Europski gospodarski, istraživački i razvojni projekti Prof.dr.sc. Blaženka Divjak

Jezgra za međunarodne projekte Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike Pavlinska 2, 42 000 Varaždin E-mail: projekti@foi.hr Tel: 042 201 161 Fax: 042 201 162 13. srpanj 2006. Rijeka

Projekti – Jezgra za međunarodne projekte TEMPUS JEP – Curriculum Development TEMPUS SCM – TEALS Eurolearn – Eureka umbrella ;eContech – Eureka umbrella Referalni centar za E-projekte – CARNet ALIS – bilateralni hrvatsko-britanski projekt SciBar – popularizacija znanosti Lokalizacija LaTex-a za Hrvatsku - iProjekt Nacionalni znanstveni projekti Eureka IS4 Socrates-Tempus Cro4Bologna Osiguranje kvalitete u visokom školstvu – Zaklada za znanost RH CARDS, INTERREG, ... FP6 koordiniranje prijave: Towards Improved Decision Making and Public eProcurement in the Western Balkan - IDEM 13. srpanj 2006. Rijeka

Aktivnosti Jezgre Prijavljivanje i vođenje vlastitih projekta Sudjelovanje u projektima Referalni centar za E-projekte Web Radionice Prezentacije Konzultacije On-line tečaj 13. srpanj 2006. Rijeka

Što nam je dostupno od EU fondova i zašto?

EU pristup obrazovanju i istraživanju World Education Market Lisbon, 20 May 2003 “The need for cooperation in all areas of education and training policy reflects a fundamental characteristic of the 21st century.” Lisabonska deklaracija Europski sastanak predsjednika vlada Lisabonska deklaracija 2000 : “making the EU the most competitive and dynamic knowledge-based economy in the world by 2010.” May 2003 in Barcelona - five benchmarks for education and training: Goal 2: Total number of graduates in mathematics, science and technology should increase by at least 15% until 2010. Goal 5: participation in lifelong learning should be at least 12.5% of the adult age population until 2010 Iz Lisabonske deklaracije slijede smjernice 13. srpanj 2006. Rijeka

EU pristup vezi obrazovanja i industrije EC communication - svibanj, 2005. “Mobilising the brainpower of Europe: enabling universities to make their full contribution to the Lisbon strategy” 4 osnovne slabosti Europskih sveučilišta Uniformnost, monodisciplinarnost programa i metoda Uskogrudnost, izolacija od industrije, poslovne vještine studenata Previše regulative na nacionalnoj razini vezano uz definiranje programa, te zapošljavanje i napredovanje akademskog osoblja Premalo finaciranje – prosječno za EU 1.15.% BDP, SAD 2.7%, RH 0.88 % Razlog – udio industrije u finaciranju znanosti i istraživanja EU treba godišnje 150 milijardi eura da bi dostigla SAD Podrška partnerstvu sveučilišta i industrije Partnersvo države i sveučilišta http://europa.eu.int/comm/education/policies/2010/lisbon_en.html Slabosti Mnoge institucije se drže monodiscilpnarnih programa i istih programa i metoda, koji vodi do iskjljučivanja onih koji ne poštuji standardni model Uskogrudnost, koja ih drži izoliranima od industrije i vodi do nedostatka poduzetničkih i poslovodnih vještina među diplomadima i loše ih priprema za svjetsku konkuretnost u području talenata i resursa. Previše regulative na nacionalnoj razini vezano uz definiranje programa, te zapošljavanje i napredovanje akademskog osoblja, što zaustavlja modernizaciju, češće promjene i efikasnost sustava. Nadalje, nefleksibilna politika upisa studenata, kvalifikacija koje se mogu izdavati prepreka su cjeloživotnom učenju. Radi preciznijeg uvida javnosti u stanje i potrebe dostavljamo komparativne podatke:  1.Ukupno, i za visoko obrazovanje i za znanost, države EU-a iz Proračuna izdvajaju 1,85%, dok Hrvatska izdvaja 1,44% BDP-a. Ukupno, dakle, zaostajemo za 28,5%, odnosno potrebno je 17% nominalnog porasta godišnje (računajući rast BDP-a i stopu inflacije). -za visoko obrazovanje države Europske unije u prosjeku izdvajaju 1,15%, Hrvatska izdvaja 0,88% što znači da zaostajemo za 31% od prosjeka, što znači da bi visoko obrazovanje, moralo rasti po stopi od 17,6% godišnje (uključujući nominalni rast BDP-a 7,6%) da bi sustigli prosječno procentualno izdvajanje iz BDP-a. -za istraživanje i razvoj (znanost) države Europske unije u prosjeku izdvajaju 1,85%, od toga samo 0,64 iz Proračuna. Hrvatska izdvaja iz Proračuna 0,56%, što znači da Hrvatska zaostaje za 14% od prosjeka, dakle, kada se uračuna i rast BDPa i inflaciju, onda bi rast financiranja iz državnih sredstava za istraživanje morao biti minimalno po godišnjoj stopi od 12,5%. 2.Što se ostalog obrazovanja tiče, EU izdvaja iz javnih izvora (Proračun i lokalna zajednica) 4,15%. Hrvatska izdvaja 3,26%. Zaostajanje je 27%, što implicira također godišnji porast od 16 do 17%. 13. srpanj 2006. Rijeka

EU – kako doći do cilja? Mobilnost Cjeloživotno obrazovanje Nove tehnologije Bolonjski proces Europska dimenzija projekata i programa Suradnja na europskom prostoru 13. srpanj 2006. Rijeka

Europski programi

RC za prijavljivanje E-projekata http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/ppod Uskoro i na www.projekti.hr 13. srpanj 2006. Rijeka

RC – danas Hits – 950 – 1400 mjesečno CRM – 70 sati konzultacija Broj stranica – 500 Broj linija i podlinija - 31 On-line tečaj (Tempus) Engleska verzija 13. srpanj 2006. Rijeka

Ostali pouzdani izvori informacija o projektima Euro info komunikacijski centar Zagreb http://www.euroinfo.hr MVPEI http://www.mei.hr MZOS http://www.mzos.hr Ostala ministarstva .... Europe Aid http://europa.eu.int/comm/europeaid/projects Regionalne agencije 13. srpanj 2006. Rijeka

Europske projektne linije 13. srpanj 2006. Rijeka

EU programi otvoreni za Hrvatsku TEMPUS TEMPUS + Eureka Šesti okvirni program FP6 FP 7 LIFE III  LIFE + COST ... Pretpristupni fondovi PHARE  ISPA  SAPARD  CARDS  CARDS Regionalna komponenta CARDS Nacionalna komponenta INTERREG III  - INTERREG III A  - INTERREG III B  - INTERREG III C  Vijesti iz Hrvatske 27.02.2006 14:38 Hrvatska dobila prvih 5 mil. eura iz pretpristupnih programa EU Novac dobiven iz ISPA programa koristit će se za infrastrukturne projekte u području prometa i zaštite okoliša, a Hrvatskoj U 2006. iz pretpristupnih programa pomoći EU za Hrvatsku je osigurano 140 milijuna eura, od čega se na PHARE program odnosi 80 milijuna, ISPA 35 i SAPARD 25 milijuna eura. Gotovi svi koriste: metodologiju upravljanja projektnim ciklusom (Project Cycle Management - PCM). 13. srpanj 2006. Rijeka

EU programi u Hrvatskoj – prema načinu financiranja Financirani iz EU proračuna FP6 i LIFE RH plaća članarinu Putem natječaja (calls) se prijavljuju projekti Zadane okvirne teme Stroga pravila prijave Nacionalno financirani europski programi EUREKA Fleksibilniji pristup “Manje birokracije” Jednostavnija pravila sudjelovanja Partneri odlučuju o suradnji, ali i sufinanciraju i projekt 13. srpanj 2006. Rijeka

Međunarodni projekti – prema orijentaciji Znanstveni Stručni i razvojni Mješoviti COST CEEPUS TEMPUS Eureka CARDS UNESCO Interreg III Pretpristupni .... FP6 / 7 NATO science Alpe Jadran 13. srpanj 2006. Rijeka

Europski programi – osnovne karakteristike EUREKA EC FP COST TEMPUS Vremensko razdoblje 1-4 godine 3-7 godina 6-10 godina 1- 3 godine Područje djelovanja Proizvodi i usluge za komercijalnu primjenu Znanstveni rezultati i njihova primjena (javna i europska korist) Znanstvena izvrsnost i publikacije Visoko obrazovanje i javni sektor Pokretanje prijave projekata Iniciran od predlagatelja Pozivi za prijedloge, prema zadanim tematskim područjima Pozivi za prijedloge Sudionici Pretežno industrija, SMEs, instituti i HEI Sveučilišta, istraživčki instituti i industrija (50/50) pojedinci Pretežno sveučilišta i istraživački instituti Sveučilišta, javni sektor, pojedinci Financiranje Nacionalni izvori i privatni kapital Centralni fond EU Nacionalni izvori 13. srpanj 2006. Rijeka

