1. Županijsko stručno vijeće učitelja/nastavnika geografije
Utjecaj globalizacije na hrvatsko gospodarstvo Jasmina Sukalić, prof. mentor
Županijsko stručno vijeće učitelja/nastavnika geografije
Glina, 21.svibnja 2012.

2. GLOBALIZACIJA
Međusobna ovisnost i integracija različitih ekonomskih sustava i pokretanje snaga svjetskog tržišta radi ekonomskog slabljenja pojedinih država.

3. Dimenzije globalizacije
Svijet postaje “globalno selo”
Nova vrsta komunikacije (chat, )
Stvaranje “društva” na daljinu
Zagrijavanje Zemljine atmosfere
Ozonske rupe
Uništavanje tropskih šuma
Društvo
”Amerikanizacija” kulture
Osvješćivanje lokalnih i
regionalnih kultura
GLOBALIZACIJA
Životna okolina
Kultura
Politika
Ekonomija
Ogroman porast trgovine
Globalizacija financijskog tržišta

4. Uzroci globalizacije (najčešće spominjani)
Tehnologija
(Internet)
GLOBALIZACIJA
Brzina i troškovi
transporta
Kraj Hladnog rata
Globalni problemi
(klima, migracija..) –
globalna svijest
Liberalizacija

5. Indikatori Globalizacija gospodarstva (gubitnici i dobitnici)
Siromaštvo (luzeri)
Nezaposlenost i masovno seljenje stanovništva (amoritacija učinaka globalizacije).
Bolesti (naplata računa zbog načina vođenje života i socijalne pogođenosti).
Zdravstveni standard (produljenje životnoga vijeka na Zapadu i razvoj medicinskih znanosti).
Globalne promjene u vrednotama i stavovima spram obitelji, spolnosti, rađanju, spolnim slobodama (globalizacija kulture).

6. Posljedice Globalne demografske promjene Starenje stanovništva
Produženo trajanje života
Visoka smrtnost stanovništva u najnerazvijenim dijelovima svijeta (Afrika).
Visoki prirodni priraštaj u arapskom, azijskom i indijskom svijetu.
Depopulacijski trend u zapadnim kulturama, EU i Hrvatskoj.

7. Pozitivni učinci globalizacije
• lakši pristup i dostupnost
«svijeta» u najširem smislu te riječi
• lakši pristup informacijama,
znanjima, zemljama, kulturama,
tehnologijama, proizvodima
• ubrzanje svjetskog gospodarskog
razvoja

8. Negativni učinci globalizacije
- Uniformiranje ukusa, običaja, navika, pa i svojevrsna «opća amerikanizacija» lokalnih i nacionalnih kultura
-Društveni otpad’’, npr. radnici u Indiji zarađuju manje nego u Europi, njihova je plaća mala (jeftina radna snaga), tada poduzeća prijete sindikatima preseljenjem u zemlje jeftine radne snage što može biti i pogrešna odluka jer cilj nije da se samo proizvodi, već da proizvodi budu što bliže tržištu.
-Globalizacija stvara jaz između bogatih i siromašnih tako što se velike i moćne privatne firme spajaju i šire, dok se mala poduzeća gube i nestaju u globaliziranju poslova koje rade

9. GLOBALIZACIJA u Republici Hrvatskoj
Važno je pitanje demografskog statusa radi silaznog trenda prirodnog priraštaja stanovništva
Veliki postotak siromašnih
Ulazak Hrvatske u NATO ( travanj 2009.)
Ulazak Hrvatske u EU

10. Scenarij pristupanja EU
Punopravno članstvo u EU ( )
Otvaranje pristupnih pregovora
Sporazum o pridruživanju – pridružena članica
Mišljenje (avis) EK
Upitnik EK
Ugovor o
Pristupanju
Odgovori na Upitnik EK
Zahtjev za punopravnim članstvom u EU
Status države kandidatkinje

11. Što nam je potrebno? Politički konsenzus-suglasje
Vizija/strategija budućnosti
Ljudski potencijali-strani jezici, znanje o EU
Potpora javnosti ( izbori-referendum, istraživanje javnog mnijenja)

12. Globalizacija je jedan od najpopularnijih termina današnjice, premda će Vam malo ljudi reći što globalizacija zapravo znači, ovaj je fenomen postao stvarnost koja dotiče naše živote, uzrokujući žustre debate oko toga koliko nam dobra ili zla donosi.

