionalni okvirni kurikulum (NOK)
Izrada strukovnih kurikuluma (ASOO)
Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO)

59. KURIKULUM
Planiranje i izrada ovih dokumenata nije bila međusobno koordinirana što je rezultiralo sljedećim:
nepostojanjem zajedničkih odgojno-obrazovnih vrijednosti, načela i ciljeva različitih odgojno-obrazovnih razina i vrsta obrazovanja
neujednačenošću u određenju pojmova kurikulum (kurikul), kompetencije i posebice odgojno-obrazovni ishodi/ishodi učenja/ učenička postignuća
neusklađenošću metodološkog pristupa
nepostojanjem koherentnog sustava vrednovanja i ocjenjivanja
Smisleno i skladno povezati sastavnice odgojno-obrazovnog sustava u međusobno povezanu cjelinu.

60. KURIKULUM
Uvažavajući trud i rad brojnih stručnjaka te nastojanja dosadašnjih obrazovnih vlasti (bez obzira na njihovu političku pripadnost) za osuvremenjivanjem sustava odgoja i obrazovanja, cjelovita kurikularna reforme treba biti usmjerena:
razvoju temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje
promjeni od usmjerenosti na sadržaj k usmjerenosti na odgojno- obrazovne ishode (ishode učenja) pri čemu je od presudne važnosti naglasiti da odgojno obrazovni ishodi (ishodi učenja) nisu samo kognitivne prirode (znanja) već uključuju i razvoj stavova, vještina, kreativnosti, kritičkog mišljenja, estetskog vrednovanja, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge.

61. KURIKULUM
U izradu svih kurikularnih dokumenata u najvećoj mjeri potrebno je osloniti se na učitelje, nastavnike, ravnatelje i stručne suradnike. Većinu članova svih radnih skupina za izradu kurikuluma trebaju činiti učitelji i nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji.

62. NACIONALNI KURIKULUM ZA OPĆE OBRAZOVANJE
Cjelovit razvoj učenikove osobnosti , tj. njegov kognitivni, emocionalni, socijalni, etički i tjelesno-motorički razvoj te razvoj njegove motivacije
Stjecanje temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje
koherentan, otvoren i fleksibilan kurikulum (tj. s fleksibilnijom predmetnom strukturom i satnicom koje omogućuju individualiziraniji pristup učenicima)
suvremen, relevantan za sadašnji i budući život učenika te primjeren njegovoj razvojnoj dobi

63. NACIONALNI KURIKULUM ZA DEVETOGODIŠNJE OPĆE OBRAZOVANJE
veća autonomija učitelja i nastavnika u radu, ali i poticanje primjena metoda poučavanja i učenja koje omogućuju aktivnu ulogu učenika u izgradnji svog znanja uz podršku učitelja i u interakciji s drugim učenicima, odnosno u socijalnom okružju učenja;
usvajanje temeljnih znanja iz bazičnih disciplina prije svega iz hrvatskog jezika, matematike, stranog jezika i prirodnih znanosti
Produljenje općeg obveznog obrazovanja omogućit će fleksibilniju predmetnu strukturu i satnicu te znatno veću razinu autonomije škola u programskom određenju vlastitog rada, čime će se osigurati veća individualizacija. Odmah krenuti s kurikulumima osmogodišnjeg odgoja i obrazovanja.
Promjena organizacije škole

64. NACIONALNI KURIKULUM ZA GIMNAZIJSKO OBRAZOVANJE
Zahtijeva značajne promjene i osuvremenjivanje
Određivanje zajedničke kurikulumske jezgre
Povećanje izbornosti koja će omogućiti jasnije profiliranje gimnazijskog obrazovanja (npr. razvoj matematičkih i informatičkih modula u matematičkim gimnazijama, jezično-komunikacijskih modula u jezičnim gimnazijama, tehničkih modula u tehničkim gimnazijama itd.)
Povećanje izbornosti koja će omogućiti usmjeravanje interesa učenika
Povećanje izbornosti se odvija linearno prema kraju srednjoškolskog obrazovanja

65. NACIONALNI KURIKULUM ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE
Inzistiranje na visoko-kvalitetnom strukovnom obrazovanju
Intenzivno promoviranje strukovnog obrazovanja kao važnog i privlačnog karijernog puta (kako prema nastavku obrazovanja tako i prema tržištu rada)
fleksibilnost strukovnog obrazovanja kroz izbornost i modularnost
usvajanje temeljnih znanja i vještina te širih stručnih kompetencija tijekom prvih razreda obrazovanja u četverogodišnjim strukov-nim programima te odgađanje strukovne diferencijacije u završne razrede čime se osigurava prerano usmjeravanje učenika i povećava fleksibilnost buduće radne snage
osiguravanje relevantnosti strukovnog obrazovanja poštivanjem standardiziranog postupka kojeg predviđa HKO kroz istraživanja potreba tržišta rada i tripartitno socijalno partnerstvo u postupcima izrade standarda zanimanja istandarda kvalifikacije;