Tempus i Okvirni program FP

TEMPUS III Trans-European Mobility Programme for University Studies Razvoj sustava visokog obrazovanja u tzv. partner zemljama kroz unapređenje međusveučilišne suradnje regije s EU PHARE program CARDS zemlje 13. srpanj 2006. Rijeka

Vrste TEMPUS projekata Individual Mobility Grants (IMG) - Individualne stipendije za mobilnost Joint European Projects (JEP) kooperacijski projekti visokog školstva (Zajednički europski projekti) Structural and Complementary Measures (SCM) - Strukturalne i komplementarne mjere minimalno 2 partnera iz EU i 1 iz Hrvatske poželjan je što veći broj partnera na projektu, koji dolaze iz zemalja partnera, EU zemalja i zemalja kandidata 13. srpanj 2006. Rijeka

Joint European Projects (JEP) Curriculum Development-Razvoj nastavnog programa ...novih ili unapređivanje postojećih dodiplomskih i poslijediplomskih studija Razvoj nastavnog materijala, uvođenje novih nastavnih metoda, stručno usavršavanje profesora University Management -Upravljanje visokim učilištima Razvoj i reforma sustava upravljanja visokim učilištima u području administracije i financija Institution Building -Institucionalna izgradnja Jačanje građanskog društva i reforma javne administracije Kratki tečajeva za zaposlenike lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija, profesionalnih organizacija, medija i nevladinih udruga 13. srpanj 2006. Rijeka

JEP - Financiranje U visini do najviše 500.000 eura (3 godine) i do 300.000 eura (2 godine) Novac dolazi kontraktoru, koji je iz EU zemlje, Trošak rada – do 30 % Troškovi puta, smještaja i dnevnica - Oprema – do 30% Tisak i objavljivanje Troškovi institucije domaćina (overheads) – do 7% Ostali troškovi - Financiranje projekta do 95% vrijednosti projekta 13. srpanj 2006. Rijeka

Tempus plus Od 2006 Sličan Socrates programu, ali je namijenjen “trećim zemljama” Proširuje se od visokog obrazovanja na više škole i obrazovanje odraslih Prioriteti i financiranje se razlikuje od zemlje do zemlje Mobilnost je i dalje izuzetno važna komponenta programa 13. srpanj 2006. Rijeka

FP6 – 6. okvirni program 2002. – 2006. URL: www.cordis.lu/fp6 RC za prijavljivanje projekata e-obrazovanja URL: www.cordis.lu/fp6 6th Framework Programme – FP6 Program Europske komisije za financiranje istraživanja u Europi Izgradnja i održanje transnacionalnog partnerstva i mreža Doprinos i pomoć u stvaranju Europskog istraživačkog prostora → ”efekt strukturiranja” Zašto sudjelovati? Razvoj znanosti, kontakti Produktivno partnerstvo, povećava mobilnost Međunarodno uspoređivanje Rastući i siguran budžet 13. srpanj 2006. Rijeka

FP6 – budžet europskih okvirnih programa RC za prijavljivanje projekata e-obrazovanja Programi : Usmjeravanje i integracija istraživanja zajednice (7 prioriteta + specifične aktivnosti) Strukturiranje europskog istraživačkog prostora Jačanje temelja europskog istraživačkog prostora 13. srpanj 2006. Rijeka

FP6 – prioriteti Biologija, genetika, biotehnologija i zdravlje RC za prijavljivanje projekata e-obrazovanja Biologija, genetika, biotehnologija i zdravlje Tehnologije za informacijsko društvo Nanotehnologije, materijali i proizvodni procesi Aeronautika i svemir Kvaliteta hrane Održivi razvoj i globalne promjene u ekosustavu (uključujući energiju i transport) Građani i upravljanje u društvu temeljenom na znanju Partneri: minimum 3 (2 EU +1 zemlja kandidat) Hrvatska – od 2006. može biti punopravni partner Razina sudjelovanja: EU ČLANICE; Kandidati za EU članstvo (*Hrvatska); Pridružene zemlje; Treće zemlje; Ostali 13. srpanj 2006. Rijeka

FP6 - Instrumenti Prioritetna tematska područja: RC za prijavljivanje projekata e-obrazovanja Prioritetna tematska područja: Network of excellence (NoE) Integrated projects (IP) Specifične aktivnosti koje pokrivaju širi istraživački prostor: Specific targeted research projects (STREP) Specific research projects for SMEs Implementacija ERA-e (European Research Area) Specific targeted research and innovation projects Integrated infrastructure initiatives Actions to promote human resources and mobility Kroz cijeli FP6: Specific support actions (SSA) Coordination actions (CA) Participation of the Community in programmes implemented jointly by several Member States (Article 169) 13. srpanj 2006. Rijeka

FP6 – financiranje RC za prijavljivanje projekata e-obrazovanja Instrumenti EU financiranje Networks of excellence Grant to integration –max 25% Integrated projects Grant to the budget – max 50 % for research, max 35% for demonstration and 100 % for training Specific targeted research or innovation projects Grant to the budget– max 50 % Participation in programmes undertaken by several Member states To be defined in decisions taken on the basis of Art. 169 Specific research projects for SMEs Grant to the budget– max 50 % Actions to promote and develop human resources and mobility Grant to the budget– max 100 %, if necessary as a lump sum Coordination actions Grant to the budget– max 100 % Specific support actions Integrated infrastructure initiatives 13. srpanj 2006. Rijeka

FP7 – 7. okvirni program 2007. – 2013. Glavni instrument EU za financiranje znanosti i razvoja Dio fonda Sustainable Growth: Competitiveness for growth and employement (EUR 122 milijarde za 2007-2013) Važnost u izgradnji ERA-e Jedna od inicijativa vezana uz Lisabonsku agendu za europski rast i konkurentnost COM (2005) 705 final, 23.12.2005 Proposal for a Regulation of the ...rules for the participation ...under FP7 Rasprava i mišljenja – Europski parlament prihvaćanje od lipnja do prosinca Planirani budžet: EUR 72 726 mil. FP7 + 3 092 mil. Euratom Prvi projekti od 2007. Predbilježite sa na e-mail news alerts on FP7 13. srpanj 2006. Rijeka

FP7 – 4 programa Cooperation Ideas People Capacities više od ½ budžeta kolaborativni projekti i mreže koordinacija nacionalnih istraživačkih programa međunarodna suradnja Ideas Kreativnost i izvrsnost u istraživanju Sva znanstvena i tehnološka područja uključujući inženjerstvo, društvene i ekonomske, te humanističke znanosti Kontrolira European Research Council People Kvalitativno i kvantitativno jačanje ljudskih resursa u istraživanju i tehnologiji Marie Curie actions Capacities Jačanje istraživačke infrastrukture Istraživanja koja uključuju mala i srednja poduzeća (SME) Europske regije Izgradnja efikasnog i demokratskog europskog društva znanja 13. srpanj 2006. Rijeka

Instrumenti u FP7 Collaborative Research Networks of Excellence Co-ordination and Support Actions Research for SMEs Marie Curie Fellowship Research Infrastructures Article 169, Article 171 13. srpanj 2006. Rijeka

Usvojeni budžet za FP7 Area – Pillar of the programme Budget in milon EUR Cooperation 32 000 Ideas (ERC) 7 500 People 5 000 Capacities 4 200 JRC and Euratom 6 930 Total 54 000 13. srpanj 2006. Rijeka

Specifični programi: cooperation Health Food, agriculture and biotechnology Information and communication technologies. Nanosciences, nanotechnologies, materials and new production technologies Energy Environment (including climate change) Transport (including aeronautics) Socio-economic sciences and the humanities Security and Space 13. srpanj 2006. Rijeka

EUREKA Europska mreža za hi-tech tvrtke i istraživačke institute RC za prijavljivanje projekata e-obrazovanja Europska mreža za hi-tech tvrtke i istraživačke institute Jača europsku konkurentnost kroz visokokvalitetne ‘market-driven’ istraživačke projekte Uključuje industriju i istraživačke institute Promovira suradnju preko granica europskih država Potiče proizvodnju proizvoda, procesa i usluga svjetske razine www.eureka.be 13. srpanj 2006. Rijeka

EUREKA – područja djelovanja RC za prijavljivanje projekata e-obrazovanja MEDICINA I BIOTEHNOLOGIJA KOMUNIKACIJE ENERGETIKA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE LASERSKE TEHNOLOGIJE ZAŠTITA OKOLIŠA NOVI MATERIJALI ROBOTIKA I AUTOMATIKA TRANSPORT 13. srpanj 2006. Rijeka

