1. Financije javnog sektora

2. Instrumenti državne politike
Tri glavna instrumenta:
1. Porezi
Služe da se smanje privatni rashodi i time omogućuju javne rashode
2. Izdaci
Služe kako bi poduzeća ili radnici proizveli određena dobra ili usluge (policija,vojna industrija)
Uključuju i transferna plaćanja
3. Regulacije ili kontrole (npr. zbog smanjenja zagađenjenja)
U poslijednja 2 stoljeća tržišta su se dokazala kao moćni stroj za pokretanje privrede industrijskih zemalja. Ipak, počevši otprilike prije 100 godina vlade u gotovo svim zemljama Europe i Sjeverne Amerike počele su intervenirati kako bi ispravile mane uočene u tržištima.
Postoje ciklusi (više uplitanja vlade, manje uplitanja, onda opet više itd)
Djelatnosti vlade šire se u kriznim periodima

3. Funkcije države Utvrđivanje zakonskog okvira za tržišnu privredu
Definicija vlasništva, zakoni o ugovorima i stečaju, uzajamne obaveze rada i uprave, itd.
Utjecanje na alokaciju resursa kako bi se poboljšala ekonomska djelatnost
Problemi na koje se utječe:
Diskriminacija na tržištima radne snage
Rušenje savršene konkurencije
Postojanje značajnih eksternalija
Externlija je učinak ponašanja jednog privrednog činitelja na blagostanje drugog gdje se taj učinak ne odražava u novcu ili tržišnim transakcijama – nečija proizvodnja ili potrošnja donosi drugima nehotične troškove ili koristi (učinak staklenika, stvaranje znanja)

4. Funkcije države Preraspodjela dohotka Makroekonomska stabilizacija
Izdvajanje sredstava za usluge siromašnima (minimalni standardi zdravstva, prehrane i dohotka)
Makroekonomska stabilizacija
Pokušaj ublažavanja prirodnih ciklusa putem:
Sprečavanja kronične nezaposlenosti
Sprečavanja privredne stagnacije
Sprečavanja inflacije
Poticanja privrednog rasta

5. Porezi Direktni porezi Indirektni porezi
Porezi na plaćanje čimbenika proizvodnje
Nadnice
Najam
Dividende/ kamate/ profit poduzeća/ povećanje vrijednosti dionica
Porezi na imetak (asset taxes)
porez na kuće, zemlju, nasljedstvo, poklone
Indirektni porezi
Porez na dodanu vrijednost, plaća se svaki put kad je proizvod prodan ili usluga pružena
Direktni porez (engl. direct tax, njem. Direktsteuer, fr. impôt direct) je izravni ili neposredni porez; nameće se direktno poreznom obvezniku (npr. porez na dohodak, na imovinu, na prinose, na nasljedstvo, poklone i slično).  Ne postoji generalno prihvaćena razlika između direktnih i indirektnih poreza. J. S. Mill je npr. dao sljedeću definiciju: "Direktni p orez je onaj koji se potražuje od same osobe za koju se namjerava ili želi da ga plati. Indirektni porezi su oni koji se potražuju od jedne osobe s očekivanjem i namjerom da će se ona naplatiti na trošak druge." 

6. Porezi u zemljama EU, u 2010 (% BDP-a)

7. Direktni porezi kao % BDPa, Eurostat

8. Indirektni porezi kao % BDPa, Eurostat

9. Direktni vs. indirektni porezi kao % BDPa, Eurostat

10. Čemu služe porezi? Redistribucija bogatstva
Od bogatih siromašnima (transferima i uživanjem javnog dobra)
Financiranje javnog dobra

11. Porezni sustavi Razlikuju se od zemlje do zemlje
Nekolicina poreznih oblika koji imaju presudnu ulogu u svim modernim poreznim sustavima su :
Porez na dohodak pojedinca i obitelji
Porez na dobit poduzeća
Porez na plaće i iz plaća
Porez na imovinu
Porez na promet
Trošarine
Iako zaposlenici i druge fizičke osobe snose ovaj porezni teret, obveznik obračunavanja i plaćanja
posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke jest isplatitelj plaća, mirovina i drugih primitaka,
kao i kod ostalih osobnih poreza. Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke obračunava se i
plaća istodobno sa isplatom plaće, mirovine i drugih primitaka. Isplatitelji su obvezni o tim isplaćenim
primicima i uplaćenom posebnom porezu podnijeti Poreznoj upravi propisano izvješće i do to 15. dana
tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

12. Porezne stope na dohodak
Granična porezna stopa
Postotak koji država uzima od zadnje kune koju osoba zaradi (povećanje poreza ako se dohodak poveća za 1 kunu)
Prosječna porezna stopa
Postotak cijelog prihoda koji država uzme kao porez na dohodak
Progresivna porezna struktura
Prosječna porezna stopa se diže s visinom prihoda
Regresivna porezna struktura
Prosječna porezna stopa pada s visinom prihoda
(graf)

13. Tko snosi teret poreza?
Informacija o tome tko plaća porez nam ne kaže tko snosi teret poreza
Porezi obično mijenjaju točke ravnoteže tržišta
Primjer: porez na dohodak
“Trade-off” efikasnosti i jednakosti u društvu
Argument smanjimo poreze u cilju povećanja efikasnosti (Reagan, Thacher)

14. Javna potrošnja Najosnovnije mjere javne potrošnje uključuju:
Potrošnju centralne države i lokalne samouprave
Novac dan industrijama u državnom vlasništvu
Plaćanje kamata na dugove

15. Zašto je potrebna javna potrošnja?
Privatno dobro (dolazi u jedinicama koje su dovoljno male da ga pojedinci mogu kupiti; osobe koje ne žele takvo dobro ili si ga ne mogu priuštiti ne konzumiraju ga (npr. sladoled))
Javno dobro (npr. odvoženje smeća, obrana zemlje, obrazovanje itd.)
Privatni sektor nije zainteresiran za proizvodnju javnih dobara (dobro je takve prirode da ga svi konzumiraju - free riding problem)

16. Prihodi i rashodi: Uobičajeno
Zdravstvo
Obrana
Obrazovanje
Druga tekuća potrošnja
Kapitalne investicije
Sva dobra i usluge
Kamate na dug
Transferi
Socijalna pomoć
Prihodi
Porez na dohodak
Korporacijski porez
Porez na naftne derivate
Izdvajanja za zdravstvo, mirovinsko etc.
Porez na kapital
Porez na dobra
Posudbe

17. Deficit (Public sector borrowing requirement PSBR)
Državna potrošnja umanjena za prihode od poreza
Načini na koje država može financirati deficit:
Posuđivanjem
Izdavanje obveznica
Ohrabrivanje građana da štede u državnim bankama
Štampanjem novca
Porezima
Profitima iz poduzeća u državnom vlasništvu
Prodajom državnog vlasništva (aktive)
Ako je deficit negativan, onda se zove suficit (Public sector debt repayment)

18. Javni dug
Javni dug je dug javnog sektora (akumulirano posuđivanje države)
Novac se duguje građanima ili organizacijama (u zemlji i/ili inozemstvu)
Kamate na javni dug se računaju kao dio javne potrošnje

20. Stvaranje fiskalne politike
Pod fiskalnom politikom podrazumijevamo proces oblikovanja oporezivanja i javnih rashoda s ciljem da se
Pomognu prigušiti uzleti i padovi poslovnog ciklusa
Pridonese održavanju rastuće, visoko zaposlene ekonomije, oslobođene visoko ili promjenjive inflacije

21. Recesije i inflacije
Moguće je utjecati na recesije i inflacije promjenom poreznih stopa:
Kod recesija smanjenje poreznih stopa stimulira potrošnju
Kod inflacija povećanje poreznih stopa ograničava potrošnju
Ipak, mijenjanje poreza je politički nepopularno – monetarna politika je popularnija

22. Kako izgleda javna potrošnja u Hrvatskoj?

23. Proračun opće države u Hrvatskoj
1. Državni proračun
Prihodi te rashodi proračunskih korisnika (ministarstva, državne agencije..) i svih onih koji se financiraju iz proračuna
2. Proračuni izvan proračunskih fondova i javna poduzeća
Mirovinski i Zdravstveni fond, Zavod za zapošljavanje, sredstva doplatka za djecu i javno poduzeće Hrvatske vode
3. Proračun lokalnih jedinica (županije, općine, gradovi)

24. Prihodi i rashodi u Hrvatskoj
Tekući izdaci
Kapitalni izdaci
Posudbe umanjene za otplate
Prihodi
Tekući prihodi
Porezni
Neporezni
Kapitalni prihodi
Domaće i inozemne potpore

27. POREZNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
1. DRŽAVNI POREZI:
1.1 POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
1.2 POREZ NA DOBIT
1.3 POSEBNI POREZI
1.3.1 POSEBAN POREZ NA PLAĆE, MIROVINE I DRUGE PRIMITKE
1.3.2 POSEBAN POREZ NA PRIMTKE OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI I OSTALE PRIMITKE
1.3.3 POSEBNI POREZI NA OSOBNE AUTOMOBILE, OSTALA MOTORNA VOZILA, PLOVILA I ZRAKOPLOVE
1.3.4 POSEBNI POREZ NA BEZALKOHOLNA PIĆA
1.3.5 POSEBAN POREZ NA KAVU
1.3.6 POSEBNI POREZ NA LUKSUZNE PROIZVODE
1.3.7 POSEBNI POREZ NA PREMIJE OSIGURANJA OD AUTOMOBILSKE ODGOVORNOSTI I PREMIJE KASKO OSIGURANJA CESTOVNIH VOZILA
1.3.8 TROŠARINE (TROŠARINSKI SUSTAV OPOREZIVANJA ALKOHOLA I ALKOHOLNIH PIĆA, DUHANSKIH PROIZVODA, ENERGENATA I ELEKTRIČNE ENERGIJE)

28. POREZNI SUSTAV RH: NASTAVAK
2. ŽUPANIJSKI POREZI
2.1 POREZ NA NASLJEDSTVA I DAROVE
2.2 POREZ NA CESTOVNA MOTORNA VOZILA
2.3 POREZ NA PLOVILA
2.4 POREZ NA AUTOMATE ZA ZABAVNE IGRE
3. GRADSKI ILI OPĆINSKI POREZI
3.1 PRIREZ POREZU NA DOHODAK
3.2 POREZ NA POTROŠNJU
3.3 POREZ NA KUĆE ZA ODMOR
3.4 POREZ NA TVRTKU ILI NAZIV
3.5 POREZ NA KORIŠTENJE JAVNIH POVRŠINA

29. POREZNI SUSTAV RH: NASTAVAK
4. ZAJEDNIČKI POREZI:
4.1 POREZ NA DOHODAK
4.2 POREZ NA PROMET NEKRETNINA
5. NAKNADA ZA PRUŽANJE USLUGA U POKRETNIM ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJSKIM MREŽAMA
6. NAKNADE ZA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU
6.1 NAKNADA ZA PRIGODNO JEDNOKRATNO PRIREĐIVANJE LUTRIJSKIH IGARA
6.2 NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU - IGRE U CASINIMA
6.3 NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU - KLADIONIČKE IGRE
6.4 NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU NA AUTOMATIMA
7. PROPISANA UPLATA PRIREĐIVAČA NAGRADNIH IGARA U KORIST HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA

30. Kretanje poreza u Hrvatskoj
VRSTE POREZA
1995
1996
1997
1998
1999
2000
Porez na dohodak
13,20
14,78
13,1
12,19
11,93
9,20
Porez na dobit
3,81
4,46
5,7
6,1
6,17
5,5
Porez na promet nekretnina
0,53
0,6
0,77
0,67
0,64
0,71
Porez na promet dobara i usluga
48,3
47,33
48,29
4,89
1,01
0,55
Porez na dodanu vrijednost
50,16
51,75
54,44
Trosarine
18,65
18,82
17,13
14,3
15,69
19,06
Carine i carinske pristojbe
14,86
13,9
14,92
10,55
11,58
10,54
Ostali porezi
0,65
0,12
0,1
1,13
1,22
0,01

31. Hrvoje Šimović Milan Deskar Škrbić Efektivno opterećenje porezom na dohodak: ima li samostalna djelatnost povlašten status u sustavu poreza na dohodak? SERIJA ČLANAKA U NASTAJANJU, Članak broj 10-04

32. Doprinosi socijalnog osiguranja 30 34
Tabela 2. Porezna struktura (% ukupnih poreznih prihoda), godina OECD
EU 19
Hrvatska
Porez na dohodak 25 23 9
Porez na dobit 11 8
Doprinosi socijalnog osiguranja 30 34
Imovinski porezi 6 5 1
Opći porezi na potrošnju 19 20
Specifični porezi na potrošnju 10 12
Ostali porezi 4 2
Ukupno porezni prihodi
100
Note: EU-15 area countries are: Austria, Belgium, Denmark, Finland, France, Germany, Greece, Ireland,
Italy, Luxembourg, Netherlands, Portugal, Spain, Sweden and United Kingdom.
EU-19 area countries are: EU-15 countries plus Czech Republic, Hungary, Poland and Slovak Republic.
Ukupan je porezni teret u Hrvatskoj bio malo manji od prosječnog u zemljama OECD-a.
U Hrvatskoj je naglasak na oporezivanju potrošnje (PDV i specifični porezi – poput trošarina).
Socijalni doprinosi previsoki (potrebna reforma mirovinskog i socijalnog osiguranja).

33. M. Bronić | Collected and Uncollected Taxes in Croatia and in the European Union | Institute of Public Finance Newsletter

34. M. Bronić | Collected and Uncollected Taxes in Croatia and in the European Union | Institute of Public Finance Newsletter

35. Neporezni prihodi u Hrvatskoj
Sva nepovratna plaćanja državi
Dobit od javnih i državnih poduzeća
Dobit od Narodne banke Hrvatske
Upravne pristojbe
Novčane kazne za kaznena djela
Naknade za ceste
Itd.

37. Izvor: Registar neporeznih prihoda, Ministarstvo financija
Veličina i struktura neporeznih prihoda od do godine po institucijama, u mil. kn i %
Izvor: Registar neporeznih prihoda, Ministarstvo financija
Za središnja tijela državne uprave (i njihove proračunske korisnike) karakteristične
su naknade, pristojbe, novčane kazne, stručni ispiti i slično. Jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave i javna poduzeća uglavnom prikupljaju naknade, a uvode ih
pretežno vlastitim odlukama. Komunalne naknade i doprinosi glavni su izvor neporeznih
prihoda lokalnih jedinica.
Dio neporeznih prihoda dijeli se izmenu države i lokalnih jedinica.
Vatrogasne zajednice prikupljaju premije, a turističke zajednice članarine. Premije i
pristojbe prihod su izvanproračunskih fondova, dok komore uglavnom naplaćuju doprinose
i članarine.

38. Kapitalni prihodi u Hrvatskoj
Svi prihodi koji potječu od prodaje kapitalne imovine (zemljišta, robnih zaliha itd.) s vijekom trajanja duljim od jedne godine
Dijele se na prihode od
Prodaje građevnih objekata u državnom vlasništvu
Privatizacije
Prodaje državnih robnih zaliha
Prodaje zemlje
Kapitalnih transfera iz nedržavnih izvora (transferi novca od pojedinaca, privatnih neprofitnih institucija, nedržavnih fondacija, poduzeća, itd.)

39. Tekući izdaci u RH
To su sve vrste državnih izdataka od kojih kao rezultat nastaju dobra i usluge s vijekom trajanja kraćim od godine dana
Izdaci poslovanja (npr. plaće i naknade zaposlenih u javnim službama)
Financijski i ostali vanjski izdaci (npr. otplate glavnice i kamate na dug, obrana, školstvo, platni promet i sl.)
Tekući prijenosi i potpore proračunima i proračunskim korisnicima, državnim institucijama, ministarstvima itd.)

40. Tekući izdaci u RH (2)
Tekući prijenosi i potpore izvanproračunskim korisnicima (transferi za stavke koje imaju socijalnu komponentu, npr. socijalna skrb, dječji doplatak, porodiljni dopust, mirovine)
Tekući prijenosi sredstava u inozemstvo (npr. članarine u međunarodnim organizacijama)
Subvencije (poljoprivredi itd.)
Ostali tekući prijenosi (poduzećima, npr. HEP-u, HŽ-u, itd.)

41. Kapitalni izdaci u RH
Odnose se na pribavljanje dugotrajne imovine, kapitalne transfere te potpore u novcu i stvarima (vijek trajanja obično dulji od 1 godine). Kapitalni izdaci mogu utjecati na buduće dohotke i stanje imovine.
Izdaci za nabavu, izgradnju i investricijsko održavanje (ceste, željeznica, mostovi)
Domaći kapitalni transferi (financijskim instucijama, poduzećima, građanima, itd.)
Kapitalni transferi u inozemstvo (drugim državama, međunarodnim institucijama, pojedincima)