13. „Once a new technology rolls over you, if you are not part of the steamroller, you are part of the road!“ (Jednom kada informacijska tehnologija prijeđe preko vas kao valjak, ako ne postanete dio njega, postat ćete dio ceste!“)

14. Gospodarstvo Europe
&
svijeta

15. Što je jaz između siromašnih i bogatih zemalja?
Tipične obitelji u Srednjoj Americi,Zapadnoj Europi,Japanu i Australiji VS. Tipične obitelji u većem dijelu Afrike,Azije i Latinske Amerike

16. Prosječan životni vijek
SAD = 76 god.
Haiti =54 god.
Etiopija =48 god.
Broj liječnika
SAD = jedan liječnik na 500 stan.
Haiti = jedan liječnik na 7000 stan.
Etiopiji = jedan liječnik na stan.
Količina kalorija na dan
SAD= kalorija
Haiti = kalorija
Mozambiku = manje od kalorija
Živimo u svijetu u kojem je jaz između bogatih i siromašnih zemalja GOLEM!
REZULTAT

17. Bolnica u SAD-U
Bolnica u Africi

18. Ima li stvarno milijardu gladnih u svijetu?
stručnjaci tvrde da bi poboljšanje računanja broja pothranjenih ljudi imalo dalekosežne posljedice na način na koji vlade i humanitarne organizacije reagiraju na glad u svijetu
Kada su cijene hrane skočile u godini, mnogo siromašnih obitelji u slamovima Nairobija iz prehrane je izbacilo meso i ribu, nisu uzimali potrebne lijekove i prestali su slati djecu u školu.
Postizborno nasilje još je više pogoršalo situaciju; ljudi su počeli krasti hranu, kopati po smeću, ilegalno praviti alkohol, a mnogo žena se okrenulo prostituciji da bi preživilo.

19. /// KAKO SE PROIZVODI GLAD? ///
- liberalizacija trgovine
- privatizacija
pad lokalne proizvodnje
ovisnost o uvozu hrane
prekid subvencija
otvaranje tržišta
>>> Zbog poljoprivrednih subvencija u SAD-u
pšenica koja se izvozi jeftinija je 28 posto,
soja 10 posto, a kukuruz 10 posto od
troškova
>>> 60 posto farmi u SAD nikada ne dobije
subvencije, a 47 posto subvencija ode na
8 posto najbogatijih farmi
>>> U EU 20 posto najbogatijih farmera dobiva
80 posto svih subvencija.
Polovina budžeta EU odlazi na poljoprivredu
(oko 40 milijardi godišnje)

21. Razvijene zemlje i zemlje u razvoju
Najčešće mjerenje razvijenosti : ostvarivenje bruto domaćeg proizvoda Razvijene zemlje dohodak od ili više $ Manje razvijene i zemlje u razvoju dohodak od 800 do 3000 $ Zemlje u razvoju s niskim dohotkom od 800$ ili manje

22. Problem zemalja u razvoju:
Velika nestašica kapitala
Visoka stopa rasta stanovništva
Nepovoljni klimatski uvjeti za visoku prizvodnju u poljoprivredi nedovoljni prirodni resursi
Nedovoljno obrazovana i niskusna radna snaga 22

23. Prikaz jedne četvrti u Venezueli

24. Niska štednja i investicije
Začarani krug siromaštva
Niska štednja i investicije
Niska razina akumuliranja kapitala
Niski prosječni dohoci
Niska proizvodnost

25. Ključ za razvoj svih zemalja
Osnovni činitelji:
Prirodna bogatstva
Akumuliranje kapitala
Rad
Tehnologija
- POMOĆ BOGATIH ZEMALJA

26. Gospodarstvo Europe Zemlje članice EU
Slobodna bescarrinska trgovina između zemalja članica
Zajedničke carine na proizvode zemalja nečlanica
Slobodno kretanje rada,usluga i kapitala unutar Zajednice
Zajednička politika na području poljoprivrede i transporta
Ostvaruju prosječan BDP od $

27. Zemlje u tranziciji Pad Berlinskog zida
Pad komunističkog sustava -zahvatilo zemlje Istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza, kao i Kinu
Razlog : neodgovarajuća ponuda potrošačkih dobara
Nakon razlike u životnom standardu u Istočnoj i Zapadnoj Europi bile su velike

28. Tranzicija Prijelaz iz planskih na tržišna gospodarstva
Najvažniji ekonomski događaj 90-ih god. 20.st
Ostaju divovska poduzeća koje je bilo jedini ponuđač na domaćem tržištu
Nedostatak poduzetnika
Zemlje se susreću sa bolnim iskustvima
-povećava se nezaposlenost
- životni standard ne raste
- nelegalno bogaćenje pojedinaca
- povećanje gospodarskog kriminala

29. OBILJEŽJA GOSPODARSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE29

30. Resursi hrvatskoga gospodarstva
PRIRODNI RESURSI
1)Površina zemlje:
Postor koji obuhvaća neka zemlja najvrijedniji je i temeljni prirodni resurs
Republika Hrvatska obuhvaća površinu od
km kvadratnih

31. U strukturi ukupne površine udio
-poljoprivredne površine iznose 56,96%
-šumske površine iznosi 36,75%
-i ostale 6,29%
U strukturi ukupne površine udio

32. Površina obalnog mora je 31 067 km kvadratnih
Po koeficijentu razvedenosti morske obale Hrvatska prva u Sredozemlju
Otoka je 1 185, od toga 66 naseljenih
Iz Jadranskog mora godišnje se dobiva više od tona soli
Ulovi se do tona ribe

33. Energetski izvori Hrvatske
drvo
hidroenergija
nafta
ugljen
geotermalni izvori
prirodni plin

34. NAFTA
S NAVEDENIM IZVORIMA HRVATSKA MOŽE PODMIRITI 65% SVOJIH ENERGETSKIH POTREBA

35. Hrvatska smještena na dodiru četiriju velikih europskih prirodnih cjelina:
Panonski prostor 54,4%
Mediteranska regija 31,6%
Gorsko-planinski prostor 14%

36. Stanovništvo
U Hrvatskoj prema popisu iz godine bilo stanovnika ( muškaraca i žena), a popisom iz stanovnika
Na porast stanovništva utječe odnos između između rodnosti i smrtnosti stanovništva, ali i migracijski činitelji
Bitno obilježje stanovništva koje određuje njegovu snagu kao potencijala i izvora gospodarskog rasta jest njegova kvaliteta
U Hrvatskoj zaposlenih u:
uslužnim djelatnostima-63,6%
industrijskim djelatnostima-32,7%
poljoprivredi- 5,5%

37. KAPITAL
U ukupnom broju gospodarskih organizacija razvrstanih prema veličini najviše je:
-malih poduzetnika 94,9%
-srednje velikih 3,8%
-velikih 1,3%
Prema vlasničkoj strukturi slika je ovakva:
-96,5% ih je u privatnom vlasništvu
-1,2% u državnom vlasništvu
-1,6% u mješovitom vlasništvu
-0,7% u zadružnom vlasništvu

40. -Imovina poduzetnika u HR je 655,9 milijardi kuna
-Struktura imovine je nepovoljna jer je gotovo 2/3 imovine bila dugotrajna imovina,a manje od 1/3 kratkotrajna imovina
-Struktura kapitala i obaveza također je nepovoljna
-Udjel kapitala i rezervi gotovo se izjednačio s udjelom dugoročnih i kratkoročnih obveza