EU programi koji nam još nisu dostupni Integrated Programme - Socrates Comenius   School education Erasmus Higher education & advanced training Leonardo  Initial & continuing voc. ed. & training Grundtvig Adult education Transversal programme 4 key actions – Policy development; Language learning (Lingua); ICT u obrazovanju (Minerva); Dissemination Jean Monnet Programme 3 key activities – Jean Monnet Action; European Institutions; European Associations At least 10% of school pupils and teachers involved in Comenius 2007-13 At least 3 million Erasmus students by 2010 At least 150,000 Leonardo trainee placements per year by 2013 At least 50,000 adults learning and teaching abroad per year by 2013 At least one in five structured adult education providers in European cooperation by 2013 13. srpanj 2006. Rijeka

Zajednički elementi europskih projekata Upotreba metoda projektnog menadžmenta Logical Framework Martix Vođenje projekta Financijska pravila Upravljanje rizicima Diseminacija rezultata... Potrebno sufinanciranje (5-50%) Europska dimenzija Kontrola provođenja projekta Održivost projekta Prijava obično na engleskom jeziku 13. srpanj 2006. Rijeka

Planiranje uključivanja u međunarodne projekte II. dio

Projektni ciklus (R&D) Strategija institucije i resursi Koncept ideje Planiranje i pisanje prijave Evaluacija/Testiranje Impementacija/Provedba projekta Završetak & Analiza 13. srpanj 2006. Rijeka

Faktori koji priječe uvođenje projekata (1) Otpor promjenama unutar organizacije Tradicionalno upravljanje, funkcionalna organizacija Struktura projekta od jednostavnih do kompleksnih Nemoguće uvesti jedinstveni sustav upravljanja projektima Uprava pruža otpor Dodatno osoblje, uglavnom administrativno Nedostatak kulture timskog rada Posebno kod vrhunskih znanstvenika Upravljanje projektima teži smanjenju troškova, vremenskim ogradama, efikasnosti rada U funkcionalnoj organizaciji teško se formiraju uspješni interfunkcionalni timovi Komunikacija, ostale obaveze 13. srpanj 2006. Rijeka

Faktori koji priječe uvođenje projekata (2) Financijsko upravljanje institucijom Nedostatna finacijska motivacija Potrebno višegodišnje financijsko planiranje Konvencionalno upravljanje financijama ne uključuje autonomno upravljanje troškovima prema rezultatima projekta Statutarna organičenja Revizijska ograničenja Državna regulativa o donacijama Ograničavanje zapošljavanja Odnos sveučilište – fakultet ... 13. srpanj 2006. Rijeka

Zajednički elementi prijave međunarodnih projekata

Koncept projekta Formiranje konzorcija priprema za Consortium Agreement Primjer 1: 1st draft CRO4Bologna i hodogram Primjer 2: Proposal planner za FP6 Dosta razlika u konačnom prijedlogu Identifikacija problema i mogućih rješenja “Stavljanje ideje na papir” Preliminarna evaluacija ideje u užem krugu Prva procjena izvedivosti ideje Preliminarna analiza rizika Potrebnih resursa Vrijeme, troškovi, ljudi... Pr. 6 13. srpanj 2006. Rijeka

Planiranje projekta Razrada elementa iz prethodne faze Imati na umu evaluaciju i vrstu programa u koji se prijavljuje projekt Potrebna organizacijska struktura Voditelj Asistent voditelja (project secretary) Ured projekta (project office) Projektni tim Elemente prijave koristimo u vođenju projekta 13. srpanj 2006. Rijeka

Evaluacija Tempus -Summary Sheet Pr. 7 CATEGORY   Rationale of the Project GRADE Rationale of the project in the partner country(ies) context /10 Needs assessment in the Partner Country institutions involved Level of expertise and relevance of Consortium partners Description of the Project Clarity and relevance of project objectives Appropriateness of methodology and relevance of expected outcomes Design and Planning Tools Demonstrated logic and sound planning capacity ( Logical Framework Matrix & Workplan) Outcomes and Activities (tables and strategies) Appropriateness of Project Outcomes and related activities Quality of arrangements for Dissemination Potential for Sustainability Foreseen Quality Control, Monitoring and Management of the project Overall Grade /100 13. srpanj 2006. Rijeka

Evaluacija FP6 IP STREP CA 1. Relevance to objectives 2. Pr. 8 Kriterij IP STREP CA 1. Relevance to objectives 2. Potential impact Potential impa. Potential i. 3. S&T excellence Quality of coordination 4. Quality of the consortium 5. Q. of management Q. of managem. 6. Mobilisation of resources 13. srpanj 2006. Rijeka

Zaključna rasprava Pitanja, prijedlozi, rasprava... HVALA 13. srpanj 2006. Rijeka