Presentation is loading. Please wait.

Presentation is loading. Please wait.

Znanje i konkurentnost

Similar presentations


Presentation on theme: "Znanje i konkurentnost"— Presentation transcript:

1 Znanje i konkurentnost
Jačanje institucionalnog okvira za razvoj standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma Znanje i konkurentnost Sanja Crnković-Pozaić 15.studenoga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zagreb IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala – Program Europske Unije za Hrvatsku Partner u projektu Projekt provode: Ured projekta: Radnička 37b, 1000 Zagreb, Tel:

2 Danas, najvažnije je imati ideje, uvide i kreativnost
U prošlosti, oni koji su raspolagali sirovinama i infrastrukturom imali su konkurentsku prednost Danas, najvažnije je imati ideje, uvide i kreativnost U budućnosti neće najveći problem biti nedostatak radnih mjesta nego nedostatak vještina i znanja Stoga, blagostanje u Velikoj Britaniji više nego ikad ovisi o razvoju talenata i potencijala naših stanovnika Gordon Brown Jedini izvor konkurentskih prednosti kompanija u budućnosti bit će sposobnost njihova managementa da uči brže od konkurenata (Arte de Geus, Royal Dutch/Schell, Harward Business Review, 1988.)

3 Globalna konkurencija znanja: US, Kina, Indija
Rast broja radnih mjesta za istraživačka i inženjerska zanimanja u SAD biti će 70% veći od stope rasta svih ostalih zanimanja 29% svih zaposlenih u ovim zanimanjima stariji su od 50 godina 25% svih diplomaca ovih zanimanja nisu rođeni u SAD U Kini diplomira 4 puta više inženjera nego u SAD Tvorci obrazovne politike smatraju situaciju prijetećom za konkurentsku poziciju SAD-a na globalnom tržištu Istraživanja Bureau of Labour Statistics, SAD

4 Ljudski resursi za R&D Od stopa rasta broja doktora znanosti znanstvenih i inženjerskih zanimanja: Kina 580% Indija 26% SAD 8,4% Interes za ovim vrstama zanimanja u zemljama Zapada opada, dok u zemljama Istoka raste Gdje je tu Hrvatska?

5 U RH 2006. i 2010. godine Stručnjaci i znanstvenici
2006. godine 142 tisuće (9,1%) 2010. godine 183 tisuće (14,9%) Stopa rasta – 28,9% Inženjeri, tehničari i srodni 2006. godine 230 tisuća (14,8%) 2010. godine 230 tisuća (14,9%) Stopa rasta – – 0,68%

6 Od komparativne do kompetitivne prednosti: vizijom, strategijom, motivacijom
Japan – industrijski div bez vlastitih prirodnih resursa (posebno energenata) Finska – od ekonomije temeljene na drvetu i njegovoj preradi do prvaka elektronske industrije svijeta (Nokia) Izrael (Teva) – među 10 najjačih proizvođača generičkih proizvoda u farmaceutskoj industriji na svijetu temeljena isključivo na izraelskoj znanosti Hrvatska – zemlja bez ideja?

7 Zahtjevi globalizacije i konkurentnosti
Fleksibilnost – sposobnost prilagođavanja organizacije promjenama u okruženju Inovativnost i poduzetništvo kao filozofija života i rada – preduvjet za globalnu konkurenciju Spremnost na osobno i organizacijsko učenje

8

9

10

11

12 Najveći problemi razvoja znanja u Hrvatskoj
Obrazovni sustav ne daje ključne kvalifikacije za život i rad (8 ključnih kompetencija – posebno učiti kako učiti i poduzetničke vještine) Veza znanosti, obrazovanja i gospodarstva je slučajna – nema sustava Sustav za promicanje inovacija premalen je i nema sluha za inovatore u stanovništvu (elitistički je) Manje od 1% BDP-a investira se u znanost Oko 2% osoba starih godine sudjeluje u programima obrazovanja odraslih Najvažnije: Nema dovoljno konkurencije za natjecanje, posebno u sustavu znanosti i obrazovanja, ali i na tržištu roba i usluga gdje se javljaju monopoli i oligopoli povezani s političkim opcijama

13 Kako možemo osigurati znanja i vještine za snažniju konkurentnost?
Ponuda Potražnja Demografske rezerve radne snagee Učenici iz redovnog obrazovanja Zaposleni koji žele mijenjati radno mjesto Nezaposleni Slobodna radna mjesta Zaposleni