66. NACIONALNI KURIKULUM ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE
osiguravanje općeobrazovnih i temeljnih kompetencija kao osnove za daljnje obrazovanje te cjeloživotno učenje u svim oblicima strukovnog obrazovanja
postupno uvođenjemodela učenja na radnome mjestu u svim oblicima strukovnog obrazovanja, u različitom omjeru ovisno o strukovnoj kvalifikaciji, čime bi se utjecalo na povećanje relevantnosti strukovnog obrazovanjai olakšanje prelaska iz obrazovanja na tržište rada
izrada i uvođenje modela predikcije na temelju analiza potreba, planova i trendova strukovnih sektora na županijskoj, regionalnoj i državnoj razini kojima bi se predviđala potreba za profilom radnika čime bi se utjecalo na upisne kvote i obrazovneprograme koje škole nude
osiguravanje prelaska iz strukovnog obrazovanja u različite oblike viso-koškolskog obrazovanja dodatnim obrazovnim programima i uklanjanjem prepreka i „slijepih ulica“u obrazovanju

67. CJELOVIT SUSTAV VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA
Usporedo s izradom kurikuluma
Naglasak na izradi modela vrednovanja za učenje i vrednovanja kao učenje, a smanjenje modela vrednovanja naučenog
Naglasak na uvođenju formativnog vrednovanja
Naglasak na kombiniranju unutarnjeg i vanjskog vrednovanja
Izbjegavanje ispita visokog rizika
Promjena modela izvještavanja o razvoju djece i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda učenja)
Objektivizacija ocjenjivanja hibridnim modelima uz pomoć informatizacije i digitalizacije sustava odgoja i obrazovanja

68. ZAKLJUČNE MISLI

69. ZAKLJUČNE MISLI Formalno obrazovanje je u problemima – globalno
Informatizacija je najveća prilika, ali i prijetnja
U svijetu će obrazovanje u budućnosti biti usmjereno na kontroliranje vještina, osobina ličnosti i emocija (npr. poučavanje sreće) – privlačno i opasno?
Zahtjeva promjene, ali im nije
Naročito u Hrvatskoj

70. PREDLOŽENA PROMJENA
Vrlo složena i dugotrajna transformacija sustava – financijski, infrastrukturno, u terminima ljudstva
Izazov s kojim se RH još nije imala prilike susresti
MJERE
Širok stručni, politički i javni konsenzus
Isplanirati i projektirati modele promjena
Analizirati potrebe odgojno-obrazovnih ustanova za infrastrukturom, materijalnim i ljudskim resursima
Osigurati infrastrukturne i materijalne uvjete te sredstva za dodatno zapošljavanje odgojno-obrazovnih djelatnika

71. TKO ĆE TO VODITI?

72. TKO ĆE SE DOGOVORITI?

73. TKO ĆE SVE TO NAPRAVITI?

74. TKO ĆE TO PLATITI?
U VREMENU BESPARICE?

75. ŠTO UKOLIKO SMO GRAMZIVOST I OHOLOST ZAMJENILI BAHATOŠĆU?
ŠTO UKOLIKO SMO NOVCE POTROŠILI 2006, 2007, ? U VODICAMA, NA HONORARE, KUPOVINU SOCIJALNOG MIRA, NA KULE OD KARATA U OBRAZOVANJU...
ŠTO UKOLIKO SMO GRAMZIVOST I OHOLOST ZAMJENILI BAHATOŠĆU?

76. MOŽDA JE NAŠE OBRAZOVANJE KVALITETNO?
MOŽDA IPAK PRUŽA JEDNAKE PRILIKE SVIMA?

80. OSTAJE...

81. PROBAJMO BAREM JEDNOM...

82. ZAKLJUČNE MISLI Nemamo ništa za izgubiti osim vlastite glave!!!
Ima li zainteresiranih?
Imamo li snage kao ljudi i društvo?
Možemo li izbjeći interesne, disciplinske i ideološke podjele?
Osobno znam…
Nemamo ništa za izgubiti osim vlastite glave!!!
A koliko ona vrijedi? 1Marku, 2 Eura, sve ili ništa

83. BAREM JEDNOM...

84. Hvala na pažnji!
Kontakti: