1. Predavač Doc dr Slađana Šiljak
Pedagogija, didaktika i metodologija zdravstvenog obrazovanja ZDRAVSTVENO OBRAZOVANJE I PROMOCIJA ZDRAVLJA
Predavač
Doc dr Slađana Šiljak

2. Javno zdravlje
“Nauka i umjetnost prevencije bolesti, produžavanja života i unapređenja zdravlja putem organizovanih napora društva.“
Donald Acheson, 1988
“Javno zdravlje se odnosi na sve organizovane mjere (javne ili privatne) u prevenciji bolesti, unapređenju zdravlja i produženju života populacije kao cjeline. Aktivnosti su usmjerene na obezbjeđivanje uslova u kojima ljudi mogu da budu zdravi, fokus je na cijeloj populaciji, ne na pojedinačnim pacijentima ili bolestima. Tako, javno zdravlje razmatra potpuni sistem a ne samo eradikaciju određene bolesti.”
Izvor: WHO. Glossary of globalization, trade and health terms. Citirano Dostupno na:
Javno zdravlje istražuje faktore koji dovode do poremećaja
zdravlja i bolesti i kontroliše ove faktore.

3. Javnozdravstvena nauka
Nauka koja doprinosi osnovama za unapređenje zdravlja i pruža uvid i objašnjenja odnosa između zdravlja i društva, istražuje uzroke, pojavu, incidenciju, prevalenciju i posledice bolesti u populaciji, kao i organizaciju i funkcionisanje sistema zdravstvene zaštite. To je multidisciplinarna oblast koja uključuje mnoge naučne discipline: zdravstvene nauke, biomedicinska i klinička istraživanja.
Danish Graduate School in Public Health Science, 2009

4. PONAŠANJE I ZDRAVLJE
Higija- Zdravlje može očuvati mudar čovjek koji se ponaša prema svom zdravlju na pravi način.
Javno zdravstvena nauka- zdravstveni rizik na nivou individue do 80 g. 20 vijeka
Zdravlje za sve do 2000 godine
Cilj 15- Znanje i motivacija za zdravo ponašanje
Obrazovni programi u zemljama članicama trebalo bi da istaknu važnost znanja, motivacije i vještina u očuvanju i unapređenju zdravlja ljudi.
Cilj 16- Unapređenje pozitivnih oblika zdravstvenog ponašanja
Uravnotežena ishrana, eliminacija pušenja, odgovarajuća fizička aktivnosti i dobro snalaženje u stresnim situacijama.
Cilj 17- Izbjegavanje ponašanja štetnog po zdravlje

5. Ponašanje i zdravlje
Green- Za mnoge bolesti ponašanje povećava rizik za obolijevanje i može se smatrati uzročnikom. Neki tipovi ponašanja koreliraju sa boljim zdravljem, povećavaju dugovječnost i smanjuju rizik.
Dvije trećine smrtnih ishoda u razvijenim zemljama povezano je sa uzrocima koji bi se mogli prevenirati jer su direktno vezani za ponašanje.
Pušenje, upotreba alkohola, visok krvni pritisak, preobilna ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti.
U našoj zemlji 50% svih uzroka smrtnosti su kardiovaskularne bolesti a 20% maligne bolesti.
Zarazne bolesti naročito one koje imaju socijalno medicinski značaj se mogu uspješno prevenirati ponašanjem.

6. Ponašanje i zdravlje Faktori rizika (individualni)
Biološki (pol, godine starosti, nasleđe, rast, razvoj, trudnoća)
Zdravstveni (Oboljenja)
Socioekonomski i bihevioralni (obrazovanje, navike, stil života).
Klasifikacija ponašanja u vezi sa zdravljem (Kasl i Cobb 1966)
Determinante ponašanja (SZO 1988)
Misli i osjećanja (znanja, vjerovanja, stavovi, vrijednosti)
Uticaj ljudi koji su za nas značajni
Resursi (novac, vrijeme, radna snaga, vještine)

7. Determinante ponašanja (Taylor)
Socijalni faktori (demografski, socijalno ekonomske varijable, socijalna mreža i podrška, nivo stresa, rana socijalizacija i drugi).
Emocionalni (samopoštovanje i osjećanje opšteg zadovoljstva)
Kognitivni (znanje i vjerovanje)
Opaženi simptomi (zdravstvene smetnje)
Dostupnost zdravstvene zaštite (ponašanje i zdravstvena služba, usluge zdravstvene zaštite)
Stavovi (komponente-kognitivna, afektivna, ponašanje) lično iskustvo, socijalne grupe, mas mediiji

8. Modeli zdravstvenog ponašanja kao osnov zdravstveno vaspitnih intervencija
Model socijalnog učenja- zdravstveni vaspitači koristeći resurse sredine utiču na ponašanje, njegovu modifikaciju i osnaživanje ličnosti da se odupre socijalno neprihvatljivom ponašanju i rizicima po zdravlja.
Model socijalnog marketinga- koristi kampanje putem mas medija i djeluje na individualno zdravstveno ponašanje odmah (AIDS programi povećavaju upotrebu kondoma i prevenciju HIV)
Procede model (Green)- predisponirajući faktori (znanje, stavovi i zdravstvena ubjeđenja), osnažujući (nagrade, povelje) i podražavajući (okolina).

9. Individualno ubjeđenje, Ozbiljnost bolesti,
Modeli zdravstvenog ponašanja kao osnov zdravstveno vaspitnih intervencija
Model zdravstvenih ubjeđenja- Najuticajniji model u zdravstvenom vaspitanju u poslednjih 30 godina.
Individualno ubjeđenje,
Ozbiljnost bolesti,
Ubjeđenje u efikasnost preventivne akcije i promjene ponašanja u odnosu na prevenciju bolesti,
Procjena okolinskih i ličnih barijera u prihvatanju i podsticanju promjena ponašanja.
Model orijentisan na bolest i koristi se u praktičnim aktivnostima promjene ponašanja.

10. Modeli zdravstvenog ponašanja kao osnov zdravstveno vaspitnih intervencija
Model preventivnog ponašanja
Primarne determinante (mentalne karakteristike indivudue vezane za ubjeđenje, stavove i vrijednosti koja se daje zdravlju)
Sekundarne (demografske, kognitivne, afektivne)
Podstrekači za akciju (socijalna sredina)
Model akcije za zdravlje
Faktori okoline
Interpersonalni
Intrapersonalni
Prema ovom modelu zdrava javna politika je osnovni faktor koji omogućava individui da napravi pravi izbor.

11. Modeli zdravstvenog ponašanja kao osnov zdravstveno vaspitnih intervencija
Modeli zdravstvenog ponašanja služe za planiranje zdravstveno vaspitnih programa.
Suštinske razlike među modelima se odnose na:
Ulogu zdravstvenog vaspitača
Lociranje odgovornih za zdravlje (individualni ili nivo zajednice)
Modifikacija ponašanja Taylor 1995
Promjena ponašanja preko promjene zdravstvenih ubjeđenja,
Kognitivno bihejvioralni pristup i
Promjena ponašanja kroz socijalni marketing.
Prohaska 1992 Faze pormjene ponašanja
Prekontemplacija, kontemplacija (razmišljanje), faza pripreme, faza akcije i faza održavanja.

12. Javno zdravstvena istraživanja i modeli ponašanja
Stavovi roditelja prema seksualnom vaspitanju
Promjena ponašanja i upravljanje vlastitim rizikom
Model vjerovanja u zdravlje i njegova primjenjivost u edukaciji pacijenata
Model bihevioralne promjene u anoreksiji
Analiza zdravstvene zaštite u određenoj zemlji
Skrining hipertenzije u zajednici
Programi odvikavanja od pušenja na radnom mestu
Teorija socijalnog učenja i njena primjena u smanjivanju faktora rizika za KVO
Edukacija o dijabetesu i njena uloga u socijalnom marketingu,...
Neutens JJ, Rubins LR. Rerearch Techniques for the Health Sciences. London: Allyn and Bacon 2002

13. Oblasti javno zdravstvenih istraživanja
Efektivnost pomoći
Finansijska kriza
Klimatske promene
Smanjivanje dugova
Ekonomski razvoj
Edukacija
Finansiranje
Hrana i poljoprivreda
Globalne zdravstvene politike
Globalizacija
Dobra uprava / demokratija
Nejednakosti
Međunarodne finansijske institucije
Migracije i razvoj
Stanovništvo i razvoj
Siromaštvo
Privatne investicije
Regioni
Javno zdravlje
Životna sredina i zdravlje
Zdravstvena pismenost
Gojaznost
Ishrana
Kontrola zloupotrebe duvana
Central European Journal of Public Health, 2008
CGD, 2009:

14. Primjer strateških istraživačkih prioriteta
Povrede, oporavak i rehabilitacija
Bol, nesposobnost i hronične bolesti
Fizička aktivnost, mobilnost i zdravlje

15. Vaspitanje za zdravlje
Zdravstveno vaspitanje, zdravstveno obrazovanje (eng. Health education) (1919- SAD)
Nova naučna disciplina- 50 god. 20 vijeka u školama javnog zdravlja u SAD i Evropi
Uputstva vezana za pripremu hrane, dijeta za pojedine bolesti, održavanje lične higijene i postupak sa oboljelima.
1919- Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Uredba Ministarstva zdravlja obavezuje zdravstveno prosvjećivanje naroda u domovima zdravlja, dispanzerima.
1953- Instutut za zdravstveno vaspitanje Srbije- programski zdravstveno vaspitni rad.

16. Razvoj zdravstvenog vaspitanja
Zdravstvena propaganda -širenje informacija o aktuelnim zdravstvenim problemima putem plakata, štampanih materijala (agitki, letaka, brošura) i putem sredstava masovnih komunikacija.
Istraživanje pokazuju da su efekti usmjereni na kratkotrajno buđenje interesovanja za neki zdravstveni problem.
Zdravstveno prosvjećivanje -proširen edukativni pristup u odnosu na propagandu zasniva se na podizanju kvantuma znanja za promjenu ponašanja.
Zdravstveno vaspitanje- složena kombinacija edukativnog pristupa u formiranju i modufikovanju ponašanja.

17. Zdravstveno vaspitanje
Predisponirajući faktori- znanje, stavovi, vjerovanja
Omogućavajući- resursi zajednice, stavovi vezani za zdravlje
Podržavajući- stavovi zdravstvenih, prosvjetnih radnika i članova porodice.
Faza individualne odgovornosti za zdravlje- tradicio alni zdravstveno vaspitni pristup
Faza socijalne odgovornosti- moderan pristup vaspitanju za zdravlje. Metode socijalnog razvoja i organozovanja zajednice u uticaju na formiranje ponašanja koje vodi zdravlju.
Promocija zdravlja- Sinteza socijalnih i individualnih odgovornosti za zdravlje sa povećanjem znanja o zdravlju, intervencijama u promjeni ponašanja na individualnom nivou i napori u razvoju okoline koja vodi zdravlju.

18. Zdravstveno vaspitanje
Orijentacija zdravstveno vaspitnih aktivnosti
Bolest (prevencija)
Unapređenje i očuvanje zdravlja kao pozitivnog atributa zajednice i indivudua u njoj.
SZO (1954)- Zdravstveno vaspitanje je skup iskustava i situacija koje u životu pojedinaca, grupe ili zajednice mogu da dovedu do promjena njihovih vjerovanja, stavova i ponašanja u odnosu na zdravstvene probleme.
American Hospital Association (1974)
Zdravstveno vaspitanje je ona dimenzija zdravstvene zaštite koja se obavi uticaje na faktore ponašanja.
Green (1984)- Zdravstveno vaspitanje je svaka kombincija iskustva u učenju dizajnirana da predisponira, osnaži i podrži dobrovoljnu adaptaciju individualnog ili kolektivnog ponašanja koje vodi zdravlju.

19. Ciljevi zdravstvenog vaspitanja
Da pomogne ljudima da poboljšaju svoje zdravstveno stanje
Da pomogne u smanjenju troškova u zdravstvenoj zaštiti
Uključivanje korisnika (pozitivno i konstruktivno) u njegovo održavanje zdravlja i korištenje zdravstvene službe.
Zdravstveno vaspitanja dio zdravstvene politike sa ciljem da doprinese razvoju individualnih vještina i stvaranju socijalne mreže i kreiranju okoline koja pruža podršku zdravlju (Ottava Povelja promocije zdravlja)
Kognitivni, afektivni, bihejvioralni, socijalni
Ciljne grupe- zdravo stanovništvo, stanovništvo sa rizičnim ponašanjem, bolesni, oporavljeni i zajednica.

20. Oblasti zdravstvenog vaspitanja
Zdravstveno vaspitanje u školama i predškolskim ustanovama
Zdravstveno vaspitanje na radnom mjestu
Zdravstveno vaspitanje u zdravstvenim ustanovama
Zdravstveno vaspitanje u zajednici.

21. Organizacija zdravstveno vaspitnog rada
Neformalni oblici zdravstvenog vaspitanja u porodici i zajednici.
Formalni (organizovani oblici zdravstvenog vaspitanja)
Specijalistički model (posebno edukovani stručnjaci iz oblasti zdravstvenog vaspitanja- zdravstveni radnici specijalisti javnog zdravstva)
Disperzni model- zdravstveni radnici, zdravstveni saradnici, prosvjetni radnici, mas mediji.
Kooperativni model- Nacionalni programi za prevenciju AIDS-a
Zdravstveno vaspitanje je obavezna djelatnost zdravstvenih radnika. Dio je strategija zdravstvene politike na svim nivoima zdravstvene zaštite.

22. Zdravstveno vaspitni proces
Dijagnostička faza
Faza intervencije.
Zdravstveno vaspitni proces identifikuje determinante ponašanja koje su vezane za zdravstveni problem i predlaže intervenciju usmjerenu na individuu ili određenje populacione grupe.
Green- Zdravstveno vaspitna intervencija je organizovana zdravstveno vaspitna aktivnost bazirana na želji da se interveniše u proces razvoja i promjena da se održi pozitivno zdravstveno ponašanje ili otkloni rizično ponašanje.

23. Zdravstveno vaspitni program
Zdravstveno vaspitni program je niz aktivnosti edukativnog karaktera u zdravstvenoj službi i u zajednici koje utiču na ponašanje u vezi sa zdravljem.
Jednodimenzionalni, dvodimenzionalni i otvoreni pristup u dizajnu, implementaciji i evaluaciji programa.
Informativni program (Kampanje)
Razvojni (Program Zdravi gradovi, Zdrave škole)
Institucionalni (Programi zdravstvene zaštite žena djece i omladine)

24. Promocija zdravlja
Osposobljavanje ljudi i zajednica da povećaju kontrolu nad svojim zdravljem i da ga unaprijede.
Proces kroz koji se gradi zdrava javna politika, stvara okolina koja pruža podršku akcijama za zdravlje, jača koncept razvoja zajednice za te akcije, formiraju lične vještine i mijenja zdravstvena služba u tom pravcu.
Nauka i umjetnost koja pomaže ljudima da promjene svoje životne stilove i navike do stanja optimalnog zdravlja – balansa fizičkog, emotivnog, socijalnog, duhovnog i intelektualnog zdravlja ( O’Donnell M. 1989)
• Kombinacija edukativnih aktivnosti i interevencija u zajednici koje unapređuju zdravlje (Green L. Kreuter M.1990).

25. Međunarodni dokumenti promocije zdravlja
Povelja iz Ottawe, 1986
Izgradnja zdrave javno zdravstvene politike (sveobuhvatnost zakonodavstva, fiskalnih mjera, oporezivanja i organizacionih promjena)
Izgradnja okoline koja pruža podršku- adekvatni uslovi života i rada u susret zdravlja.
Jačanje akcije u zajednici– podrška razvoju ljudskih i materijalnih resursa.
Razvijanje individualnih vještina – informisanje i edukacija o unapređenju zdravlja u školi, kući, radnim mjestima i zajednici.
Re orijentacija zdravstvene službe–prevencija oboljenja i promocija zdravlja.

26. Participacija zajednice-zdrava okruženja
Svjetska zdravstvena organizacija
Mreža projekata i aktivnosti u kojima se stvara zdrava sredina (Healthy Schools, Healthy Cities, Health Promoting Hospitals, Healthy and Safety Worlplace)
Praktični primjeri promocije zdravlja
Zdravstveni sektor organizuje i vodi aktivnosti na unapređenju zdravlja a učestvuju zdravstveni saradnici, prosvjetni radnici, novinari, pedagozi, inžinjeri)
Značajno prisustvo medija za očuvanje i širenje koncepta, učenje kroz primjere.
Modifikacija ponašanja i usvajanje pravilnih vještina za zdravlje svih aktera zajednice.

