1. Pripremanje za nastavu
STRUČNI SKUP BR
PROMETNO-TEHNIČKA ŠKOLA ŠIBENIK
Šibenik, 07. i 08.siječnja 2015.
Pripremanje za nastavu
Predavač: Vlasta Perotić, prof. savjetnik
ŠKOLA ZA CESTOVNI PROMET-ZAGREB

2. Teme: Uvod Ishodi učenja Pripremanje nastavnika Nastavne metode
Izvori znanja u nastavi
Sociološki oblici rada
Razina znanja

3. ŠTO JE NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM?
Temeljni dokument za odgoj i obrazovanje na predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini u Republici Hrvatskoj objavljen u listopadu godine.
Temeljno obilježje NOK-a je prelazak na kompetencijski sustav i ishode učenja.
NOK je polazište za uređenje predmetne strukture i odgojno-obrazovne jezgre nastavnih predmeta.

4. ŠTO SU KOMPETENCIJE?
Kompetencije predstavljaju dinamičnu kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti.
(Tuning pojmovnik, – Vlasta Vizek Vidović: Ishodi učenja u obrazovanju učitelja i nastavnika – konceptualni okvir, Zagreb 2008.)

5. ŠTO SU ISHODI UČENJA?
Ishodi učenja su jasno iskazane tvrdnje napisane od strane učitelja o tome što se od učenika očekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban pokazati nakon završetka procesa učenja.
(Tuning pojmovnik, – Vlasta Vizek Vidović: Ishodi učenja u obrazovanju učitelja i nastavnika – konceptualni okvir, Zagreb 2008.)

6. ŠTO NISU ISHODI UČENJA?
Ishodi učenja nisu iskazi koji nabrajaju ili opisuju nastavne sadržaje, kao što je npr. slučaj s nastavnim programima, niti govore što učitelji ili nastavnici trebaju raditi u razredu.

7. NA KOGA SU USMJERENI ISHODI UČENJA?
Ishodi su usmjereni na učenike i njihove aktivnosti i zato se uvijek iskazuju aktivnim glagolima koji izražavaju učeničku aktivnost.

8. VEZA ISHODA UČENJA I KOMPETENCIJA
- Ishodi učenja su operacionalizacija
kompetencija pomoću aktivnosti
koje su mjerljive i vidljive.

9. Gdje smo?

10. Mediji

11. Pripremanje za novu školsku godinu
Obzirom na predstojeći rad u školskoj godini može se razlikovati:
pripremanje za novu školsku godinu:
- globalno ili godišnje pripremanje,
pripremanje za pojedinu nastavnu temu- tematsko pripremanje
i pripremanje za pojedinu nastavnu jedinicu.

12. Pripremanje za novu školsku godinu
GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA ŠKOLE
Godišnji plan i program nastavnog predmeta
izvedbeni
operativni
Pripremanje treba provesti prije početka nove školske godine, a povezano je s izradom godišnjeg plana rada ili tzv. makroplanom. Planiranje je posebna intelektualna aktivnost kojom čovjek unaprijed projektira svoju djelatnost s obzirom na rezultate koje želi postići radom.

13. Pripremanje za novu školsku godinu
Globalni plan rada izrađuje svaki učitelj za svoj nastavni predmet, ali je svakako potrebna i suradnja s ostalim članovima razrednog vijeća radi međusobnog usklađivanja i postizavanja nužne korelacije među predmetima.

14. Pripremanje za obradu nastavnih tema i nastavnih jedinica
provodi se tijekom školske godine i neposredno prethodi njihovoj obradi. Ovo planiranje znatno detaljnije i preciznije pa odatle i dolazi naziv mikroplan, detaljni plan, operativni plan. Tematsko pripremanje i pripremanje za pojedinu nastavnu jedinicu obuhvaća sadržajnu, pedagošku, materijalno-tehničku i psihološku pripremu.

15. Stručna ili sadržajna priprema
Odnosi se na temeljito poznavanje sadržaja koji će se učenicima izlagati. Tu se nameće potreba neprestanog stručnog pripremanja i usavršavanja učitelja jer on može poučavati samo one sadržaje koje solidno poznaje i njima suvereno vlada.
Također razvojem znanosti i tehnike u nastavne programe se unose novi sadržaji koje učitelj mora samostalno upoznati radi aktualizacije nastave.

16. Organizacijska i materijalno-tehnička priprema
odnosi se na stvaranje povoljnih objektivnih uvjeta za izvođenje nastave, npr. uređenje učionice, pripremanje i provjeravanje nastavnih sredstva i pomagala, provjeravanje tehničkih uređaja, izrađivanje jednostavnih nastavnih sredstva i pomagala. Učitelj mora poznavati i umjeti rukovati modernim tehničkim sredstvima.

17. Psihološka priprema
Psihološkom pripremom se izbjegava neugoda i strah te se nastoji stvoriti osjećaj sigurnosti i zadovoljstva kod samog učitelja.

18. Pedagoška priprema
U ovom pripremanju trebaju se pokazati stvaralačke sposobnosti i pedagoško obrazovanje učitelja.
Pedagoškom pripremom se određuje kako će se u nastavi raditi. Ono obuhvaća čitav kompleks didaktičkih postupaka: didaktičko prerađivanje naučnih sadržaja, izbor adekvatnih izvora znanja za upoznavanje pojedinih sadržaja, pravilno graduiranje toka izlaganja, izbor aktivnosti za uvježbavanje i osiguravanje pomagala za rad, izbor sadržaja za produktivno ponavljanje, pripremanje zadataka za samostalan rad u nastavi i izvan nastave.

19. Pripremanje za obradu nastavnih tema i nastavnih jedinica
U svrhu pripremanja koriste se radne mape, bilježnice i pripreme za nastavni sat.

20. Radne mape
su nastavna pomagala u koja nastavnici unose tekstovni, grafički i slikovni materijal. Mogu se izrađivati po temama-tematske mape i po predmetima- predmetne mape. U njima se na jednostavan i siguran način čuvaju sadržajni podaci i pedagoška rješenja, ali se povremeno trebaju sređivati radi aktualizacije akumuliranih sadržaja.

21. Bilježnice
Bilježnice također služe za unošenje podataka o nastavnom sadržaju, formuliranje ishoda učenja, obrazovnih i odgojnih zadataka, pisanje tijeka nastavnog sata, izradu plana ploče. Prednost je bilježnice što se svi podaci koncentriraju na jednom mjestu i lakše ih je prenositi iz škole u dom i obrnuto.
Nedostatak je što se podaci unose u vremenskom slijedu pa ih je potrebno prije korištenja srediti.

22. Pisana priprema
Pismena priprema za pojedini nastavni sat može biti opširnija ili sažetija.
Opseg pripremanja ovisi o težini nastavnog sadržaja, stručnoj i pedagoškoj sposobnosti učitelja, radnom iskustvu, kao i o zahtjevima stručno-pedagoške službe i ravnatelja škole.
Učitelj ne smije radikalno izmijeniti planirani rad niti preći na improvizirani rad o nečem drugom.

23. Imamo u starim programima

24. Standard zanimanja i standard kvalifikacije-novi nastavni programi

25. Kako radim? Tradicionalno ili je nastava usmjerena na učenika.
Moja poboljšanja !

26. Model promjene
Kako radim?
Tradicionalno
Nastava usmjerena na učenika

27. Uloga nastavnika
Dijagram učenja

28. Uloga nastavnika
Primjenom novih nastavnih metoda i e-obrazovanja nastavnik kao menadžer ima više uloga: organizator, planer, voditelj, suradnik, pomagač, koordinator, dijagnostičar, terapeut i evaluator.

29. Uloga nastavnika
Za uspješan rad, on mora biti osposobljen za nove načine rada, koristiti nove metode u nastavi, pokazati svoju kreativnost u učionici, ali i izvan nje. On mora razvijati osobnu profesionalnost kroz odgovorno usmjeravanje vlastitog profesionalnog razvoja u procesu cjeloživotnog učenja.
Važan je timski rad (poučavanje) s drugi učiteljima/nastavnicima i stručnim suradnicima koji sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu s istim učenicima, kao i suradnja s roditeljima i drugim socijalnim partnerima. Potrebno je razvijati nova partnerstva s tvrtkama u zajednici.

30. Koje nastavne metode upotrijebiti, kako i kada?

32. Djelotvornost nastavnih metoda. Koju odabrati?

33. Internet Koji izvori znanja su mi dostupni a koje koristim ? E-učenje
Literatura-udžbenik

34. Motivacija učenika

35. SOCIOLOŠKI OBLICI RADA
Koje sociološke oblike primijeniti?
SOCIOLOŠKI OBLICI RADA
Frontalni rad
Grupni rad
Rad u paru
Individualiziran rad
Razina znanja !

36. 6 razina Bloomove taksonomije
Koju razinu znanja moraju postići moji učenici?
6 razina Bloomove taksonomije V I Š p
rocjena
procjena
sinteza
sinteza
analiza
analiza
primjena N I Ž
razumijevanje
primjena
razumijevanje
pamćenje

37. Dimenzije kognitivnih procesa
Klasifikacija znanja i kognitivnih procesa (revidirana Bloomova taksonomija)
Dimenzije
znanja
Dimenzije kognitivnih procesa 1.
pamćenje 2.
razumijevanje 3.
primjena 4.
analiziranje 5.
evaluiranje 6.
kreiranje
Činjenično znanje
Konceptualno znanje
Proceduralno znanje
Metakognitivno znanje

38. Učim zato da uočim načelo i riješim problem.
POJEDNOSTAVLJENO:
Učim zato da uočim načelo i riješim problem.
Učim zato da naučim zadano gradivo i odgovorim na pitanje.

39. Svrha vrednovanja učeničkih postignuća kvalitetnija nastava veća motivacija za učenje veća postignuća učenika 1. Učenici točno znaju što rade dobro, a što loše mogu ispraviti loše 2. Nastavnici znaju koliko je efektan konkretni način poučavanja i učenja mogu ga unaprijediti

40. NIŽE KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI Učenje zadanog gradiva
PROBLEM
Učenje zadanog gradiva
START
Zadano mu je što treba naučiti.
GRADIVO
Dobije već postavljen problem na kojem treba pokazati kako bi primijenio naučeno.
Nauči što mu je zadano.

41. PROBLEM VIŠE KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI Učenje na problemima
Primijeni naučeno i riješi problem.
START
PROBLEM
Nauči što mu je potrebno.
Uviđa problem i jasno mu je što treba naučiti da bi ga riješio.

42. OBRAZOVNI ISHODI MORAJU ODGOVARATI JEDNOJ KATEGORIJI ZNANJA
Činjenično (obuhvaća osnovne elemente, poznavanje terminologije unutar predmeta)
Konceptualno ( obuhvaća poznavanje kategorija i klasifikacija, načela i generalizaciju, teoriju, modele, strukturu...)
Proceduralno ( znanje procedure – kako nešto učiniti, znanje vještina i algoritama...)
Metakognitivno (znanje i svijest o spoznaji pojedinca,)

43. Pamćenje – nabraja, ponavlja Razumijevanje – može objasniti
OBRAZOVNI ISHODI MORAJU ODGOVARATI JEDNOJ OD ŠEST KATEGORIJA KOGNITIVNIH PROCESA
Pamćenje – nabraja, ponavlja
Razumijevanje – može objasniti
Primjenjivanje (koristiti se naučenim) – računa, rješava probleme
Analiziranje (razumjeti zašto) - razvrstava, izvodi, pretpostavke
Sintetiziranje (procijeniti) – kreira, oblikuje
Procjenjivanje (reorganizovati u nove oblike) – vrednuje, izabire

44. PRIMJER:
Dakle, svaki ishod učenja treba biti predstavljen u dvije dimenzije, npr.:
Učenici bi trebali:
Zapamtiti pasivne čimbenika sigurnosti prometa kod vozila (činjenično znanje na razini zapamćivanja) – ISHOD 1.
Objasniti posljedice ne primjenjivanja pojedinog pasivnog čimbenika kod vozila tijekom vožnje –sigurnosni pojas (konceptualno znanje na razini shvaćanja – objasniti) – ISHOD 2.
Napisati uvjerljiv komentar o važnosti uporabe pasinih čimbenika kod vozila tijekom vožnje (konceptualno znanje na razini kreacije – kreirati) – ISHOD 3.
(Pogledaj ishode u taksonomskoj tablici koja slijedi.)

45. ISHODI U TAKSONOMSKOJ TABLICI
PRIMJER:
ISHODI U TAKSONOMSKOJ TABLICI
Šest kategorija kognitivnih procesa
Dimenzija znanja i njezine
potkategorije 1.
Zapamti 2.
Objasni 3.
Primijeni 4.
Analiziraj 5.
Vrednuj 6.
Kreiraj A.
Činjenično
ISHOD 1. B.
Konceptualno
ISHOD 2.
ISHOD 3. C.
Proceduralno D.
Meta-
kognitivno

46. Koriti od taksonomske tablice
Taksonomsku tablicu treba koristiti pri određivanju ishoda učenja u nastavnoj jedinici, nastavnoj temi i nastavnoj cjelini.
Taksonomska tablica pruža jasnu i sažetu vizualnu prezentaciju određene nastavne jedinice, nastavne teme i nastavne cjeline.

47. Koriti od taksonomske tablice
Jednom kompletirani upisi u taksonomsku tablicu mogu se upotrijebiti za ispitivanje usklađenosti predmetnih kurikuluma i realizirane nastave.
Na temelju kompletiranih taksonomskih tablica učitelji/nastavnici/profesori mogu odlučiti gdje i kako poboljšati svoje planiranje kurikuluma i realizaciju nastave.

48. LITERATURA:
L. W. Anderson, D. R. Krathwohl i suradnici, A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing; A Revision of Bloom’s Taxonomy of Educational Objectives, 2001.

49. Hvala na pozornosti