41. Specifičnosti tranzicijskih uvjeta hrvatskoga gospodarstva
Republika Hrvatska današnji tranzicijski put u tržišno gospodarstvo prošla u sasvim drugačijim uvjetima od drugih tranzicijskih zemalja
Tri su ključna pojma koja čine tranziciju hrvatskog gospodarstva drugačijom od tranzicije drugih zemalja Središnje i Istočne Europe
OSTVARENJE NEOVISNOSTI
MANJA CENTRALIZACIJA
RAT

42. RAT četverogodišnji rat okupacija gotovo trećine države
NA EKONOMSKE REZULTATE U PROTEKLOM RAZDOBLJU UTJECALI SU:
četverogodišnji rat
okupacija gotovo trećine države
ratna razaranja
Oko prognanika
agresija na Hrvatsku

43. MANJA CENTRALIZACIJA
Na početku tranzicije Hrvatska je bila u prednosti
Nasljeđe bivše Jugoslavije ograničavalo je mogućnost ostvarenja još viših rezultata
U razdoblju od do Hrvatska je imala sporiji ekonomski razvoj nego što je mogla imati prema materijalnim i ljudskim potencijalima
Sporiji ekonomski razvoj bio je posljedica neučinkovitog funkcioniranja sustava s državnim monopolom u gospodarstvu
Zaštitne cijene za niskoproduktivne, izdvajanja za nerazvijene i političko usmjeravanje investicija činili su Hrvatsku gubitnikom

44. OSTVARENJE NEOVISNOSTI
Hrvatska je izborila neovisnost na samom početku tranzicije i u skladu s tim, morala se nositi s troškovima rekonstrukcije i cjelokupne izgradnje državne aparature.

45. Osnovni pokazatelji gospodarskih dostignuća
Hrvati skupo platili svoju slobodu, i to ne samo ljudskim žrtvama
Zbog ratnih razaranja u kombinaciji s tranzicijskom krizom, hrvatski je BDP nakon smanjen za trećinu
Dugo je trebalo da se gospodarstvo oporavi i tek se od 2000 god.bilježe stope rasta BDP-a
Ostaju brojni problemi u hrvatskom gospodarstvu od lošeg financijskog stanja i zaostajanja pojedinih djelatnosti

46. Bruto domaći proizvod
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
BDP, realne stope rasta %
4,2
4,7
5,6
2,4
-6,0
-1,2
0,2
BDP eura (Večernji list, )

47. Inflacija 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Inflacija (%) 3,3
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Inflacija (%)
3,3
3,2
2,9
6,1
2,4
1.1
2,3

48. Nezaposlenost
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Stopa nezaposle-
nosti (%)
3,2
16,6
14,8
13,2
14,9
17,6
17,8
Za cijeli EU stopa nezaposlenosti iznosi 10,2 %(17,4 mil.ljudi, 3 mil. mlađi od 25 godina.
(Španjolska 24,4%, Rumunjska-svaki dan otkaz za 1000 radnika)

49. Robna razmjena sa svijetom
Vanjsko trgovinska razmjena RH (mln euro)
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Izvoz iz RH
9004
9585
7529
8905
8815*
Uvoz u RH
1883
20817
15220
15137
14630**
Razlika
-9829
-11232
-7691
-6232
-5851
*Najznačajniji partneri RH u izvozu: Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka
**Najznačajniji partneri RH u uvozu: Italija, Njemačka, Rusija

50. Životni standard
Obuhvaća dobra i usluge pomoću kojih pojedinci nastoje zadovoljiti svoje potrebe
Određen je visinom ostvarenog dohotka i njegovom raspodjelom u nekom gospodarstvu
Nakon znatnijeg pada BDP-a po stan.od Hrvatska se ubraja u zemlje višega srednjeg dohodka
Prema provedenim anketama i statisičkoj obradi od ukupno utrošenih sredstava prosječni godišnji izdaci iznose:
- osobna potrošnja, 84,18 %
- ulaganja u stan, kuću i imanje
otplata kredita, 4,86%
- štednja, 2,03%
-prosječna isplaćena neto plaća za veljaču iznosila je 5363,00 kn .

