1. OPOREZIVANJE PROMETA
Doc. dr. sc. Sonja Cindori

2. UVOD Osnovne karakteristike poreza na promet:
zauzima jedno od središnjih mjesta u poreznim sustavima
izdašnost, jeftinoća njegovog ubiranja, relativna stabilnost prihoda
elastičan je i djelotvoran instrument ekonomske politike

3. UVOD Financijsko-gospodarski cilj:
porezni teret moraju snositi kupci putem odgovarajućeg povećanja cijena robe i usluga koje su predmetom tog prometa
iz tog se razloga i naziva “opći porez na potrošnju” ili “opći porez na promet”
za razliku od toga, o pojedinačnim porezima na promet (trošarine, akcize) govorimo ako se porezom na promet oporezuju samo prometi nekih proizvoda

4. POVIJESNI RAZVOJ
Stari vijek – u obliku trošarina (pojedinačnih poreza na promet)
Grčka, Rim – prije Krista
Ograničena primjena zbog naturalnog karaktera gospodarstva
Za uvođenje novih trošarina vladari nisu morali tražiti dozvolu staleških skupština kao što je to bio slučaj s neposrednim porezima

5. POVIJESNI RAZVOJ
Opći porez na promet je uveden u Španjolskoj– ALKABALA
Visoka porezna stopa
Negativne posljedice:
poskupljuju španjolski proizvodi
pojačava se uvoz jeftinijih proizvoda
prestaje proizvodnja mnogih proizvoda u Španjolskoj i njenim kolonijama
visoki troškovi ubiranja

6. POVIJESNI RAZVOJ Adam Smith – alkabala kao uzrok propadanja Španjolske
primjer lošeg vođenja državnih financija
ostaje u sustavu do 1819.

7. POVIJESNI RAZVOJ
Do ponovnog uvođenja dolazi u 20. st. u Europi i Americi
razlozi uvođenja općeg poreza na promet:
financiranje povećanih državnih izdataka zbog vođenja rata i otklanjanja ratnih posljedica
osiguranje dodatnih sredstava za financiranje proširene djelatnosti države
Zbog toga dobiva atribute “kriznog” ili “ratnog” poreza

8. OSNOVNA OBILJEŽJA
OSNOVICA – vrijednost ili količina dobara i usluga namijenjenih brojnoj potrošnji
zato se i nazivaju porezi na finalnu potrošnju
POREZNA OBVEZA – nastaje samom činjenicom raspolaganja sredstvima i njihovom potrošnjom
Posredni porezi

9. OSNOVNA OBILJEŽJA Osnovna obilježja: obilježje prevaljivosti
financijska obilježja
ekonomska obilježja
socijalna obilježja

10. OBILJEŽJE PREVALJIVOSTI
Obilježje prevaljivosti – razlika poreznog obveznika i poreznog platca
Destinatar - intencija zakonodavca da porez na promet u povećanoj cijeni oporezovanog proizvoda i usluge plaća krajnji potrošač iz svog dohotka
manji otpor zbog plaćanja “pod anestezijom”

11. FINANCIJKA OBILJEŽJA Financijska obilježja:
izdašnost – puni državni proračun
stabilnost – važna pri planiranju državnih izdataka
jeftinoća – neto efekt je velik (troškovi naplate, razreza i kontrole poreza su mali)
ugodnost plaćanja – kupci često nisu ni svjesni da plaćaju porez prilikom kupnje proizvoda

12. EKONOMSKA OBILJEŽJA Ekonomska obilježja:
alokativni – prijenos dijela dohotka ekonomskih subjekata u korist institucija javnog financiranja
stabilizacijski – korištenje instrumenata fiskalnog sustava u svrhu održavanja visoke stope zaposlenosti, zadovoljavajućeg stupnja stabilnosti cijena s odgovarajućim stopama gospodarskog rasta
učinci na gospodarski rast

13. SOCIJALNA OBILJEŽJA Socijalna obilježja – regresivni učinak
mjere unutar sustava poreza na promet (oslobođenja i snižene stope)
izvan sustava poreza na promet (primjena progresivnih stopa pri plaćanju poreza na dohodak – veći dohodak/plaća više poreza)
unutar društveno-ekonomskog sustava (socijalni transferi prema građanima s manjom ekonomskom snagom, dječji doplatak, stipendija i sl.)

