1. Znanje i konkurentnost
Jačanje institucionalnog okvira za razvoj standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma
Znanje i konkurentnost
Sanja Crnković-Pozaić
15.studenoga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zagreb
IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala – Program Europske Unije za Hrvatsku
Partner u projektu
Projekt provode:
Ured projekta: Radnička 37b, 1000 Zagreb, Tel:

2. Danas, najvažnije je imati ideje, uvide i kreativnost
U prošlosti, oni koji su raspolagali sirovinama i infrastrukturom imali su konkurentsku prednost
Danas, najvažnije je imati ideje, uvide i kreativnost
U budućnosti neće najveći problem biti nedostatak radnih mjesta nego nedostatak vještina i znanja
Stoga, blagostanje u Velikoj Britaniji više nego ikad ovisi o razvoju talenata i potencijala naših stanovnika
Gordon Brown
Jedini izvor konkurentskih prednosti kompanija u budućnosti bit će sposobnost njihova managementa da uči brže od konkurenata
(Arte de Geus, Royal Dutch/Schell, Harward Business Review, 1988.)

3. Globalna konkurencija znanja: US, Kina, Indija
Rast broja radnih mjesta za istraživačka i inženjerska zanimanja u SAD biti će 70% veći od stope rasta svih ostalih zanimanja
29% svih zaposlenih u ovim zanimanjima stariji su od 50 godina
25% svih diplomaca ovih zanimanja nisu rođeni u SAD
U Kini diplomira 4 puta više inženjera nego u SAD
Tvorci obrazovne politike smatraju situaciju prijetećom za konkurentsku poziciju SAD-a na globalnom tržištu
Istraživanja Bureau of Labour Statistics, SAD

4. Ljudski resursi za R&D
Od stopa rasta broja doktora znanosti znanstvenih i inženjerskih zanimanja:
Kina 580%
Indija 26%
SAD 8,4%
Interes za ovim vrstama zanimanja u zemljama Zapada opada, dok u zemljama Istoka raste
Gdje je tu Hrvatska?

5. U RH 2006. i 2010. godine Stručnjaci i znanstvenici
2006. godine 142 tisuće (9,1%)
2010. godine 183 tisuće (14,9%)
Stopa rasta – 28,9%
Inženjeri, tehničari i srodni
2006. godine 230 tisuća (14,8%)
2010. godine 230 tisuća (14,9%)
Stopa rasta – – 0,68%

6. Od komparativne do kompetitivne prednosti: vizijom, strategijom, motivacijom
Japan – industrijski div bez vlastitih prirodnih resursa (posebno energenata)
Finska – od ekonomije temeljene na drvetu i njegovoj preradi do prvaka elektronske industrije svijeta (Nokia)
Izrael (Teva) – među 10 najjačih proizvođača generičkih proizvoda u farmaceutskoj industriji na svijetu temeljena isključivo na izraelskoj znanosti
Hrvatska – zemlja bez ideja?

7. Zahtjevi globalizacije i konkurentnosti
Fleksibilnost – sposobnost prilagođavanja organizacije promjenama u okruženju
Inovativnost i poduzetništvo kao filozofija života i rada – preduvjet za globalnu konkurenciju
Spremnost na osobno i organizacijsko učenje

12. Najveći problemi razvoja znanja u Hrvatskoj
Obrazovni sustav ne daje ključne kvalifikacije za život i rad (8 ključnih kompetencija – posebno učiti kako učiti i poduzetničke vještine)
Veza znanosti, obrazovanja i gospodarstva je slučajna – nema sustava
Sustav za promicanje inovacija premalen je i nema sluha za inovatore u stanovništvu (elitistički je)
Manje od 1% BDP-a investira se u znanost
Oko 2% osoba starih godine sudjeluje u programima obrazovanja odraslih
Najvažnije: Nema dovoljno konkurencije za natjecanje, posebno u sustavu znanosti i obrazovanja, ali i na tržištu roba i usluga gdje se javljaju monopoli i oligopoli povezani s političkim opcijama

13. Kako možemo osigurati znanja i vještine za snažniju konkurentnost?
Ponuda
Potražnja
Demografske rezerve radne snagee
Učenici iz redovnog obrazovanja
Zaposleni koji žele mijenjati radno mjesto
Nezaposleni
Slobodna radna mjesta
Zaposleni