14 Primjer usklađenosti potreba tržišta rada i ishoda obrazovanja

15 Grane djelatnosti s potencijalom rasta

16 Koliko je sadašnja struktura znanja prilagođena glavnim generatorima prihoda?

17 Kako obrazovni sustav prati potrebe tržišta rada?
Trajanje programa Naziv škole Naziv programa UKUPNO I. razred II. razred III. razred IV. razred 4 TEHNIČKA ŠKOLA ZADAR Arhitektonski tehničar 114 25 32 31 26 3 SREDNJA ŠKOLA KNEZA BRANIMIRA BENKOVAC Keramičar-oblagač 18 8 2 STRUKOVANA ŠKOLA ŠKOLA VICE VLATKOVIĆA ZADAR Zidar - JMO 15 6 Klesar - JMO 3-godišnji programi 37 16 11 10 4-godišnji programi 151 41 43

18 Razvoj analitičke podloge za planiranje razvoja znanja
Model informacija s tržišta rada koji će podržati: razumijevanje tržišnog položaja sektorskih znanja i vještina – potražnje po djelatnostima gospodarstva Izradu sektorskih strategija Identifikaciju jaza između ponude i potražnje za radom Prvi korak u analizi budućih potreba za sektorskim znanjima Podloge za planiranje kvota po obrazovnim programima po županijama ali i:

19 Razvoj analitičke podloge za planiranje razvoja znanja: nastavak
Informacije potrebne za izbor kvalifikacija kod učenika i studenata Kvalitetna podloga za posredovanje u zapošljavanju Pomoć poslodavcima da bolje upoznaju kompetencije koje su im potrebne Podloga za donošenje politika: regionalnog razvoja, zapošljavanja, razvoja ljudskih resursa Transparente informacije o ljudskim resursima po županijama za domaće i strane investitore

20 Primjer analitičkih podloga za analizu ponude i potražnje za zanimanjima razvijene u ASOO
Ekonomska aktivnost radnosposobnog stanovništva za zanimanja iz sektora Elektrotehnika i računalstvo, 2010.  Dob 15-64 Radno-sposobni Radna snaga Zaposleni Nezaposleni Neaktivni Elektrotehnika 48.094 37.925 35.112 2.812 10.169 Računalstvo 28.400 25.201 24.664 537 3.199 Ukupno E+R 76.494 63.126 59.776 3.350 13.368 Ukupno RH Udio elektrotehnike,% 2,20 2,31 2,36 1,88 1,87 Udio računalstva,% 1,30 1,54 1,66 0,36 0,59 Udio E % R 3,50 3,85 4,01 2,24 2,46

21 RODOVI ZANIMANJA 1. Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori 2. Stručnjaci i znanstvenici 3. Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja 4. Uredski i šalterski službenici 5. Uslužna i trgovačka zanimanja 6. Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski i ribarski radnici 7. Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 8. Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 9. Jednostavna zanimanja 0. Vojna zanimanja

22 Kako se koriste zanimanja iz sektora u gospodarstvu?
Krug 4 0-19% Krug 3 20-39% Krug 2 40-59% Krug 1 60+% 48 grana djelatnosti s 1,05 milijuna zaposlenih 66,4% zaposlenih u sektoru prosjek udjela R = 3% 2 djelatnosti sa 18 tisuća zaposlenih 16,4% zaposlenosti u sektoru Prosjek udjela 22,7% 1 djelatnost s 1,437 zaposlenih 3,06% zaposlenosti u sektoru Udio 53,2% 1 djelatnost sa zaposlenih 14,2% zaposlenosti u sektoru Udio 68,2% 4. krug 0-19% 3. krug 20-49% 1. krug 60+% 21 grana djelatnosti 36,8%zaposlenosti u djelatnosti 3 grane djelatnosti 5,2% zaposlenosti u sektoru 58,2% zaposlenosti u sektoru Računalstvo Šumarstvo

23 Kakvi su trendovi potražnje za radom - računalstvo

24

25 Sraz ponude i potražnje na županijskoj razini

26 Zaključno Potrebe tržišta rada za znanjima i vještinama neće se spontano rješavati bez planiranja kvalifikacija na vrijeme Planiranje zahtijeva poznavanje trendova i projekcije budućih potreba gospodarstva Procjene potreba trebaju se redovno utvrđivati na makro razini, po regijama i gospodarskim djelatnostima Potrebe djelatnosti moraju se svesti na potražnju za znanjima i vještinama na razini zanimanja i razini kompetencija Sa tim saznanjima pristupa se planiranju potrebnih obrazovnih ishoda i kvalifikacija u redovnom obrazovanju i obrazovanju odraslih

27 Pitanja za raspravu Koja je uloga poslodavaca u ovom procesu razvoja potrebnih znanja i vještina za višu razinu konkurentnosti? Koja je uloga države (nacionalne, lokalne)? Koja je uloga pojedinca?


Download ppt "Znanje i konkurentnost"

Similar presentations


Ads by Google