51. Utjecaj globalizacije na obrazovanje

52. globalizacija utječe na prosvjetnu radnu snagu što znači da od njih zahtijeva cjeloživotno učenje i stalno usavršavanje,
njen utjecaj je vidljiv prilikom razmjene servisa i dobara između škola i sveučilišta (npr. online materijali, akademsko istraživanje i sl.),
globalizacija utječe na obrazovni sustav stvarajući različitost škola i roditeljima pruža mogućnost izbora (projekt online dnevnika koji roditeljima pruža mogućnost uvida u ocjene i prisutnost njihove djece na nastavnim satovima; ujedno mogu odabrati hoće li doći na roditeljski sastanak i obaviti komunikaciju licem u lice ili će izvršiti iste obaveze pomoću interneta),
podiže se standard obrazovnih zahtjeva,
zahtijevaju se mogućnosti improvizacije i kreativnosti kao i kompleksno mišljenje povezano s praksom i realnošću svakodnevnog života,
izazovi globalizacije zahtijevaju pripremu prosvjetnih radnika za rad u okruženju koje se konstantno mijenja, a s tim u vezi i pripremu učenika za moderni put u kojemu se konstantno razvijaju nove vještine, znanja i sposobnosti,
i najzad, prema novim obrazovnim modelima, prosperitet prosvjetnih radnika ovisit će o njihovoj sposobnosti da trguju vještinama, znanjima i poduzetničkim sposobnostima u globalnoj sferi obrazovanja.

53. Tehnološki jaz u obrazovanju
Između i godine 93 % britanskih srednjih škola i 62 % osnovnih škola imalo je pristup internetu (Giddens, 2001.).
U Južnoj Aziji i Africi, s druge strane, manje od 1% ljudi ima mogućnost pristupa internetu.
U Hrvatskoj 58% građana se koristi inernetom

54. Hrvatska: stanje i kako dalje ?
Hrvatska se već sada susreće sa nedostatkom radne snage – potreba za uvozom. Samo je pitanje , koju radnu snagu treba uvoziti?
Potrebno se opredijeliti za razvojnu radnu snagu, sa socijalnom odgovornošću poslodavaca spram uvezene radne snage.
Ulaskom u EU ta će se potreba povećati u pojedinim gospodarskim granama.
Doći će dopovećanja broja stranaca i novu multikulturalizacije hrvatskog društva
Potrebno je oblikovati politiku koja utječu na demografske promjene, te nemogućnosti autonomnog makreoregionalnog upravljanja u polju gospodarstva, stanovništva, migracija o čemu zavisi budućnost Europe i Hrvatske!

55. Zaključak
Demografska dimenzija globalizacije relevantna je za razumijevanje populacijskih kretanja u svijetu pod utjecajem globalnog društva rizika i vrijednosnih promjena.
Na globalnoj razini uočava se trend povećanja svjetskog stanovništva do na 9,4 milijarde ljudi, od čega će 7,8 milijardi svjetske populacije pripadati nerazvijenim zemljama.
Nerazvijene zemlje imaju značajnu stopu populacijskoga rasta tako da neke moraju voditi kontroliranu populacijsku politiku.
Demografska dimenzija globalizacije pokazuje njezina dva lica. Ono prvo lice bogatih zemalja s depopulacijskim trendom (Zapad), i ono drugo siromašno s hiperpopulacijom.
Hrvatska bi trebala kroz ekonomske, demografske, obrazovne ciljeve , riješiti pitanje nezaposlenosti i zapošljavanje mladih, zajedničkim djelovanjem znanstvene, obrazovne, poslovna zajednice , HGK , udruga poslodavaca ,vlade i sindikata.

56. Jeste li znali?????

57. Literatura:
Anđelko Milardović: Demografske dimenzije globalizacije vrijednosne promjene
Dražen Šimleša: Identitet i globalizacija
Đuro Benić, Politika i gospodarstvo, udžbenik za gimnazije
Državni zavod za statistiku

58. Hvala na pozornosti!