14. OBLICI POREZA NA PROMET
BRUTO SVEFAZNI POREZ NA PROMET
NETO SVEFAZNI POREZ NA PROMET
VIŠEFAZNI (BRUTO I NETO) PNP
JEDNOFAZNI POREZ NA PROMET
u proizvodnji
u trgovini na veliko
u trgovini na malo

15. BRUTO SVEFAZNI POREZ NA PROMET
porez se plaća u svim fazama proizvodno-prometnog ciklusa
iznos plaćenog poreza u jednoj fazi ulazi u poreznu osnovicu naredne faze
veličina porezne obveze povećava se povećanjem broja prometnih faza – KUMULATIVNI UČINAK

16. KUMULATIVNI UČINAK Kumulativni učinak u širem smislu
Porezno opterećenje je veće što je veći broj proizvodno-prometnih faza
Kumulativni učinak u užem smislu
Plaćeni porez na promet u jednoj fazi ciklusa ulazi u cijenu proizvoda, a time i u poreznu osnovicu naredne faze ciklusa
Rješenje: vertikalna koncentracija
Proizvođač kupac

17. VIŠEFAZNI POREZ NA PROMET
Vrši se oporezivanje više faza, ali ne svih
Nedostaci: isti kao i kod bruto svefaznog, ali je kumulativni učinak ograničen

18. JEDNOFAZNI POREZ NA PROMET
POREZ NA PROMET U PROIZVODNJI
porez se plaća samo u jednoj fazi: kada proizvođač prodaje svoje proizvode trgovcu na veliko/malo ili krajnjem potrošaču.
PROBLEM: utvrđivanje posljednje faze proizvodnje (sirovina ili krajnja potrošnja?)
IZBJEGAVANJE KUMULATIVNOG UČINKA
metoda supstrakcije - proizvođač plaća porez koji mu se naknadno odbija (sirovine)
metoda suspenzije - oslobođen je plaćanja poreza

19. POREZ NA PROMET U TRGOVINI NA VELIKO
obračunava se na cijenu proizvoda u trgovini na veliko
PROBLEM: isključenje te faze prometnog ciklusa (proizvođač-kupac/promet na malo)
porezna evazija
ili promet dvaju trgovaca na veliko
dvostruko oporezivanje

20. POREZ NA PROMET U TRGOVINI NA MALO
Oporezivanje posljednje faze proizvodnog ciklusa – na prodajnu cijenu po kojoj trgovac na malo prodaje proizvod krajnjem potrošaču
Složeniji i skuplji od prethodnih oblika zbog većeg broja poreznih obveznika što zahtjeva veći angažman porezne administracije u razrezu, naplati i kontroli ubiranja

21. POREZ NA PROMET U TRGOVINI NA MALO
Porezna osnovica je jednaka poreznoj osnovici potrošnog oblika PDV-a s tim što je tehnika njihovog ubiranja različita
PDV - obračun i uplatu poreza vrši svaki poduzetnik za svoju dodanu vrijednost, a kod ovog oblika ukupni iznos poreza obračunava i uplaćuje trgovac na malo

22. JEDNOFAZNI # SVEFAZNI
PREDNOSTI JEDNOFAZNOG OPOREZIVANJA PROMETA PRED SVEFAZNIM :
izostanak kumulativnog učinka
neutralnost s obzirom na kretanja u gospodarstvu
jeftiniji je za ubiranje

23. PDV Obračunava se i plaća u svim fazama
ALI u svakoj fazi se oporezuje samo dodana vrijednost
NETO svefazni porez na promet

24. RAZVOJ Uvodi se zbog nedostataka bruto svefaznog
kumulativni učinak
Ideja o primjeni PDV-a 1918/19.
predlaže ga tvorničar i porezni savjetnik Wilhelm von Simens
1921. predlaže i Adams (prof. na Yaleu) za SAD
Uveden u Francuskoj 1949., u Danskoj 1967.
1957. EEZ danas EU
usklađivanje propisa o oporezivanju prometa

25. PDV I EU 1967. prva direktiva o PDV
1977. šesta direktiva o PDV – temeljni akt
dopunjava se i mijenja 30 puta
2006. direktiva 112. s početkom primjene 07.
iz 6. direktive izbacuje zastarjele odredbe
uključuje odredbe iz drugi pravnih akata
(6. direktiva je imala 38 članaka, a direktiva 112. ima 414 članaka)

26. EU DIREKTIVE 1st Council Directive 67/227/EEC of 11 April 1967
2nd Council Directive 67/228/EEC of 11 April 1967
6th Council Directive 77/388/EEC of 17 May 1977
Council Directive 79/1072/EEC of 6 December 1979
Council Directive 86/560/EEC of 17 November 1986
Council Directive 91/680/EEC of 16 December 1991
Council Directive 92/77/EEC of 19 October 1992
Council Directive 2006/112/EC of 28 November 2006
Council Directive 2007/74/EC of 20 December 2007
Council Directive 2008/8/EC of 12 February 2008
Council Directive 2008/9/EC of 12 February 2008
Council Directive 2009/132/EC of 19 October 2009
Council Regulation (EU) No 904/2010 of 7 October 2010
Council Directive 2010/24/EU of 16 March 2010
Council Implementing Regulation (EU) No 282/2011 of 15 March 2011

27. OPĆE ZNAJAČKE - RH
Udio poreza na dodanu vrijednost u ukupnim poreznim prihodima u proračunu RH u razdoblju
GODINA %
IZNOS
2005.
63,61
2006.
59,74
2007.
58,76
2008.
59,37
2009.
58,18
2010.
59,95
2011.
61,4
2012.
63,28
2013.
63,84
2014.
64,59
2015.
63,82
2016.
62,9

28. OPĆE ZNAJAČKE - RH
u poreznom sustavu RH je naglasak na oporezivanju potrošnje (PDV i trošarine)
porezi na promet imaju veliku ulogu najčešće u porezni sustavima nerazvijenih zemalja
prihodi od neposrednih poreza imaju sekundarnu ulogu zbog nedovoljno visoke porezne osnovice
Prvi Zakon o PDV-u bio je najbliži teorijskom modelu PDV-a
jednostavnost, praktičnost, jedna stopa, široka osnovica i mali broj izuzeća

29. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST - PDV
OSNOVNA OBILJEŽJA
svaka isporuka dobara i usluga mora biti oporezovana (ako nije oslobođena)
niti jedna isporuka d/u ne smije biti obuhvaćena PDV-om dva ili više puta
PDV mora biti putem pretporeza odbijen kako bi se ostvarilo načelo njegove neutralnosti
svaki poduzetnik od dobavljača zahtjeva račun s iskazanim PDV-om kako bi ga mogao odbiti kao pretporez

30. PDV vs. MALOPRODAJA Isti iznos uplate u državni proračun PDV
osnovica je jednaka, a tehnika ubiranja različita
PDV
obračun i uplatu vrši poduzetnik za svoju dodanu vrijednost
MALOPRODAJA
ukupni iznos poreza obračunava i uplaćuje trgovac na malo

31. PDV - PREDNOSTI Izostanak kumulativnog učinka
oporezivanje samo dodane vrijednosti u svakoj fazi prometnog ciklusa
Otežano izbjegavanje plaćanja poreza
PDV plaćen u prethodnoj fazi porezni obveznik može odbiti kao pretporez, a da bi to mogao =>
račun kao “samokontrolirajući mehanizam”
Neutralnost PDV-a u poduzetničkom području
prevaljivost na krajnjeg potrošača
automatski razlikuje krajnju potrošnju od utroška za proizvodnju ili daljnju prodaju

32. PDV - STOPE Jednostopni sustav
Višestopni sustav-dvije ili više stopa + nulta
standardna stopa – oporezuje se najveći broj proizvoda koji nisu opterećeni drugim stopama
povlaštena (snižena) stopa – oporezuju se proizvodi bitni za egzistenciju (hrana, lijekovi)
“nulta” stopa – porezno oslobođenje s pravom odbitka pretporeza.

33. JEDNOSTOPNI SUSTAV
Uspješnost PDV povećava se uvođenjem jednostopnog sustava oporezivanja
nema potrebe za povlaštenim stopama (socijalni problemi se rješavaju na drugi način)
zbog regresivnosti loš instrument distribucije dohotka – to mu je najveća zamjerka
ublažavanje regresivnog učinka preuzimaju: sustav oporezivanja dohotka s progresivnim poreznim stopama i sustav izravnih transfera iz proračuna, oslobođenja za neke proizvode
tri grupe mjera (unutar PDV, poreznog, gospodarskog)

34. VIŠESTOPNI SUSTAV NEDOSTACI:
složenost u provođenju i kontroli što dovodi do povećanja administrativnih troškova
snižene porezne stope dovode do sužavanja porezne osnovice što dovodi po povećanja opće (standardne ) stope
teško je utvrditi dobra na koje se odnose pojedine stope što dovodi do porezne evazije
bogati izvuku duplo više koristi od siromašnih

35. OBLICI PDV-a PROIZVODNI OBLIK
Vrijednost prodaje proizvoda MINUS vrijednost kupnje sirovina
porezna osnovica: troškovi nabavke kapitalnih dobara, amortizacija i osobna potrošnja
nije u skladu s načelima gospodarstvenog poslovanja jer ne oporezuje potrošnju i ne potiče ulaganje u osnovna sredstva rada
DOHODOVNI
Vrijednost prodaje proizvoda MINUS vrijednost kupnje sirovina MINUS trošak amortizacije
porezna osnovica: troškovi nabavke kapitalnih dobara i osobna potrošnja
KOD OBA OBLIKA SE VRŠI OPOREZIVANJE KAPITALNIH DOBARA – isti negativni efekt

36. OBLICI PDV-a POTROŠNI OBLIK
vrijednost prodaje proizvoda MINUS vrijednost kupnje sirovina MINUS trošak amortizacije MINUS iznos utrošen za nabavku osnovnih sredstava
Osnovica: ukupna osobna potrošnja
: manja je nego u preostala dva pa zahtjeva
primjenu više porezne stope

37. METODE IZRAČUNAVANJA DIREKTNA METODA
Metoda oduzimanja: porezna osnovica se računa na načina da od ukupne vrijednosti svoje prodaje oduzme ukupnu vrijednost svoje kupnje i na nju primjenu stopu PDV-a
Metoda zbrajanja: dodana vrijednost (porezna osnovica) poduzeća jednaka je zbroju nadnica, renti, kamata i neto profita.
Bez obzira kojom od ovih dviju metoda se izračunava dodana vrijednost (porezna osnovica) iznos je isti
primjenjivo samo za jednostopni sustav PDV

38. METODE IZRAČUNAVANJA INDIREKTNA METODA
ne izračunava se osnovica nego ODMAH iznos PDV-a na način da se vrijednost PDV-a plaćenog u nabavkama odbije od PDV-a kojeg treba platiti na vrijednost prodaje.
ne izračunava se dodana vrijednost nego PDV
naziva se i metoda računa ili kreditna metoda: PDV plaćen u nabavkama mora biti naznačen u računima jer se samo tako može odbiti kao pretporez…
PREDNOSTI: manja porezna evazija, porezna obveza se utvrđuje nastankom transakcije, PU olakšava kontrolu uplate poreza, dopušta višestopni sustav.

39. MEĐUNARODNA RAZMJENA I NAČELA PDV-a
Kod oporezivanja dobara koja ulaze u međunarodnu razmjenu mora se točno odrediti u kojoj će se zemlji obaviti oporezivanje
NAČELO PORIJEKLA
dobra se oporezuju u zemlji u kojoj su proizvedena, bez obzira da li se u njoj troše ili se izvoze.
NAČELO ODREDIŠTA
dobra se terete PDV-om zemlje u kojoj dolazi do krajnje potrošnje
osigurava se porezna neutralnost između tuzemnih i inozemnih ponuda na tržištu (ravnopravna konkuren.)

40. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST