1. Hrvatska i strukturni fondovi1 2
Hrvatska i strukturni fondovi 3

2. Od pretpristupnih programa do instrumenata KP
Ono što se ne vidi ali je itekako bitno je rast alokacija tj. raspoloživih sredstava za svako od ovih područja kao i šira namjena tih sredstava.
Kroz CARDS je RH raspolagala s 260 MEUR , kroz PAFs sa 252 MEUR , kroz IPA-u raspolaže s 590 MEUR Čitavo to vrijeme godišnje alokacije su rasle (60-80 MEUR tijekom CARDS, 126 MEUR kroz PAFs, oko 150 kroz IPA-u) no i dalje su daleko ispod iznosa koji se očekuju nakon članstva (0,5-1 milijardu EUR godišnje).
Isto tako, s IPA-om se otvaraju neka nova područja ulaganja pa je namjena sredstava proširena na veći broj aktivnosti iz područja jačanja ljudskih potencijala, aktivnosti namijenjenih poslovnoj zajednici, poljoprivrednih/ruralnih ulaganja. No i po pitanju namjene sredstava još uvijek smo u pret-pristupnom razdoblju gdje su mogućnosti ograničene u odnosu na strukturne fondove… npr. izravna ulaganja u poduzeća su vrlo rijetka.

3. Sustav upravljanja IPA-om3

4. Uvjeti korištenja EU sredstava
“Akreditacija” nacionalnog sustava ovisi o sljedećem:
kadrovski kapaciteti i zadržavanje kadrova
podjela nadležnosti među tijelima i unutar njih
interne procedure upravljanja za pojedina tijela
razdvajanje programiranja od financijskog upravljanja te ugovaranja od isplaćivanja
propisno upravljanje sredstvima, revizija sustava
mjere informiranja i promidžbe
procedure u slučaju nepravilnosti i povrata sredstava
IT sustav nadzora provedbe
Dodjela nadležnosti za (E)DIS podložna prethodnoj akreditaciji od strane EK. Već i kod pretpristupnih programa pomoći!
Retention policy (remuneration, training) i ocjena kvalitete Jedinica za provedbu projekata (PIU) u FB – zadužene za tehničku provedbu i praćenje projekata
Razdvajanje nadležnosti: između planiranja pomoći i ugovaranja (NAC – NAO) te između ugovaranja i isplata, unutar Provedbene agencije (IA).
Priručnici internih procedura, monitoring manuals, za nepravilnosti, operativne smjernice za pojedini fond (ISPA operativne smjernice) = traceability
Provedbene odgovornosti ZČ: programiranje pomoći, odabir projekata, provedba projekata (uz ex post provjeru EK), izvještavanje, financijska kontrola, revizija. Većinu odgovornosti ZČ dijeli s EK…
Provedbene odgovornosti EK: Obzirom da se radi o zajedničkoj politici financiranoj novcima poreznih obveznika EU, EU razina zadržava izvjesne ovlasti u provedbi:
strateško usmjeravanje programiranja (pregovori o programima tj. odabranim prioritetima i izvorima financiranja; uvid u razrađene mjere svakog prioriteta);
ad hoc provjera financijskog upravljanja (revizije, terenske provjere);
ex post provjera korištenja sredstava
ex post evaluacija učinka
Tijela koja je potrebno ustrojiti vis-a-vis EK: upravno tijelo, tijelo za ovjeravanje, revizijsko tijelo. Moguća su i provedbena tijela (delegacija zadataka ovih glavnih tijela).

5. Status pripremljenosti RH
Dobra apsorpcijska sposobnost, za sada
provedba uvelike tek predstoji
ulaskom u EU, bitno veća sredstva!
U tijeku jačanje administrativne sposobnosti
izazov paralelnih programa i priprema
izazov očuvanja kadrova i upošljavanja novih
Rastući izazov koordinacije (SDU za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU – SDURF)
Socio-ekonomski učinak ovisi o kvaliteti posredničkih tijela (stupovi tržišta, provoditelji politika itd.)
projekti financirani EU sredstvima  jačanje sustava privlačenja ulaganja, poslovne klime, savjetodavnih usluga, intelektualnog vlasništva, tehnološkog transfera, poticanja poduzetništva, regionalnog razvoja itd. 5

6. Priprema za instrumente Kohezijske politike
Korištenje nakon ulaska RH u EU
3 fonda na raspolaganju:
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)
Europski socijalni fond (ESF)
Kohezijski fond (KF)
Višegodišnje planiranje kroz strateške dokumente:
Nacionalni strateški referentni okvir
Operativni programi (sektorski)

7. Programiranje u razdoblju 2007.-2013.
Obvezni dokumenti:
Strateške Smjernice Zajednice za koheziju
(“Community Strategic Guidelines for Cohesion”- CSG)
Nacionalni Strateški Referentni Okvir (NSRO)
(“National Strategic Reference Framework”- NSRF)
Operativni planovi/programi (OP)
Opis vrsta programa u razdoblju
Cohesion Policy in Support of Growth and Jobs:
Community Strategic Guidelines,
U novom će programskom razdoblju stvari biti pojednostavljene u odnosu na prošlo razdoblje.
EK objavljuje svoje opće razvojno-političke ciljeve u Strateškim Smjernicama Zajednice. Međutim, općeniti razvojno-politički ciljevi nikada neće pokrivati sve relevantne aspekte za svaku pojedinu zemlju i regiju. Stoga, svaka zemlja članica treba proizvesti svoj vlastiti Nacionalni strateški referentni okvir (NSRF), koji treba specificirati nacionalnu politiku. Taj NSRF predstavlja “kišobran” za Operativne programe (OP) koji dalje razrađuju prioritete specificirane u NSRF-u.
NSRF i OP se specificira samo na razini prioriteta, a ne više na razini mjera. Međutim, preporučuje se, zbog različitih razloga, da se OP ipak specificira do razine mjera. Zatim, godišnje izvještavanje o napretku u provedbi programa biti će obvezatno.

8. Strateške smjernice Zajednice 2007.-2013
Učiniti Europu i njene regije atraktivnijim za ulaganje i rad
Prometna infrastruktura, doprinos zaštite okoliša rastu i radnim mjestima, pojačati alternativne izvore energije
Poboljšati znanje i inovativnost u korist rada
Ulaganja u istraživanje i tehnološki razvoj, inovativnost, poduzetništvo, informacijsko društvo za sve, pristup izvorima financiranja
Brojnija i bolja radna mjesta
Rast zaposlenosti, modernizacija sustava socijalne zaštite, prilagodljivost radne snage i poduzetnika, fleksibilnost tržišta rada, ulaganje u obrazovanje i vještine
Teritorijalna kohezija i suradnja
Doprinos gradova i regija rastu, ekonomska diverzifikacija ruralnih područja, suradnja (prekogranična, transnacionalna, međuregionalna)
Consistency with Community Strategic Guidelines on Cohesion Policy
The Community Strategic Guidelines on Cohesion provide a number of indicative EU priorities which have to be taken into consideration by the member states in the development of policy areas for support by Structural and Cohesion Funds. They highlight the main points of the EU Cohesion Policy and the Lisbon strategy, and promote the adoption of policies directly linked to the overarching EU goals.
Community Strategic Guidelines on Cohesion are structured around three major objectives:
I - To make Europe an attractive place to invest and work: Expand and improve transport infrastructures
Strengthen the synergies between environmental protection and growth
Address Europe's intensive use of traditional energy sources
II - Improving knowledge and innovation for growth: Increase and better target investment in R&TD
Facilitate innovation and promote entrepreneurship
Promote the Information Society for all
Improve access to finance
III – Creating more and better jobs: Attract and retain more people on the labour market and modernize social protection systems
Improve the adaptability of workers and enterprises and the flexibility of the labour market
Increase investments in human capital through better education and skills
Administrative capacity
Help maintain a healthy labour force
The consistency of the Community Strategic Guidelines is examined both in relation to the thematic priorities of the NSRF and against the structure of the OPs, as illustrated in the consistency matrix that follows. A more extensive analysis is provided in the Operational Programmes.

9. Nacionalni strateški referentni okvir NSRO
NSRO  ključni strateški dokument kojim se utvrđuju prioriteti korištenja sredstava i strukturnih instrumenata EU
Operativni programi  određuju mjere ključne za ostvarivanje prioriteta utvrđenih NSRO-om i način njihove provedbe
NSRO + OP = programska baza za upravljanje strukturnim instrumentima EU
SDURF  nadležno tijelo za izradu NSRO-a
koordinira izradu NSRO-a
s resornim ministarstvima osigurava usklađenost OP-eva
NSRO Temelj za izradu Operativnih programa za strukturne instrumente do godine

10. Sadržaj nacionalnog plana korištenja EU sredstava (NSRF)
Analiza društveno-gospodarskog stanja (SWOT)
Razvojni prioriteti i ciljevi
Ex ante procjena učinka
Usklađenost prioriteta s pravnom stečevinom EU i smjernicama EK za kohezijsku politiku tijekom predstojećeg proračunskog razdoblja
Indikativni financijski plan po godini i uvid u nadodanost EU sredstava na nacionalna sredstva
Pregled sustava upravljanja, nadzora i evaluacije
Dokaz o sustavnom partnerstvu

11. Indikativni programski okvir za korištenje strukturnih instrumenata u RH
NSRO
Operativni program
PROMET
ZAŠTITA OKOLIŠA
REGIONALNA KONKURENTNOST
RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA
RAZVOJ UPRAVNIH KAPACITETA

12. Operativni programi (OP)
Izrađuju ih nadležna tijela državne uprave – međuresorna radna skupina
Kod programiranja se moraju provesti partnerske konzultacije za svaki OP
Prioriteti unutar OP-a trebaju biti podržani kroz konkretne projektne prijedloge
Sadržaj se dogovara s Europskom komisijom
EK uzima u obzir apsorpcijsku sposobnost, prethodna iskustva

13. Tijelo nadležno za ovjeravanje plaćanja
Koordinacijsko
tijelo
Upravljačko
tijelo 1
Posredničko(a)
tijelo(a)
Korisnici
tijelo 2
tijelo 3
tijelo 4
tijelo 5
Tijelo nadležno za
reviziju
Tijelo nadležno za ovjeravanje plaćanja

14. Upravljačko tijelo
Uspostavlja i koordinira provedbu pojedinog programa. Odgovorno vis-à-vis EK! (Može neke od zadataka delegirati na posrednička tijela)
Utvrđuje institucionalni okvir, sustav nadzora, financijske kontrole i informiranja
Usvaja programe i mjere (provjera sukladnosti s kriterijima OP-a, nacionalnim pravilima i acquis-em)
Uvjerava se u izvedbu projektnih aktivnosti i ispravnu utrošenost sredstava
Priprema rad odbora koji nadzire ukupnu provedbu
Prikuplja i čuva podatke neophodne za reviziju
Izvješća o provedbi godišnje dostavlja EK
Upravno tijelo (MA) najčešće unutar MF jer je ono najjače u hijerarhiji TDU. Ponekad M. regionalnog razvoja ili neko slično novije tijelo uspostavljeno za potrebe SF – u kom slučaju odražava krivo shvaćanje načela ove politike. Sa stanovišta učinkovitog korištenja ovih EU sredstava, poželjno je ne izmišljati nove strukture i načine rada već se koliko je moguće osloniti na postojeća provedbena tijela, programe, mehanizme financiranja – uz eventualno više standarde provedbe.
NB: MA može biti na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, ili čak privatno tijelo kom je ta uloga dodijeljena od strane odgovornog državnog tijela.
Zašto je dobro imati MFIN na čelu piramide? Autoritet vis-a-vis već ionako brojnih provedbenih struktura, poveznica s proračunom, dom platne agencije (PA) koju zanimaju iste stvari samo gledane iz financijskog kuta pa je korisno usko surađivati.
MA je krovna organizacija pa ustrojava sustav provedbe i o tome izvješćuje EK. Jedino tijelo s kojim EK ima (i želi imati) posla – osim platne agencije koja ima slične ovlasti po pitanju financijskog upravljanja. Obveze MA propisuje EK: ... Vidi slide:
Izvješća o provedbi (od 2007.): dva puta na godinu MA dobiva izvješća o financijskoj provedbi (od PA) i statističkoj/administrativnoj provedbi od strane IBs, koja prati i sumira u godišnjim izvješćima provedbe koja prosljeđuje Nadzornom odboru pa EK (EK daje mišljenje i od ZČ traži povratnu informaciju o poduzetim koracima u smislu poboljšanja provedbe).
U pretpristupnom razdoblju, kapaciteti DEK-a su presudni za brzo povlačenje EU sredstava (također n+2+1). Nerijetko su nedostatni…

15. Posrednička tijela
TDU, resorne agencije, područna i lokalna samouprava, decentralizirana tijela centralne vlasti, regionalne razvojne agencije itd.
Informiranje i upute predlagateljima projekata
Prikupljanje prijedloga i provjera pogodnosti projekata te troškova za sufinanciranje
Ocjena projekta i odlučivanje o sufinanciranju
Podnošenje zahtjeva za sufinanciranjem troškova Upravljačkom tijelu
Praćenje dinamike provedbe (izvješća korisnika) i izvještavanje Upravljačkog tijela
Trenutni IPA sustav: provedbene agencije i tijela nadležna za prioritete i mjere

16. Korisnici sredstava
Korisnici / predlagatelji projekata: TDU, lokalna i područna samouprava te njihova tijela i udruženja, NVO, škole, sveučilišta, instituti, poduzetnički centri, javne kompanije, agencije koje su pravna tijela s javnim ovlastima, poduzetnici itd.
Izvršitelji radova/usluga, nabavljači opreme = potrošači sredstava: građevinske firme, instituti za edukaciju, konzultantske firme, proizvođači opreme itd.
Ciljana skupina: nezaposleni, studenti, poduzetnici, zaposlenici, državni službenici, itd.
final beneficiary – bodies and public or private firms responsible for commissioning operations. (Art 9, Regulation 1260/1999).
Vidi HANDOUT Mađarska…
Irska – slučaj dobre suradnje državne uprave s krajnjim korisnicima te općenito dobre iskorištenosti (od Irska primila 17 bn EUR).
- 80% SF sredstava usmjerava se na mjere već u sustavu! SF sredstva kao dobrodošli dodatni izvor financiranja strateških razvojnih mjera u trenutku kada je nedostajalo domaćih javnih sredstava a trebalo ustrajati na razvojnoj strategiji (npr. ulaganju u obrazovanje radne snage).
- Tijela zadužena za provedbu (polu-autonomne, stručne i teritorijalno razgranate State Development Agencies): Tourist agency, Education agency, Irish Development Agency, Irish Training and Education Authority, innovation agency, one for SMEs
- Razgranata mreža u zemlji i vani (agencija za turizam, za strana ulaganja itd.); paleta mjera/usluga poduzećima, od kojih mnoge sufinancirane.
- Tijela zapošljavaju iskusne državne službenike s poznavanjem ekonomije pa korisnike ne samo traže nego im i savjetuju ovu ili onu mjeru.
Bez aktivnih nastojanja i izravnog rada s konačnim korisnicima neće se moći na vrijeme prikupiti dovoljan broj dovoljno kvalitetnih projekata. 16

17. Tijelo nadležno za ovjeravanje plaćanja
Ovjerava troškove i aplikacije za isplatu EU sredstava sufinanciranja, te ih podnosi EK
ex post isplata EU sredstava korisnicima
Tri puta godišnje dostavlja EK podatke o isplatama i predviđanjima o troškovima (n+ )
rok od 2 mjeseca za isplatu EU sredstava
Prihvaća avansna i ostala EU sredstva i usmjerava ih na korisnike

18. Tijelo nadležno za reviziju
Neovisno o Upravljačkom tijelu i Tijelu nadležnom za reviziju
Uvjerava se u učinkovito funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole
Podnosi E. komisiji strategiju revizije i metodologiju (međunarodni standardi)
Podnosi EK godišnja izvješća o revizijama i nalazima te ocjenu nacionalnog sustava
Provodi reviziju podnesenih troškova na odgovarajućem uzorku projektnih aktivnosti

19. Kako do EU sredstava?
Uobičajeni postupak: NSRF  Operativni programi  usvajanje od strane EK  raspisivanje natječaja, odabir, potpisivanje ugovora, provedba
Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava (grant)
krajnji korisnik predlaže projekt na zadanu tematiku
natječajna dokumentacija obuhvaća: opis projekta, prijavni obrazac, priloge (proračun, logička matrica, građevinska dozvola, cost-benefit analiza, ocjena učinka na okoliš i dr. prema potrebi)
Web
Primjer prijave za grant!

20. SF u odnosu na IPA program
Više novaca i šire područje primjene (novi potencijalni sektori turizam, zdravstvo, obrazovanje, kultura, socijalna insfrastruktura)
Novi korisnici: malo i srednje poduzetništvo
Nova pravila korištenja: nacionalne strukture i hrvatske jezik
Natječajna dokumentacija ne treba odobrenje DEU
Javna nabava prema nacionalnom zakonodavstvu
Naknadne isplate !!

21. Suradnja nacionalnog i regionalnog nivoa
Ukupna koordinacija procesa pripreme za strukturne fondove: SDURF
Koordinacija tijela državne uprave, županija i gradova u kontekstu regionalnog razvoja: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva
Resorna ministarstva kroz proces partnerskih konzultacija identificiraju prioritete, dok gradovi i županije sukladno tome predlažu projekte

22. Uloga regionalnih i lokalnih jedinica
Sada:
reg. i lokalna razina partneri u programiranju (partnerske konzultacije) i nadzoru provedbe IPA Operativnih programa
potencijalni korisnici IPA sredstava
Ulaskom u EU:
u prvoj fazi, upravljanje OP-evima na nacionalnoj razini
većina OP-eva doprinosi izravno regionalnom razvoju:
osigurati poticanje ujednačenog regionalnog razvoja, u skladu s nacionalnom politikom regionalnog razvoja
pojačati ulogu regionalnih i lokalnih jedinica u programiranju, pripremi projektnih prijedloga, obradi projektnih prijava, praćenju provedbe projekata
potencijalni korisnici IPA sredstava
→ prekogranična suradnja (turizam, gospodarski razvoj, zaštita okoliša, inicijative lokalnih zajednica)
→ zaštita okoliša (gospodarenje otpadom, vodoopskrba)
→ regionalna konkurentnost (poslovna infrastruktura, ulagačka klima, pružanje e-business usluga, razvoj klastera)
→ ruralni razvoj (unapređenje okoliša, lokalne strategije za ruralni razvoj, razvoj ruralnog gospodarstva)

23. Status MSP-a u EU 99.8% od svih tvrtki u EU
67.1% poslova u privatnom sektoru
Što je MSP prema EU pravilima?
Poduzeće s manje od 250 zaposlenih, neovisno od velikih kompanija
Ukupni godišnji promet ne prelazi 50 mil.EUR
Podjela prema veličini poduzeća:
Mikro: manje od 10 zaposlenika
Malo: 10 do 49 zaposlenika
Srednje: 50 do 250 zaposlenika

24. Glavni problemi MSP-a u EU
Prema terenskom istraživanju glavni problemi MSP-a u EU su:
Administrativni i regulatorni teret
Pristup financiranju
Oporezivanje
Nedostatak vještina
Pristup javnoj nabavi
(Nepravedna) tržišna utakmica
Radno zakonodavstvo
Kašnjenja u plaćanju

25. Strukturni fondovi za MSP
Izravna pomoć isključivo za MSP iz regija Cilja 1 – konvergencija
EFRR može financirati u kontekstu MSP-a:
Poduzetništvo, inovacije i istraživanje (npr. inovativne tehnologije i upravljački sustavi, korištenje ICT, eko-inovacije itd.)
Poboljšanje regionalnog i lokalnog okruženja za MSP (npr. pristup kapitalu za start-up tvrtke i tvrtke u rastu, poslovna instrastruktura, poslovne usluge, reg. i lok. kapaciteti za inovaciju i istraživanje te poslovnu suradnju)
Međuregionalna i prekogranična suradnja MSP-a
Ulaganje u ljudski potencijal

26. Europski socijalni fond:
Povećanje prilagodljivosti radnika i tvrtki
Povećanje pristupa zaposlenju i tržištu rada
Jačanje socijalnog uključivanja (npr. borba protiv diskriminacije)
Promocija partnerstva za reformu na polju zapošljavanja i uključenosti
Podupire jačanje investiranja u ljudski kapital (poboljšanje sustava obrazovanja)
Podupire razvoj inst. kapaciteta i poboljšanje učinkovitosti državne/lokalne administracije

27. Primjer ulaganja po zemljama članicama:
Zemlja članica
Ukupno ulaganje u potporu poslovanju
Od toga ulaganje u stvaranje i rast MSP-a
Postotak za stvaranje i rast MSP-a
Slovenija
897 mil EUR
722 mil EUR
17.6%
Mađarska
3,245 mil EUR
829 mil EUR
3.3%
Bugarska
667 mil EUR
322 mil EUR
4.8%
Slovačka
605 mil EUR
438 mil EUR
3.9%

28. Izazovi pred nama…
Planirati korištenje EU sredstava temeljem ograničenog broja programa
Osigurati proračunska sredstva i provedbene kapacitete
Jasna i jednostavna provedbena struktura
Čim bolje iskoristiti pretpristupnu pomoć EU
Jačati stručnost i učinkovitost državne uprave
Sustavno informirati moguće korisnike
Aktivnosti u tijeku: provedba IPA-e i priprema za korištenje strukturnih instrumenata 28

29. kohezijskom politikom1 2
Iskustva s
kohezijskom politikom 3 4

30. Rezultati kohezijske politike (1)
Smanjenje razlika u razvoju među regijama EU-a  povećanje GDP-a po stanovniku u regijama koje zaostaju u razvoju
Povećanje stopa rasta i otvaranje novih radnih mjesta  ne samo u regijama Cilja 1 već i Cilja 2
Veća produktivnost radnika zahvaljujući ulaganjima u ljudski kapital  EU sufinancira edukacije za oko 9 milijuna ljudi godišnje (više od pola žene)  posljedica: ulazak/povratak na tržište rada, bolja plaća, bolji uvjeti rada

31. Rezultati kohezijske politike (2)
Povećanje inovativnosti  velika ulaganja u R&D
Kvalitetnija javna ulaganja  7-godišnja financijska perspektiva/programiranje – posljedica: dugoročno proračunsko planiranje zemlje članice, važnost održivosti i veće produktivnosti ulaganja
Princip partnerstva na svim razinama  partnerstvo u programiranju, provedbi, monitoringu i evaluaciji  strateški pristup osigurava da su sve poduzete aktivnosti prilagođene stvarnom stanju i da postoji predanost uspjehu projekta

32. Što potiče konvergenciju – High Tech

33. Utjecaj kohezijske politike na strukturu ulaganja
The share of cohesion spending on R&D, innovation and ICTs has more than doubled between and

34. Rezultati kohezijske politike u brojevima
Trening i izobrazba 9 milijuna ljudi godišnje, od čega su više od pola žene
Stvoreno više od poslova između i 2005.
Predviđa se otvaranje oko 1,4 milijuna radnih mjesta između i 2013.
Predviđeni rast BDP-a od (2004.) do 2013.
9,0% u Češkoj i Latviji
8,5% u Litvi i Estoniji
7,5% u Rumunjskoj
6,0% u Bugarskoj i Slovačkoj
5.5.% u Poljskoj
3,5% u Grčkoj i 3,1% u Portugalu
The six countries concerned are France, UK, Netherlands, Spain, Sweden, and Denmark
Of the 450,000 jobs mentioned, around 200,000 were created in France, more than 100,000 in the UK, 75,000 in the Netherlands, almost 40,000 in Spain, around 25,000 in Sweden, and the rest (around 5,000) in Denmark
The estimates for the Convergence regions are derived from the Hermin modal. This argues that around 2,0 million jobs will be created thanks to cohesion policy between 2000 and Of these, 1.4 million are created during the period.
These jobs are created essentially (but not only) in the new Member States: almost 400,000 in Poland, 330,000 in the Czech Republic, almost 270,000 in Romania and around 150,000 in both Hungary and Spain.

35. Rezultati Kohezijske politike u Španjolskoj
znatno smanjenje razlike u razvoju u odnosu na EU prosjek BDP po glavi stanovnika porastao sa 92% na 106,8% u odnosu na prosjek EU 27
sufinancirana izgradnja km cesta i autocesta (ušteda od 1,2 milijuna sati putovanja godišnje)
mreža brzih vlakova produžena za oko 850 km
proširenje i izgradnja 57 pogona za obradu vode (dostupnost populaciji povećana s 41% na 77%)
preko ljudi je dobilo financijsku pomoć za samozapošljavanje
organiziran trening za 2,5 milijuna ljudi
4 milijarde eura uloženo u sektor inovacija i R&D-a
U razdoblju predviđeno:
€12 milijardi za R&D, inovacije, poduzetništvo, promet i okoliš
€7,5 milijardi za prometnu infrastrukturu
€4 milijardi za menadžment i distribuciju vode i pročišćavanje otpadnih voda
€3,6 milijardi za zadržavanje radnih mjesta

36. Pitanje učinkovitosti kohezijske politike
Rastući jaz u blagostanju među regijama
Neke zemlje uspješnije od drugih
učinak ne ovisi (samo) o sredstvima !!
uspjeh ovisi o angažmanu državne uprave i ukupnoj strategiji razvoja
Visoki administrativni troškovi, koji doduše mogu biti dugoročno isplativi
prilika za reformu pristupa razvoju i nacionalnu praksu upravljanja proračunskim sredstvima
Those who had a good public administration (Spain always absorbed more than 100% as CF was allocated in the brackets around 100%, so if sb did not perform the additional money was taken over by the MS with projects ready to be committed) and those who channeled money to the right mouth (IE - human capital, made one strategy for cohesion and national money; PT disregarded education and focused on state aid to low value added and non-competitve sectors)
Učinak: ex post evaluation: 210 bn EUR (EU and ntl) for Objective 1 – boost GDP by 4,7% in PT, 1,27% in IRE, supported creation of 800,000 jobs and training of 8,15 million people. 52,3 bn EUR for Objective 2 – helped create 700,000 jobs, assisted over 300,000 SME, unemployment declined by 2,1% (from 11 to 8,9%) in Obj2 regions than in non-assisted ones, significant support to R&TD, innovation and info society
U zadnjih dvadeset godina razvojni jaz među ZČ nešto je smanjen (konvergencija ka prosjeku EU) ali uglavnom zato što siromašnije zemlje brže rastu (1,5% iznad prosjeka EU u drugoj polovici 90tih. Konvergencija regija izostala: U izvješću EK za zaključeno smanjenje gospodarske podjele sjever/jug ali raste jaz između bogatih i siromašnih regija, osobito u UK. Glavni pokazatelj je rast nezaposlenosti. Opstaju džepovi nerazvijenosti u razvijenim sredinama i gradovima. Problem još veći s proširenjem na EU10 u kojima je raskorak u BDP p/c regija u bitnom porastu od sredine 90tih (zbog koncentracije FDI u par gradova). Nedostatan učinak, povećane potrebe, manja raspoloživa sredstva i nastavak stagnacije gospodarske aktivnosti u EU od (niža stopi zaposlenosti, viša nezaposlenost, sporiji rast dohotka, niža produktivnost i gospodarski rast nego u USA).
S ciljem većeg učinka, reforma predviđa: povećati sredstva i iskorištenost te poboljšati usmjerenost u skladu sa smjernicama strategije iz Lisabona: inovacija, znanje, RTD, energetika (sigurnost, održivost), okoliš. (Od smjernica EK za makro-, mikro-ekonomske i politiku zapošljavanja nastoje ostvariti cilj da EU do postane “najkonkurentnija, najdinamičnija ekonomija na svijetu, zasnovana na znanju...”. Provedba strategije omogućila bi 0,75% viši BDP godišnje (DG ECOFIN, ). Razinu zaposlenosti povećati na 70% (posebno za žene), smanjiti nezaposlenost na 4%, povećati ulaganje u ljudski kapital, okolišnu održivost i održivi razvoj (Gothenburg, ).
Naglasak na inovativnosti i održivosti: Na mjere koje potiču inovativnost stavka izdvaja 10,5 bn EUR – ponajviše kroz ERDF (8% ERDF sredstava). Ciljevi se već dobrim dijelom preklapaju s Lisabon-type mjerama (istraživanje, tehnologija, inovacija, modernizacija i razvoj SME, informacijska infrastruktura, suradnja s privatnim sektorom (EIB – Jasper and Jeremie), veća usklađenost obuke s potrebama tržišta rada): poklapanje kod Cilja 1 je 30% u kohez. zemljama i 60% izvan njih. Naglasak na Lisabon će se povećati na 60% za Cilj 1, 75% za Cilj 2, uz izuzeće za EU10 te buduće članice. Koh. Fond će poticati učinkovito korištenje energije i korištenje održive energije (EU se intenzivno oslanja na tradicionalne izvore energije) te održiv urbani prijevoz. Ciljevi 1 i 2 usmjeriti će se više i bolje na inovaciju i ekonomiju znanja: Cilj 1 će kroz posebnu linija TA i ulaganja jačati sposobnost sudjelovanja u Sedmom okvirnog programu za istraživanja (FP7 tj. new Competitivness and Innovation Programme; Cilj 2 otvoren svim područjima EU. Veći i naglasak na sprječavanje prirodnih i tehnoloških rizika i okolišnoj održivosti.
Smanjen intenzitet regionalnih potpora: EK predlaže da se od dodjeljuju u smanjenom iznosu. Nastaviti će se razlikovati intenzitet za velika poduzeća i SME te za više i manje razvijene regije Cilja 1.
Korištenje se pojednostavljuje uslijed nastavka povlačenja EK iz provedbe. Međutim uz određene uvjete.
Umjesto CSF-a/SPD-a, sadržajem sličan ali daleko sažetiji, više politički a manje operativan dokument – Nacionalni strateški okvir (National Strategic Reference Framework). Odobrava ga EK  ZČ izrađuju OP-eve, odobrava EK. Tu se njezin uvid zaustavlja: ukida se PC kao obaveza; i dalje neophodan za provedbu; ukidanjem obveze podnošenja na uvid EK, omogućava se brže pokretanje provedbe.
OP-evi: glavna razina na kojoj se nadzire provedba tj. prikupljaju pokazatelji o provedbi (godišnja izvješća za EK). Svaki OP pokriva svoj fond (do 10% aktivnosti drugog fonda): OP funkcionira po samo jednom setu pravila (različita za različite fondove – pravila o vrsti pogodnih troškova, vremenskoj bazi planiranja, izvještavanju, procjeni učinka... Iznimka: OP transport obuhvaća ERDF i CF. Razdvajanje fondova u zasebne OP-eve smanjuje integrirani pristup razvoju koji zahtijeva i fizičke i soft mjere.
Proportionality: gdje EU udio manje od 33% javnih sredstava financiranja OP-a tj. 250 milijuna EUR, vrijede nacionalna pravila financijske kontrole, a nema ni obaveze uspostave revizijskog tijela ni izrade opsežnih godišnjih izvješća za EK. Pod uvjetom da se EK prethodno uvjeri u učinkovitosti nacional. sustava upravljanja sredstvima i kontrole. Provjera nadodanosti sredstava od strane EK samo za Cilj 1.
Pojedine ZČ nastoje pojednostaviti korištenje EU sredstava putem izmjene dosadašnje prakse: npr. Francuska – velikodušnija pravila o tome tko su korisnici, za koje vrste ulaganja se mogu prijaviti, koliki avans im se isplaćuje, koliko čekaju na ovjeru troškova i isplatu sredstava sufinanciranja (procedure jednostavnije, nadležnosti isplate i upravljanja (MA) preusmjerene, spuštene na reg. razinu). Uklanjanjem dijela admin. obveza se smanjuju troškovi provedbe koji su se do sada sa svakim novim program. razdobljem povećavali s opsegom kontrola i provjera pri upravljanju EU novcima. Dodatne mogućnosti sufinanciranja putem inicijativa JASPER (CF infrastrukturni projekti), JEREMIE (SME) i JESSICA (urbani razvoj), u kojima EK osigurala suradnju (tehničku pomoć i zajmove) EBRD-a i EIB-a.

