1. ŽIVOTINJSKI SVIJET

2. ZOOLOGIJA Zoologija (grč. zoon – životinja, logos – znanost, riječ)
ZOOLOGIJA- grana biologije koja se bavi proučavanjem i opisivanjem životinja.
~1,8 milijuna životinjskih vrsta opisano do danas
Smatra se da ih ima 2 – 500 milijuna.
Prema popisu UNESCO – a, pred istrebljenjem je više od 300 vrsta sisavaca, oko 500 vrsta ptica i 180 vrsta gmazova i vodozemaca.

3. ZOOLOGIJA Mnoge će izumrijeti u slijedećih 10 – ak godina.
Razlozi izumiranja?
Životinje gube staništa zbog širenja naselja i gradova
Isušivanja močvara koja su staništa brojnih vodozemaca
Krivolov
Insekticidi i pesticidi

4. Najugroženije vrste danas:
ZOOLOGIJA
Najugroženije vrste danas:
Bengalski tigar ( jedinki)
Nosorog (50 jedinki na Javi i Sumatri)
Kitovi
Orangutan

5. ZOOLOGIJA U Hrvatskoj:
Sredozemna medvjedica (20 u Jadranu) – Monachus monachus
Vidra – Lutra lutra
Vjeverica – Sciurus vulgaris
Divlja mačka – Felis silvestris
Zerdav – Mustela erminea
Vuk – Canis lupus lupus
Šišmiši
Jež
Više od 300 vrsta ptica (crvena knjiga)
Svi vodozemci.....

6. Znanstveno imenovanje životinja
4.st.pr.K. – Aristotel napravio prve umjetne podjele životinja ( krvne – beskrvne, štetne – korisne, otrovne – neotrovne...)
18.st. Začeci moderne sistematike – Carl Linne – švedski prirodoslovac
Svakoj vrsti dao dvoimeno nazivlje – BINARNA NOMENKLATURA – na latinskom jeziku.
Turdus merula L. – kos
Ime roda Ime vrste Biolog koji ju je opisao

7. Znanstveno imenovanje životinja
SISTEMATSKE KATEGORIJE:
CARSTVO (Regnum)
KOLJENO (Phylum)
RAZRED ( CLassis)
RED ( Ordo)
PORODICA (Familia)
ROD ( Genus)
VRSTA ( Species)

8. Znanstveno imenovanje životinja
Podjela živog svijeta po carstvima:
0. VIRUSI – ne spadaju u živi svijet
Nadcarstvo PROKARIOTA
1. MONERA – bakterije i cijanobakterije
Nadcarstvo EUKARIOTA
2. PROTISTI – jednostanične biljke (Protophyta) i životinje(Protozoa)
3. GLJIVE
4. BILJKE
5. ŽIVOTINJE

9. FILOGENIJA Filogenija – grč. Fylon – pleme, rod, koljeno
genesis – postanak
FILOGENIJA – grana biologije koja proučava podrijetlo životinja, odnosno srodstvene odnose među životinjama.
Rodoslovno stablo – opisuje tijek razvoja životinja kroz geološku i biološku prošlost.
˝ Ontogeneza je kratka rekapitulacija filogeneze˝

10. ˝ Ontogeneza je kratka rekapitulacija filogeneze˝
Građa tijela
˝ Ontogeneza je kratka rekapitulacija filogeneze˝
Početni stadiji razvoja zametka opisuju tijek evolucije životinja, te su bili temelji za brojne rasprave o podrijetlu mnogostaničara.
Zigota blastula gastrula
brazdanje
Gastrula – 3 sloja : 1. ektoderm (koža, osjetilni sustav..)
(zametni listići) mezoderm ( mišićni sustav, kosti..)
3. endoderm (unutarnji organi)

11. Simetrije
Kod većine životinja, pa tako i čovjeka, tijelo se može jednom ravninom podijeliti na dvije zrcalne polovice – BILATERALNA SIMETRIJA
Neke životinje možemo podijeliti s više ravnina – RADIJALNA (ZRAKASTA) SIMETRIJA
Kod manjeg broja životinja uočava se ASIMETRIJA – tijelo ne možemo podijeliti niti jednom ravninom na jednake dijelove.

12. Podrijetlo mnogostaničara
2 Hipoteze:
Haeckelova hipoteza: mnogostanične životinje su se razvile udruživanjem jednostaničnih bičaša u konglomerat nalikom na Volvox. Prema njemu, prvi mnogostanični organizmi su bili nalik žarnjacima (radijalno simetrični).
Hadžijeva hipoteza: polazi od pretpostavke da su se mnogostaničari razvili od mnogojezgrenih trepetljikaša (bilateralno simetrični). Prema njemu prvi mnogostanični organizmi bili su slični virnjacima.