14. Primjer usklađenosti potreba tržišta rada i ishoda obrazovanja

15. Grane djelatnosti s potencijalom rasta

16. Koliko je sadašnja struktura znanja prilagođena glavnim generatorima prihoda?

17. Kako obrazovni sustav prati potrebe tržišta rada?
Trajanje programa
Naziv škole
Naziv programa
UKUPNO
I. razred
II. razred
III. razred
IV. razred 4
TEHNIČKA ŠKOLA ZADAR
Arhitektonski tehničar
114 25 32 31 26 3
SREDNJA ŠKOLA KNEZA BRANIMIRA BENKOVAC
Keramičar-oblagač 18 8 2
STRUKOVANA ŠKOLA ŠKOLA VICE VLATKOVIĆA ZADAR
Zidar - JMO 15 6
Klesar - JMO
3-godišnji programi 37 16 11 10
4-godišnji programi
151 41 43

18. Razvoj analitičke podloge za planiranje razvoja znanja
Model informacija s tržišta rada koji će podržati:
razumijevanje tržišnog položaja sektorskih znanja i vještina – potražnje po djelatnostima gospodarstva
Izradu sektorskih strategija
Identifikaciju jaza između ponude i potražnje za radom
Prvi korak u analizi budućih potreba za sektorskim znanjima
Podloge za planiranje kvota po obrazovnim programima po županijama ali i:

19. Razvoj analitičke podloge za planiranje razvoja znanja: nastavak
Informacije potrebne za izbor kvalifikacija kod učenika i studenata
Kvalitetna podloga za posredovanje u zapošljavanju
Pomoć poslodavcima da bolje upoznaju kompetencije koje su im potrebne
Podloga za donošenje politika: regionalnog razvoja, zapošljavanja, razvoja ljudskih resursa
Transparente informacije o ljudskim resursima po županijama za domaće i strane investitore

20. Primjer analitičkih podloga za analizu ponude i potražnje za zanimanjima razvijene u ASOO
Ekonomska aktivnost radnosposobnog stanovništva za zanimanja iz sektora Elektrotehnika i računalstvo, 2010.
 Dob 15-64
Radno-sposobni
Radna snaga
Zaposleni
Nezaposleni
Neaktivni
Elektrotehnika
48.094
37.925
35.112
2.812
10.169
Računalstvo
28.400
25.201
24.664
537
3.199
Ukupno E+R
76.494
63.126
59.776
3.350
13.368
Ukupno RH
Udio elektrotehnike,%
2,20
2,31
2,36
1,88
1,87
Udio računalstva,%
1,30
1,54
1,66
0,36
0,59
Udio E % R
3,50
3,85
4,01
2,24
2,46

21. RODOVI ZANIMANJA
1. Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori
2. Stručnjaci i znanstvenici
3. Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja
4. Uredski i šalterski službenici
5. Uslužna i trgovačka zanimanja
6. Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski i ribarski radnici
7. Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji
8. Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda
9. Jednostavna zanimanja
0. Vojna zanimanja

22. Kako se koriste zanimanja iz sektora u gospodarstvu?
Krug 4
0-19%
Krug 3
20-39%
Krug 2
40-59%
Krug 1
60+%
48 grana djelatnosti s 1,05 milijuna zaposlenih
66,4% zaposlenih u sektoru
prosjek udjela R = 3%
2 djelatnosti sa 18 tisuća zaposlenih
16,4% zaposlenosti u sektoru
Prosjek udjela 22,7%
1 djelatnost s 1,437 zaposlenih
3,06% zaposlenosti u sektoru
Udio 53,2%
1 djelatnost sa zaposlenih
14,2% zaposlenosti u sektoru
Udio 68,2%
4. krug
0-19%
3. krug
20-49%
1. krug
60+%
21 grana djelatnosti
36,8%zaposlenosti u djelatnosti
3 grane djelatnosti
5,2% zaposlenosti u sektoru
58,2% zaposlenosti u sektoru
Računalstvo
Šumarstvo

23. Kakvi su trendovi potražnje za radom - računalstvo

25. Sraz ponude i potražnje na županijskoj razini

26. Zaključno
Potrebe tržišta rada za znanjima i vještinama neće se spontano rješavati bez planiranja kvalifikacija na vrijeme
Planiranje zahtijeva poznavanje trendova i projekcije budućih potreba gospodarstva
Procjene potreba trebaju se redovno utvrđivati na makro razini, po regijama i gospodarskim djelatnostima
Potrebe djelatnosti moraju se svesti na potražnju za znanjima i vještinama na razini zanimanja i razini kompetencija
Sa tim saznanjima pristupa se planiranju potrebnih obrazovnih ishoda i kvalifikacija u redovnom obrazovanju i obrazovanju odraslih

27. Pitanja za raspravu
Koja je uloga poslodavaca u ovom procesu razvoja potrebnih znanja i vještina za višu razinu konkurentnosti?
Koja je uloga države (nacionalne, lokalne)?
Koja je uloga pojedinca?