37. Poljska – Apsorpcija sredstava 2004.-2007.
The very inefficient absorption of cohesion policy amounts can lead to undisbursed amounts being reabsorbed into the EU budget, according to the so-called n+2 rule. This rule provides that, all the cohesion policy amounts must be disbursed within two years following the end of the year for which they were allocated, otherwise they are to be automatically de-committed.
In order to prevent poor absorption of such amounts, Poland adopted and implemented a special remedial programme providing for short- and long-term measures. These included the introduction of institutional changes affecting the administration and implementation of operational programmes, development of mechanisms enhancing supervision by competent ministers over the institutions responsible for the implementation of individual programmes (project), and a comprehensive review of the procedures involved. As for the latter, the application and settlement procedures were modified to reduce the burdens on the potential and actual beneficiaries, as well as on the institutions following these processes.
Because of the foregoing, the absorption of the amounts involved increased from 13.76% in May 2006 to 38.74% in March 2007 (the most recent data).
As for the implementation of the Integrated Regional Operational Programme (IROP), the absorption reached some 39% in December 2006, the best performers being the Małopolskie (54%) and Lubuskie (54%) provinces, and the poorest, the Dolnośląskie (31%) and Śląskie (33%) provinces.

38. Izazovi učinkovitog korištenja EU sredstava
Odgovarajući kadrovski kapaciteti
Stručnost svih sudionika (acquis, pravila kohezijske politike, engleski jezik)
Fleksibilnost sustava (brojnost sudionika, složenost procedura, “n+ ” pravilo)
Strategija razvoja i odgovarajuća nacionalna proračunska sredstva
Informiranje i pomoć krajnjim korisnicima
Inovativni projekti su riskantniji…
Razmjena informacija i iskustava
For new MS the biggest obstacles are public procurement (compliance and time), environmental impact assessment, procedures concerning large projects, spatial development, non fully competitve construction market.
Administrativna (ne)sposobnost: stručnost kadrova, posebno na nižim razinama provedbe. Zadržati ih i potaknuti na pro-aktivan pristup krajnjim korisnicima, posebice na nižim razinama: doraditi i ocijeniti projekte; složene i dugotrajne natječajne procedure (međunarodni natječaji za veće iznose); kvalitetne upute za korisnike, usklađenost s pravilima EU o državnim potporama, javnim nabavama, zaštiti okoliša. Međuresorna suradnja ključna, posebno gdje regionalni razvoj novija praksa: jasna podjela nadležnosti, dogovor oko prioriteta, mainstreaming SF into public interventions  kvaliteta, sinergija, prikladnost.
Strategija i sredstva: EU sredstva mala u odnosu na javna strukturna ulaganja: sredstva Cilja 1 u – iznose oko 9% javnih strukturnih ulaganja u Portugalu, 8% u Grčkoj, 7% na jugu Italije, 4% u istočnim njem. regijama, 3% u ES. 2) EU sredstva ne pokreću dovoljno privatnog kapitala (Cilj 1) koji bi investicijama dao više na kvaliteti i količini. 3) Problem sufinanciranja: zbog usporene dinamike rasta smanjeni porezni prihodi (za javna ulaganja) i mogućnost ulaganja u razvoj od strane poduzeća. Za SME, risk-averse komercijalne banke i nedostatak garancijskih shema. Nedovoljna koncentracija: pregovori oko Cilja 2. Cilj 1 koriste svi osim Lux i DK. Neučinkovito usmjeravanje sredstava: rast nekih regija Grčke, PT, IT i istočne Njemačke niži od onog što bi se moglo pretpostaviti obzirom na razinu sredstava (unatoč iskorištenosti od 79% u ): prevladava administrativna a zanemaruje se ekon. logika, zbog admin. složenosti i n+2 (=labavi kriteriji za odabir  čim više projekata, umjesto njih nekoliko od strateške važnosti; preferiraju se infrastrukturni projekti a zanemaruju soft ulaganja neophodna da bi se ostvario ekon. učinak). Paralelnost SF programa s onim nacionalnim (manje složenim), pa umjesto sinergije dolazi do takmičenja za korisnike, ili ulaganja SF u jednu vrstu mjera a održavanje statusa quo s drugim, nacionalnim ulaganjima. ROP bez strategije primjerene lokalnim prednostima (npr. turizam, grant sheme bez fokusa) ili ga nema (baltičke z., SLO, SK). NUTS nema gospodarske osnove; NUTS III presitno područje pa se sredstva rasprše. Izostanak sinergije s drugim politikama, nac. i EU! npr. poticanje inovacija u kontekstu neosiguranog prava intelektualnog vlasništva i izostanka poreznih olakšica za transfer tehnologije; usmjeravanje potpora u dobrostojeće regije; rigidno tržište rada.
(Ne)znanje krajnjih korisnika: dokumentacija i prijave. Project Generation Facility (HU, slično u FR): radionice, savjetovanja s ciljem pripreme projekata, izrade aplikacija, razmjene iskustava i širenja dobre prakse: project konzorciji, financijske i tehničke studije, procjene učinka, natječajna dokumentacija. Treba smanjiti opseg dokumentacije ili dio dokumentacije tražiti nakon načelne odluke o financiranju!

39. Što znači dobro pripremljen projekt?
MAJOR PROJECTS  projekti u segmentu prometa koji su veći od 50 milijuna eura i projekti u ostalim područjima (okoliš, zdravstvena/obrazovna/turistička infrastruktura) koji su vrijednosti veće od 25 milijuna eura
Da bi se projekt prijavio Komisiji, mora biti pripremljena sljedeća dokumentacija:
Studija predizvodljivosti (opcijski)
Studija izvodljivosti (uključujući analizu troškova i koristi)
Studija učinka na okoliš
Idejni projekt i lokacijska dozvola
sva pitanja vlasništva nad zemljištem trebaju biti u potpunosti riješena
Glavni projekt
Građevinska dozvola
Izvedbeni projekt i priprema
Natječajna dokumentacija
Temeljem gornjih dokumenata priprema se projektna aplikacija (tzv. Major Project Application) koja se dostavlja u Brisel na odobrenje za svaki pojedinačni projekt. Paralelno s time (a po mogućnosti i prije jer to potvrđuje spremnost projekta za provedbu), rješava se:
Glavni projekt
Građevinska dozvola
Izvedbeni projekt i priprema
Natječajna dokumentacija 39

40. NON MAJOR PROJECTS  projekti manje vrijednosti
hrvatska državna tijela moraju definirati opseg dokumentacije jer se projektne aplikacije šalju samo Upravljačkom tijelu (Managing Authority)
Opseg dokumentacije sigurno manji (npr. kod manjih projekata nije nužno provoditi studiju učinka na okoliš) 40

41. Karakteristike uspješnih projektnih prijedloga
Financijski kapaciteti predlagatelja projekta i partnera
Organizacijski kapaciteti (prethodno iskustvo)
Relevantnost projekta
Metodologija
Održivost
Proračun i financijska isplativost
Relevantnost – vis-a-vis potreba područja koje projekt obuhvaća; vis-a-vis mjere pod kojom se projekt prijavljuje; jesu li uključeni svi relevantni partneri na učinkovit način?
Metodologija – konzistentnost između ciljeva, aktivnosti i očekivanih rezultata projekta; mjerljivost rezultata (indikatori provedbe); jasan i izvediv plan aktivnosti.
Održivost – nakon dovršetka projekta, da li je osigurana financijska, institucionalna i politička održivost ostvarenih rezultata?
Isplativost – zadovoljavajući odnos troškova i ostvarenih rezultata? Primjereni izdaci obzirom na predviđene aktivnosti? 41

42. Budućnost kohezijske politike 2013. – 2020.
Novi izazovi:
Globalizacija
Klimatske promjene
Povećanje cijena energije
Povećanje demografske nejednakosti i socijalnih tenzija
Prilagođavanje nacionalnog zakonodavstva promjenama uzrokovanim novim izazovima
Globalizacija
velika konkurencija azijskog tržišta; potreba za restrukturiranjem i modernizacijom proizvodnje, menadžmenta, inovacija i ljudskog kapitala
Bitno na vrijeme uočiti izazove i pripremiti regije i ljude za promjene
Mogućnosti: smanjenje troškova proizvodnje, modernizacija i diversifikacija struktura, stvaranje uvjeta koji pogoduju poslovanju (business friendly conditions), umrežavanje sa SME sektorom i istraživačkim institutima, internacionalizacija aktivnosti… Najkonkurentnije regije EU-a  velika ulaganja u ljudski kapital (edukacije, usavršavanja, stvaranje baze talenata), umrežavanje i klasterizacija
Klimatske promjene
velik broj regija EU suočit će se rastućim problemom klimatskih promjena  ozbiljni izazovi u poljoprivredi, ribarstvu i turizmu (potrebna značajna ulaganja da se riješe problemi suša, požara, obalnih erozija i poplava)
posebno opasno za siromašniji dio stanovništva kojima će nedostajati sredstva za prilagodbu
ipak, prilika za razvoj kroz eko-inovaciju, razvoj environmentally friendly industrije i novih radnih mjesta u tom sektoru
Povećanje cijene energije
različiti utjecaj na regije EU-a ovisno o gospodarskoj strukturi i energetskoj efikasnosti SME sektora
povećanje troškova transporta  jači utjecaj na geografski periferna područja: sjeverne regije Švedske i Finske, južne regije Španjolske, Italije i Portugala, otoke Maltu i Cipar
prilika za slabije razvijene regije  izrada novih gospodarskih strategija baziranih na manje energetski zahtjevnim metodama proizvodnje
mogućnost razvoja industrije solarne opreme
Demografske tenzije
u razdoblju od godine 1 od 3 regije EU zabilježila je smanjenje broja stanovnika  prirodni uzrok i migracije (predviđa se daljnje smanjenje populacije)
nakon sve manji br. radnog stanovništva te sve veći broj stanovnika preko 65.g.  prijetnja gospodarskom razvoju
paralelno socijalni izazovi  segmentacija tržišta rada s obzirom na stupanj obrazovanja (visoki stupanj obrazovanja/visoke plaće – niski stupanj obrazovanja/male plaće) i imigracije
Prilagodba
veći broj stanovnika preko 65.g.  potrebna reforma mirovinskog sustava, veći troškovi u zdravstvu
bogatije države imaju veće mogućnosti prilagodbe (posljedice: bolji uvjeti za život, veći ekonomski razvoj , veća zagađenost, segregacija , gospodarska koncentracija u pojedinim regijama = POVEĆANJE REGIONALNE NEJEDNAKOSTI

43. Dodatni izvori informacija
Opća uprava za regionalnu politiku
Grantovi, fondovi i programi financirani EU sredstvima
Objava natječaja i upute prijaviteljima za projekte financirane EU sredstvima namijenjenim RH
Uvid u intervencije EU kohezijske politike po članicama EU
Izviješća o stanju socio-ekonomske kohezije u EU
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU 43

44. Hvala na pozornosti ! www.strategija.hr ana.beban@strategija.hr
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Radnička cesta 80, Zagreb
Tel , ; Fax