13. Sistematska podjela životinja
Praživotinje – PROTOZOA
Spužve – Spongia - PARAZOA
Beskolutićavci – Ameria
Mnogokolutićavci – Polimeria METAZOA
Malokolutićavci – Oligomeria
Svitkovci - Chordonia

14. PRAŽIVOTINJE (Protozoa)
17.st. Leeuwenhoek jednostavnim mikroskopom prvi uočio ˝život u kapi vode˝.
Haeckel (1866) : ˝Protista˝- mnogi jednostanični, ali ne isključivo eukariotski organizmi.
Današnja definicija : Jednostanični eukarioti!
~ vrsta praživotinja
Cijelo tijelo čini 1 stanica koja vrši sve funkcije (diše, hrani se, razmnožava se, reagira na podražaje).
Žive u vlažnim staništima
~ živi parazitskim načinom života.

15. PRAŽIVOTINJE (Protozoa)
Jednostanični pokretni fagotrofi
1 stanica = 1 organizam = 1 jedinka
Protozoa su ˝potpuni organizmi˝.
Velika raznolikost veličine, oblika i građe.
Enormna varijabilnost u veličini :
Od 2 mm do mm (fosilni krednjaci numuliti i do 20 cm!!!)
Veliki protozoa imaju tendenciju prema plosnatom obliku ili su duguljasti dok su mali uglavnom sferični.

16. Podjela praživotinja Temelji se na načinu pokretanja
TREPETLJIKAŠI – pokreću se pokretanjem brojnih trepetljika koje prekrivaju površinu tijela.
BIČAŠI – kreću se pomoću jednog ili više bičeva.
SLUZAVCI – pokreću se pseudopodijima ili lažnim nožicama.
TRUSKOVCI – nametničke praživotinje, stvaraju spore, imaju različite oblike.

17. Tjelesni pokrov
Ameba – gola membrana (plazmagel i plazmasol) izgrađena od lipida i proteina.
Ostale praživotinje imaju PELIKULU – višeslojnu opnu koja obavija tijelo praživotinje i daje mu oblik.
Neki korjenonošci izlučuju na površini tijela ljušturicu od vapnenca ili kremena ( sunašca, zrakaši, krednjaci).

18. Disanje praživotinja Dišu procesom difuzije.
Nametničke praživotinje su ANAEROBI.
U nepovoljnim uvjetima se začahure – u obliku spora preživljavaju nepovoljno razdoblje.
Izlučivanje vode – osmoregulacija – voda je hipotonična u odnosu na citoplazmu.
Za osmoregulaciju služi kontraktilna vakuola ili stezljivi mjehurić – koncentracija citoplazme se održava nastalnoj razini bez obzira na vanjske uvijete.
Truskovci nemaju kontraktilne vakuole.

19. Prehrana Praživotinje se hrane na više načina: Difuzijom
Fagocitozom (znati proces; knjiga str.14)
Endocitozom
Različite vrste praživotinja prilagođene su na različite načine uzimati hranu (ameba, papučica, euglena).
Papučica ima specijalizirane stanične dijelove za unos i probavu hrane : citostom i citofarinks.
Euglena se hrani autotrofno i heterotrofno.

20. Razmnožavanje praživotinja
Dvojna ili binarna dioba (cijepanje) je najčešći način razmnožavanja (mitoza).
Mnogostruka ili multipla dioba – iz jedne praživotinje nastane više jedinki (ameba, truskovci).
Kopulacija – spolno razmnožavanje
Same životinje predstavljaju spolne stanice.
U njima se prethodno mejozom broj kromosoma smanji na polovičan, a oplodnja je spajanje takve dvije stanice.

21. Svi trepetljikaši imaju 2 jezgre :
MAKRONUKLEUS – velika jezgra; upravlja aktivnostima koje nisu vezane za razmnožavanje npr. hranjenje, disanje itd.
MIKRONUKLEUS – mala jezgra; upravlja procesima razmnožavanja.
Kod papučice, spolni način razmnožavanja zove se KONJUGACIJA.
Mikronukleus – 3 diobe
migrirajući i stacionarni.

22. Trepetljikaši Najbrojnija skupina praživotinja
Žive u moru, slatkoj i bočatoj vodi, vlažnoj zemlji.
Oko 15% su nametnički, ostali žive slobodno.
Neki žive kao simbionti u probavilu biljojeda.
Predstavnici : papučica, zvončić...

23. Bičaši Dijele se na biljne i životinjske
Biljni sadrže kolorofil i celulozne stijenke
Smatra se da su životinjski bičaši nastali od biljnih gubitkom klorofila.
Većina životinjskih bičaša su paraziti ili simbionti.
Bičaši iz roda Trypanosoma žive parazitski i uzrokuju bolest spavanja kod ljudi (prijenosnik je ce-ce muha ili pijavica)
Bičaš Trichomonas vaginalis uzrokuje vrlo čestu infekciju spolnih organa (muškarci su prenositelji zaraze, a kod žena uzrokuje upale rodnice).

24. Sluzavci Najpoznatiji predstavnik je ameba.
Parazit srdoboljna ameba uzročnik je dizenterije.
Krednjaci – skupina sluzavaca koja stvara ljušturice (smatra se da je 1/3 morskog dna prekrivena ljušturicama krednjaka).
Velebit je izgrađen od morskih krednjačkih naslaga koje su se tektonskim pomicanjima izdigle iz mora.

25. GLOBIGERINSKI MULJ (Foraminifera)
Vapnenački mulj

26. RADIOLARIJSKI MULJ (Radiolaria)
Kremeni mulj

27. Truskovci
Svi su nametničke praživotinje (parazitiraju u beskralješnjacima i kralješnjacima).
Složen životni ciklus: razmnožavaju se spolno i nespolno, te stvaranjem spora.
Uzrokuju piroplazmozu pasa i malariju.
Oštećuju vitalne organe, ponajprije jetru.

28. Ponašanje praživotinja
Primaju podražaje čitavim tijelom
TAKSIJA – orjentacijske lokomotorne reakcije
kretanje prema podražaju ili od njega.
Postoje:
kemotaksije – taksije izazvane kemijskim podražajem
fototaksije – taksije izazvane svjetlosnim podražajem
Mehanotaksije,barotaksije, galvanotaksije, hidrotaksije...
Većina praživotinja je negativno fototaksična (bježe od svjetla), a fotosintetski bičaši su pozitivno fototaksični (idu prema svjetlu).
Očna pjega – organel pomoću kojega određuju smjer i intenzitet svjetla (fotoreceptor).

29. Evolucija praživotinja
Vjeruje se da su se praživotinje razvile iz prokariota prije otprilike 1,5 milijardi god.
Prve praživotinje nisu imale mitohondrije i kloroplaste.
Praživotinje su najvjerojatnije bile ishodište za daljnju evoluciju biljnog i životinjskog svijeta.

30. Sistematska podjela životinja
Praživotinje – PROTOZOA
Spužve – Spongia - PARAZOA
Beskolutićavci – Ameria
Mnogokolutićavci – Polimeria METAZOA
Malokolutićavci – Oligomeria
Svitkovci - Chordonia

31. Spužve - Spongia ~ 5000 vrsta spužvi, većinom morske životinje
Velika raznolikost u izgledu i građi
Sesilni organizmi
Nemaju usni otvor, probavilo i dišne organe.

33. Parazoanthus axinellae
Axinella damicornis

34. Građa tijela spužve
Tijelo izgrađuje više stanica koje su rahlo spojene pa im je razvoj tkiva u začetku.
Nemaju usta ni probavila
Na površini tijela su brojni otvori (pore) koji se nalaze između pločastih stanica ektoderma. Oni se nastavljaju u cjevčice i komorice u kojima su bičaste stanice (hoanocite) koje čine endoderm.
Voda ulazi kroz mnogo sitnih otvora, a izlazi na jedan veliki izlazni otvor.
Bičaste stanice vrše probavu mehanizmom sličnim kao i u probavnim mjehurićima praživotinja.

35. SPUŽVE – SPONGIA, PORIFERA
Ascon
Leucon
Sycon

36. Kostur spužvi Prema sastavu kostura spužve dijelimo na:
1. Kremenorožnjače – mekan kostur od spongina
2. Kremenjače tvrd kostur izgrađen od
3. Vapnenjače sitnih kremenih ili vapnenih iglica

37. Razmnožavanje spužvi Većinom su dvospolci ( hermafroditi)
Spermiji i jajne stanice otpuštaju se u neku od šupljina gdje dolazi do oplodnje.
Iz oplođenog jajeta razvija se ličinka sa bičevima koja se nakon nekog vremena pričvrsti na dno i razvije u sesilnu odraslu jedinku.
Pupanje – nespolan način razmnožavanja
PUP je rasplodno tjelešce koje se stvara kao izbočina stijenke tijela spužve.

38. Izbacivanje jajašaca spužve
Izbacivanje spermija kod spužava

39. INTERSPECIJSKI ODNOSI
Simbioza spužve i raka.
Dromia personata – rak “nosač"

40. Spužve Jadranskog mora
Obična spužva
Promjenjiva sumporača
Spirastrela
Aksinela
Kamotočna spužva
Ljubičasta spužva
Morska naranča

41. Pitanja za prolaznu ocijenu - spužve
Zašto spužve ne ubrajamo u metazoa?
Kako se odvija prolaz vode kroz spužvu?
Podjela spužvi
Razmnožavanje spužvi
Imenovati dvije spužve

42. Sistematska podjela životinja
Praživotinje – PROTOZOA
Spužve – Spongia - PARAZOA
Beskolutićavci – Ameria
Mnogokolutićavci – Polimeria METAZOA
Malokolutićavci – Oligomeria
Svitkovci - Chordonia

43. Podjela beskolutićavaca:
Grč. a – ne, meros – dio
Ameria – beskolutićavci
Glavna karakteristika – nekolutićavo tijelo
Većinom su bilateralno simetrične životinje
i pokretne.
Podjela beskolutićavaca:
PLOŠNJACI (virnjaci, metilji, trakavice)
ŽARNJACI (koralji, režnjaci, obrubnjaci)
OBLENJACI (dječja glista, trihinela)
MEKUŠCI (puževi, školjkaši, glavonošci)

44. Plošnjaci (Platodes) Plosnato, bilateralno simetrično tijelo
Nemaju vanjski ni unutrašnji kostur
Nemaju crijevni otvor
Dvospolci (hermafroditi)
Žive slobodno u vodi (virnjaci) ili kao nametnici (metilji, trakavice).

45. Virnjaci - Turbelaria ~ 1600 vrsta
Žive u moru, slatkim vodama, vlažnim šumama ispod kamenja.
Dužina im je oko 0,5 – 1,5 cm
GRAĐA TIJELA:
Tijelo je pokriveno jednoslojnim trepetljikavim epidermom.
Na prednjem dijelu su osjetila
Svjetlosne podražaje primaju pomoću jednog ili više parova jednostavnih očiju.
Ispod epiderma 2 sloja mišićnih stanica koje služe za pokretanje tijela
Tijelo ispunjeno PARENHIMOM – rahlim vezivnim tkivom
U epidermi smještene žlijezde koje luče sluz (pomoć pri kretanju)

46. HRANJENJE I PROBAVA
Hrane se malim beskralježnjacima
Probavilo im je neprohodno
Izvanstanična i unutarstanična probava
DISANJE
Nemaju posebne organe za disanje
Kisik uzimaju procesom difuzije preko cijele površine tijela.
IZLUČIVANJE
PROTONEFRIDIJI – razgranati sustav cjevčica s vršnim stanicama u kojima se nalaze trepetljike.
Služi za izlučivanje štetnih produkata i za osmoregulaciju.

47. ŽIVČANI SUSTAV
Vrpčasti živčani sustav (gangliji + živčane vrpce)
GANGLIJI – nakupine živčanih stanica.
RAZMNOŽAVANJE
Gotovo svi su dvospolci (hermafroditi).
Nespolno razmnožavanje - poprečnom diobom
Spolno razmnožavanje:
Prilikom razmnožavanja oplođuju se obje jedinke (muški i ženski spolni otvor su smješteni jedan blizu drugoga)
Virnjaci imaju veliku moć regeneracije.

48. Nametnički plošnjaci Metilji – Trematodes ~11 000 vrsta
Vanjski ili unutrašnji nametnici (paraziti)
GRAĐA TIJELA:
Tijelo pokriveno debelom, bjelančevinastom kutikulom.
Ispod kutikule nalaze se mišići.
Unutrašnjost tijela ispunjena je parenhimom.
Imaju dvije prijanjalke: usnu i trbušnu.

49. HRANJENJE I PROBAVA
Kukicama i bodljama se pričvrste na organe u kojima parazitiraju.
Usta s usnim prijanjalkama – mišićno ždrijelo (pomoću kojeg isisavaju tjelesne tekućine i tkivo domadara) – crijevo bez crijevnog otvora.
Probava je vanstanična
Probavilo je neprohodno.
DISANJE
Metilji su endoparaziti – anaerobionti.
Ektoparaziti dišu difuzijom.
IZLUČIVANJE
Za izlučivanje im služe protonefridiji (kao i kod virnjaka).

50. ŽIVČANI SUSTAV
Sastoji se od živčanog ganglija, iz kojeg izlaze prednji živci te još šest uzdužnih živčanih vrpci.
RAZMNOŽAVANJE
Dvospolci
Spolni sustav sličan onome u virnjaka.
Stvaraju velik broj jaja

51. Razvojni ciklus ovčjeg metilja

52. Trakavice - Cestodes Plošnjaci s potpuno reduciranim probavilom
Sve su ENDOPARAZITI
Dugačke od 1mm do 15 m
Najpoznatije su goveđa, svinjska, riblja, te pseća – ehinokok
GRAĐA TIJELA
Tijelo čine : glava, vrat i članci (proglotidi)
Na glavi su prijanjalke
Vrat producira članke (prvi je najmlađi, a zadnji je najstariji).
Broj članaka od 3 – 4500
Tijelo pokriva kutikula, ispod koje su mišići
Unutrašnjost tijela ispunjena je parenhimom.

53. PREHRANA
Hranu koja je razgrađena enzimima domadara upijaju difuzijom, uzrokojući pritom probavne smetnje domadara.
DISANJE
Nemaju razvijene organe za disanje
Anaerobionti
IZLUČIVANJE
Kao i kod ostalih plošnjaka – protonefridiji
ŽIVČANI SUSTAV
Jednostavan – sastoji se od ganglija smještenog u glavi, od kojeg se pružaju živčane vrpce duž tijela.

54. RAZMNOŽAVANJE
Dvospolci – u člancima se razvijaju muški i ženski spolni organi koji imaju zajednički spolni otvor.
Oplodnja se događa u samom članku ili između susjenih članaka.
U jednom članku može biti i do oplođenih jajašaca
Jajašca se u članku pohranjuju u slijepoj vrećici zvanoj PLODNICA.

55. Žarnjaci - Cnidaria 11 000 vrsta
U svom tjelu imaju žarne stanice – žarnice ili knide koje služe za omamljivanje i hvatanje plijena.
Oko usnog otvora imaju lovke koje im služe za hvatanje plijena
Tijelo im je radijalno ili zrakasto simetrično
Žive u moru i u slatkim vodama
Sistematska podjela:
1. KORALJI
2. REŽNJACI
3. OBRUBNJACI

56. Koralji ( Anthozoa) Više od 6000 vrsta
Izdužen, cjevasti oblik tijela - POLIP
Pričvršćeni za dno
Žive pojedinačno (moruzgve, vlasulje) ili u zadrugama (crveni koralj)
Kameni koralji izgrađuju koraljne grebene.

57. Nastajanje atola
Obalni koraljni greben
Barijerni greben
Atol

58. Hrane se planktonom ali i drugim organizmima
Najpoznatiji predstavnici u Jadranu:
-Crvena moruzgva
-Smeđa vlasulja
-Crveni koralji

60. Gorgonia sp.

61. sati ili dani do prihvaćanja
IZMJENA GENERACIJA I RAST KOLONIJA
2-3 puta godišnje izbacuju gamete
dani ili tjedni u planktonu
ličinke
sati ili dani do prihvaćanja
1-3 godine
desetljeća

62. Režnjaci Isključivo morski žarnjaci Zvonolik oblik tijela (meduza)
Pokretni i slobodno plivaju u vodi
Sadrže bojila

63. Pelagia noctiluca

64. koljeno CNIDARIA - žarnjaci razred Scyphozoa – režnjaci
Catylorhiza sp.
Pelagia colorata

65. Stezanjem donje strane tijela istiskuju vodu i tako se pokreću.
Na rubu zvona nalaze se kratke lovke sa žarnicama, a iz sredine tijela spuštaju se 4 veća krpasta nastavka sa žarnicama
U Jadranu su najpoznatiji
Uhati klobuk
Morska mjesečina

66. koljeno CNIDARIA – žarnjaci razred Scyphozoa – režnjaci Cubomedusae
Carukia barnesi
(Irukandji)
The beach at Palm Cove closed to swimmers due the the hazard of Irukandji stings. Summer 1998/99
Chironex fleckeri

67. Obrubnjaci Veći dio vrsta živi u moru Hidra slatkovodni predstavnik
Neke žive pričvršćene za podlogu (hidra), a neke plivaju slobodno u vodi (portugalski ratnik)
Žive pojedinačno ili u zadrugama

68. GRAĐA TIJELA
Pojavljuju se u dva strukturalno – morfološki različita oblika : POLIP i MEDUZA.
Oba oblika imaju usta, lovke i probavnu (gastrovaskularnu) šupljinu.
Tijelo izgrađeno od tri sloja:
Ektoderm ili epiderm – vanjski sloj
Mezoderm ili mezogleja – srednji sloj
Endoderm ili gastroderm – unutrašnji sloj

69. Građa Cnidaria

70. EPIDERM
Jednoslojan, građen od pet vrsta stanica:
Epidermalno-mišićnih stanica
Žarnih stanica
Osjetnih stanica
Živčanih stanica
Intersticijskih stanica

71. ENDODERM (GASTRODERM)
Jednoslojan, građen od pet vrsta stanica
Gastrodermalno – mišićnih stanica
Enzimatsko – žlijezdanih stanica
Probavnih stanica
Osjetnih stanica
Živčanih stanica

72. MEZOGLEJA
Kod hidre je ona tanka membrana, a kod meduze debeli, želatinozni središnji sloj.
HRANJENJE I PROBAVA
Kada plijen podraži žarne stanice, žarnice u njima eksplodiraju izbacivanjem žarne niti kroz koju izlazi otrov u plijen.
Omamljeni plijen lovkama prinesu usnom otvoru gdje on sklizne u probavnu šupljinu.
Enzimatsko žlijezdane stanice u nju luče probavne enzime, koji razgrađuju plijen
Probava je IZVANSTANIČNA.
Razgrađene dijelove hrane gastrodermalne stanice uvlače u citoplazmu, stvarajući oko njih probavni mjehurić u kojemu započinje UNUTARSTANIČNA probava.

73. DISANJE Nemaju dišne organe – dišu procesom difuzije. IZLUČIVANJE
Neprobavljene ostatke izbacuju kroz usni otvor
RAZMNOŽAVANJE
Spolno
Nespolno
Izmjena spolne i nespolne generacije – METAGENEZA
Ličinka žarnjaka naziva se PLANULA.

74. Oblenjaci (Aschelminthes)
Bilateralno simetrični
Oblo izduženo tijelo bez kolutića
– vrsta
Velika raznolikost oblenjaka
Najbrojnija skupina – OBLIĆI (gliste)
Gliste ≠ Gujavice
vrsta oblića

75. GRAĐA TIJELA
Na površini tijela bjelančevinasta kutikula.
Nju izlučuje jednoslojni epiderm.
Na epiderm se nastavljaju mišići.
Kutikula
Epiderma Kožno – mišićni sloj
Mišići
Imaju primarnu tjelesnu šupljinu ili PSEUDOCEL koja se nalazi icmeđu crijeva i tjelesne stijenke.
U pseudocelu se nalazi tjelesna tekućina čija napetost stvara HIDROSKELET koji predstavlja potporu tijela oblića.

76. HRANJENJE I PROBAVA
Hrane se različitom hranom (biljke, životinje, bakterije...)
Probavilo je PROHODNO!
Kod ženki završava crijevnim otvorom, a kod mužjaka nečisnicom ili kloakom.
Nečisnica (kloaka) je otvor u koji izlaze izmet, mokraća i spolni produkti.
Probava je izvanstanična.
DISANJE
Nemaju dišne organe – dišu procesom difuzije
Nametnički oblici – anaerobionti.