27. Konferencija u Adelaidi (Australija) 1988
Prioriteti u formulisanje zdrave javne politike
Poboljšanje zdravlja žene kao primarnog promotora zdravlja,
Obezbjeđivanje zadovoljavajućeg unosa hrane,
Glavni zdravstveni rizici su duvan i alkohol,
Stvaranje okoline koja pruža podršku za razvoj i očuvanje zdravlja.
Konferencija u Švedskoj (Sundsvall), 1991
Povezanost zdravlja i okoline (razvoj politike, regulativa, reorijentacija organizacija, zalaganje za zdravlje, stavranje saveza i kreiranje svesti, osposoblavanje, mobilisanje i osnaživanje).

28. Međunarodni dokumenti promocije zdravlja
Deklaracija iz Jakarte, 1997
Promocija socijalne/društvene odgovornosti za zdravlje
Povećanje ulaganja u zdravstveni sektor
Jačanje partnerstva za promociju zdravlja
Jačanje kapaciteta zajednice koja razvijaju individualna znanja i vještine
Razvoj održive infrastrukture za promociju zdravlja

29. Međunarodni dokumenti promocije zdravlja
Zdravlje 21, SZO 1999
21 cilj/ Preporuka zemaljama članicama sa ključnom porukom - Jednakost na zdravlje i smanjenje nejednakosti između zemalja/ grupa.
Promocija zdravlja osjetljivih skupina – djeca, lica treće dobi, oboljeli od zaraznih oboljenja, zavisnici pušenje, droge, alkohol).

30. Međunarodni dokumenti promocije zdravlja
Povelja iz Bankoka, 2005
Partnerstvo i razvoj mreže saradnje između vladinog i nevladinog sektora
Investiranje u održive politike, akcije i kapacitete koje unapređuju zdravlje
Jačanje kapaciteta za razvoj politike promocije zdravlja
Adekvatno zakonodavstvo koje omogućuje jednaka prava na zdravlje
Zastupanje koncepta zdravlja zasnovanog na ljudskim pravima i solidarnosti.

31. dokumenti svjetske zdravstvene organizacije
Ljudi imaju pravo i obavezu da individulalno i kolektivno učestvuju u planiranju zdravstvene zaštite (SZO, 1978)
Promocija zdravlja je efikasan mehanizam jačanja i mobilizacije zajednice (SZO, 1986)
Promocija zdravlja se obavlja od strane ljudi i s ljudima a ne za ljude (SZO, 1997)
Mobilizacija zajednice je neophodna za razvoj i implementaciju politike zdravog življenja. (SZO, 1998)
Promocija zdravlja zahtjeva adekvatnu edukaciju, organizaciju i raspoložive resurse. (SZO, 1999)

32. Sadržaj i metode zdravstveno vaspitnog rada
Didaktičke metode- ex katedra pristup u zdravstvenom vapitanju,
Sokratske metode- interaktivni rad.
Masovne (mas mediji), grupne i indvidualne metode zdravstveno vaspitnog rada.
Zdravstveno vaspitna sredstva
Auditivna (radio, CD)
Vizuelna (slajdovi, slike, fotografije, mape, plakati, oglasi, modeli, dijagrami,
Audio-vizulena (filmovi, kompjuterske igre, video zapis).

33. Zdravstveno vaspitne strategije
Green (1982)
Komunikacijske metode (predavanje, diskusija, individualne metode, medijske tehnike).
Strategije sticanja vještina- model treninga (grupni rad, sticanje vještna putem vježbi, simulacije putem igranja uloge, studije slučaja, kreativne radionice, edukativna istraživanja),
Organizacione metode (organizovanje ljudi radi mijenjanja ponašanja) društvene akcije, kampanje, rad sa udruženjima.

34. Zdravstveno vaspitne strategije metode i sredstva
Metode i sredstva zdravstveno vaspitnog rada trebaju biti unaprijed isplanirane.
Zdravstveno vaspitni program mora sadržavati:
Ciljeve
Aktivnosti definisane u akcionom planu (nosioc aktivnosti, sadržaj i vrijeme)
Ciljne populacione grupe
Mjesto zdravstveno vaspitnog rada
Metode i sredstva
Praćenje i evaluacija zdravstveno vaspitnog programa.
Pokazatelji specifični za program, pokazatelji zdravstvenog stanja stanovništva i pokazatelji zdravlja populacije i prisustva rizičnih faktora u populaciji.