77. IZLUČIVANJE
Nemaju prave protonefridije već se taj sustav sastoji od dvije cijevi koje se pružaju bočno duž tijela.
ŽIVČANI SUSTAV
Sastoji se od okoždrijelnog živčanog prstena i od živčanih vrpci.
Imaju dobro razvijena osjetila, osobito na prednjem dijelu tijela ( četine, bradavice).

78. RAZMNOŽAVANJE
Razdvojena spola
Spolni dimorfizam – ženka veća od mužjaka, mužjaci imaju kukasto savijen stražnji dio tijela.
Mužjaci imaju kopulatorne četine – služe kao pomoćni organi pri parenju.
Ženke imaju parne jajnike – jajovodi – plodnica se nastavlja u spolnicu koja se otvara spolnim otvorom u prednjem dijelu tijela.
Spolni organi mužjaka su neparni – cjevasti sjemenik – sjemenovod – sjemeno spremište – nečisnica.
Oplodnja je unutrašnja.

79. Nametnički oblići
Dječja glista
Bijela glistica
Zavojita trihinela

80. Mekušci (Mollusca) 120 000 vrsta 40 000 fosilnih vrsta
Podjela na 7 razreda
Najvažniji:
PUŽEVI
ŠKOLJKAŠI
GLAVONOŠCI

81. koljeno MOLLUSCA - mekušci razred Gastropoda - puževi red Pteropoda
Cresis acicula
Corolla spectablis

83. GRAĐA TIJELA
Mekano, nekolutićavo tijelo
Bilateralno simetrični ili asimetrični
Cijelo tijelo obavijeno PLAŠTEM.
Stanice na rubu plašta izlučuju čvrstu vanjsku ljušturu (zaštita).
Puževi i mekušci imaju glavu, dok je ona kod školjkaša reducirana.
Unutrašnji organi smješteni su u plaštenoj šupljini.
Za pokretanje im služi STOPALO.

84. Ljušture: - jednodjelne (puževi)
- dvodjelne (školjkaši)
Ljuštur izgrađene od tri sloja :
Vanjski (građen od bjelančevine konhiolina)
Srednji (građen od CaCO3)
Unutrašnji (građen od CaCO3)
Tijelo je obavijeno kožom koja je građena od jednoslojnog cilindričnog epiderma u kojem se nalaze mnogobrojne žlijezde između kojih su glatki mišići.

85. MIŠIĆNI SUSTAV I KRETANJE
Većina mišića u stopalu
Prvi put se pojavljuju organi za pokretanje!
Kod glavonožaca jedan dio stopala je preobražen u krakove kojima hvataju plijen ili pužu po podlozi.
Drugi dio stopala preobražen je u lijevak koji vodi u plaštanu šupljinu.
Školjkaši imaju sjekirasto stopalo.

86. ŽIVČANI SUSTAV
Imaju nekoliko parnih ganglija koji su živčanim vrpcama povezani sa svim djelovima tijela.
Glavonošci imaju najrazvijeniji živčani sustav.
Od osjetila imaju razvijene oči, ticala, organe za ravnotežu, te osjetila za njuh.
PROBAVA
U ustima imaju RADULU ili trenicu (osim školjkaša)
U želucu izvanstanična probava.
Sitnije čestice odlaze u probavnu žlijezdu – unutarstanična probava.

87. DIŠNI SUSTAV
Razvijen dišni sustav – prvi put!
Većina ima peraste škrge – KTENIDIJE.
Kopneni mekušci dišu ˝plućima˝ koja su dio plašta prošaran krvnim žilama.
Puževi barnjaci također dišu plućima!
OPTJECAJNI SUSTAV
Srce građeno od 1 klijetke i 2 pretklijetke.
Krv se izlijeva u ZATONE ili lakune koje oplakuju tkiva i stanice – OTVORENI KRVOTOK.

88. SUSTAV ZA IZLUČIVANJE
Metanefridiji – organi za izlučivanje
Metabolički produkti se izbacuju kroz otvore metanefridija u plaštanu šupljinu, a odatle van.
SPOLNI SUSTAV I RAZMNOŽAVANJE
Većinom su rastavljena spola, ali ima i dvospolaca (puževi)
Oplodnja je vanjska,u okolnoj vodi ili unutrašnja, u plaštanoj šupljini
Plodila su parna ili sadrže jedinstvenu dvospolnu žlijezdu
Iz oplođenog jajeta razvija se ličinka, a kasnije se ona razvija u odraslu jedinku.

89. Raznolikost mekušaca PUŽEVI 40000 vrsta,25000 fosilnih
Tjekom filogenije došlo do zakretanja trupa – TORZIJE. (prvi puževi su bili bilateralno simetrični)
Poslijedica torzije je neparan br organa kod puževa.
Podjela : 1. prednjoškržnjaci (hrapavi volak)
2. stražnjoškržnjaci (morski zekan)
3. plućnjaci (puž vinogradnjak)

90. ŠKOLJKAŠI 30000 vrsta Slatkovodne (bezupka)
Morske (kamenica, dagnja, prstac)
BISUS – niti kojima se školjkaš trajno ili privremeno pričvrsti za podlogu
Razdvojena spola
Oplodnja je vanjska
VELIGER ličinka – ličinka morskih školjkaša
GLOHIDIJA – ličinka slatkovodnih školjkaša

91. GLAVONOŠCI
600 živućih i fosilnih
Podjela na :
DESETEROKRAČNJAKE
OSMOKRAČNJAKE
Ljuštura reducirana – sipovina (sipa), rožnati listić (lignja)
Imaju dvije škrge
Indijska lađica ima 90 krakova
Živčani sustav – gangliji stopljeni u mozak!
Spolni dimorfizam.

92. razred Cephalopoda – glavonošci
Argonauta argo

93. razred Cephalopoda – glavonošci
Nautilus sp.

94. CEPHALOPODA Decapoda - desetonošci Loligo forbesi, 60 cm
Ommatostrephes sagittatus, 120 cm
Sepioteuthis lessoniana, 30 cm

95. CEPHALOPODA
Decapoda
Architeuthis dux, 15 m
Ommastrephes gigas, 5 m

96. Mnogokolutićavci (Polymeria)
Najbrojnija skupina beskralješnjaka po brojnosti vrsta
vrsta
Raspoređeni u 7 koljena, a naznačajnija dva su:
Kolutićavci
Člankonošci
Bilateralno simetrično tijelo podjeljeno na kolutiće
Svi mnogokolutićavci imaju sekundarnu tjelesnu šupljinu – CELOM.

97. Celom se nalazi između mišićnog sloja i crijeva, a nastaje u mezodermu embrija.
Jednakomjerna vanjska kolutićavost kod jednostavnijih oblika.
Kod člankonošaca nejednakomjerna kolutićavost.
Nemaju čvrsti skelet
Pokreću se svijanjem tijela pomoću kožno – mišićnog sloja.

98. Kolutićavci (Annelida)
Većina živi u vodi i vlažnom tlu
Prema tjelesnoj građi dijelimo ih na:
Mnogočetinaše
Maločetinaše
Pijavice

99. POKROVNI SUSTAV
Na površini meka, gola sluzava koža.
Građena od jednoslojnog epiderma koji luči kutikulu.
Između epidermalnih stanica nalaze se žlijezdane stanice (koje luče sluz) i osjetne stanice.
POKRETANJE
Prstenasti i uzdužni mišići naizmjeničnim stezanjem čine valovite kontrakcije duž glavne osi tijela.

100. PROBAVNI SUSTAV
Usta – ždrijelo – jednjak – volja – želudac – crijevo – analni otvor.
Probava se odvija u želucu i prednjem dijelu crijeva
Apsorpcija se odvija u zadnjem dijelu crijeva.
Probava je izvanstanična
Probavilo je prohodno.

101. DISANJE
Vodeni kolutićavci dišu škrgama.
Kopneni dišu preko kože.
OPTJECAJNI SUSTAV
Sastoji se od leđne i trbušne krvne žile.
One su u svakom prstenu povezane prstenastim žilama.
Zatvoren optjecajni sustav.
U krvi se nalazi dišni pigment hemoglobin.
SUSTAV ZA IZLUČIVANJE
U svakom kolutiću nalaze se parovi metanefridija – segmentalni organi.

102. ŽIVČANI SUSTAV
Ljestvičast živčani sustav
Proteže se trbušnom stranom
Okoždrijelni ganglij i po jedan par ganglija u svakom kolutiću
Svi gangliji povezani dvjema živčanim vrpcama.

103. SPOLNI SUSTAV I RAZMNOŽAVANJE
Morski kolutićavci razdvojena spola.
Jaje ličinka trohofora odrasla jedinka
TROHOFORA
Slatkovodni i kopneni su dvospolci.
Jaje odrasla jedinka

104. POLYCHAETA - Mnogočetinaši
trochophora

105. Raznolikost kolutićavaca - mnogočetinaši
U Jadranu oko 500 vrsta
Na svakom kolutiću imaju par izdanaka –parapodija – počeci razvoja člankovitih nogu.
Predstavnici:
Morski crv
Kožasti cjevaš
Obični cjevaš

106. Maločetinaši Glavni predstavnik – gujavica
Hrani se detritusom (mrtva organska tvar)
Pospješuje prozračivanje zemlje
KLITELUM ili PAS – luči velike količine sluzi, ima važnu funkciju kod razmnožavanja.
Gujavica je dvospolac, oplodnja je naizmjenična.

107. Pijavice Tijelo je s trbušne strane ravno, a s leđne zaobljeno.
Nemaju parapodije ni četine, već na prednjem i stražnjem dijelu tijela imaju po jednu prijanjalku.
Na glavi više pari očiju.
Paraziti, sišu krv.
Slinske žlijezde izlučuju enzim – hirudin koji spriječava zgrušavanje krvi.
Dvospolci su, oplodnja je unutrašnja.
Jaja polažu u vlažnu zemlju.

108. Člankonošci (Arthropoda)
¾ današnjeg životinjskog svijeta pripada člankonošcima.
Bilateralno simetrični
Vanjski kostur građen od HITINA.
Pojava ticala, usnih organa i nogu.

109. Kolutićavo tijelo sažeto u 2 ili 3 funkcionalne cjeline:
kliještari rakovi kukci

110. PODJELA :
Kliještari
Rakovi
Stonoge
Kukci
Vodeni člankonošci dišu škrgama, a kopneni uzdušnicama ili trahejama.
Otvoren optjecajni sustav.
Za izlučivanje imaju Malpigijeve cjevčice.
Živčani sustav je ljestvičast, u glavi imaju mozak.
Dobro razvijena osjetila.
Razdvojena su spola.
Legu jaja.

111. Kliještari Najpoznatija skupina - PAUČNJACI: Štipavci ili škorpioni
Pauci
Grinje
Lažipauci
Paučnjaci su bili prvi kopneni člankonošci.
NEMAJU ticala!
Na prednjem dijelu tijela iza usta, nalaze se kliješta (helicere) koja služe za hvatanje plijena.

112. Građa pauka

113. VANJSKI IZGLED TIJELA
Četiri para člankovitih nogu za hodanje.
Jedan par čeljusnih nogu.
Na površini tijela je hitinska kutikula.
Na stražnjem dijelu tijela nalaze se predljive bradavice.
U stražnjem dijelu tijela nalaze se lepezaste i cjevaste uzdušnice – izmjena plinova.
Optjecajni sustav je otvoren.
Sastoji se od jedne dulje krvne žile s leđne strane, koju nazivamo ˝srce˝.
Na srcu se nalaze otvori kroz koje ulazi tekućina – hemolimfa.

114. Za izlučivanje služe Malpigijeve cjevčice.
Od osjetila imaju jednostavne oči na glavi, a na tijelu dlake i četine koje im služe za primanje mehaničkih i kemijskih podražaja.
Živčani sustav je ljestvičast, sastoji se od mozga i trbušne živčane vrpce.
Razdvojena su spola
Prisutan spolni dimorfizam.
Plodila su parna.
Ženka nakon parenja nerijetko pojede mužjaka, a oplođeno jajašce zaprede paučinom u ZAPREDAK ili KOKON.

115. Raznolikost kliještara
Pauci
vrsta
Predstavnici:
Pauk križar
Crna udovica
Pauk vučjak
Pauk ptičar
Tarantula

116. Štipavci ili škorpioni
600 vrsta
Najveći kopneni paučnjaci
Imaju otrovnu bodlju kojom ubijaju plijen
Predstavnici:
- Karpatski štipavac
- Njemački štipavac

117. Lažipauci
3 200 vrsta
Smeđe ili sive boje.
Veliki do 1 cm.
Duge i tanke noge.
Nemaju predljive žlijezde.
Predstavnik:
- Obični lažipauk

118. Grinje Manji od 1 mm. 1000 rodova.
Većina su nametnici na životinjama, čovjeku i biljkama.
Posebno opasan čovječji svrabac .
Predstavnici:
Obični krpelj (prijenosnik virusnog meningoencefalitisa)
grinja

119. Rakovi (Crustacea) Niže rakove (6-60 kolutića, jednostavnija građa)
Vodene životinje
vrsta
1000 u Hrvatskoj
Razlikujemo:
Niže rakove (6-60 kolutića, jednostavnija građa)
Više rakove ( 20 kolutića, složenija građa)

120. GRAĐA TIJELA
Nephrops norvegicus - škamp

121. Vanjski kostur od CaCO3
Funkcije vanjskog kostura
Presvlačenje rakova vezano je za rast.
DIŠNI SUSTAV
Za disanje imaju škrge koje se nalaze na osnovici nogu za hodanje.
Škrge su peraste – povećava se respiracijska površina.
Dišni pigment – HEMOCIJANIN.
Niži rakovi nemaju škrge – dišu difuzijom.

122. OPTJECAJNI SUSTAV
Na leđnoj strani ispod oklopa nalazi se srce i krvne žile.
Optjecajni sustav OTVOREN.
Tekućina HEMOLIMFA.
HRANJENJE I PROBAVILO
Hrane se filtriranjem vode.
Usta jednjak žvačni želudac crijevo
Uz crijevo se nalazi probavna žlijezda.

123. IZLUČIVANJE OSJETILA ŽIVČANI SUSTAV
Cjevasti organi koji se otvaraju pri dnu drugog (stražnjeg) para ticala – TICALNE (ANTENALNE) ŽLIJEZDE.
U njima se regulira sadržaj soli, iona i vode u organizmu.
OSJETILA
Oči – sastavljene od brojnih malih očiju
Ticala – miris
Osjetilo za ravnotežu, pri dnu ticala
ŽIVČANI SUSTAV
Ljestvičast, u glavi mozak, okoždrijelni prsten i dvije trbušne živčane vrpce.
U svakom kolutiću po jedan par ganglija.

124. RAZMNOŽAVANJE Razdvojena su spola. Razmnožavaju se jajima.
Ženke nose jaja priljepljena na nekom od vanjskih organa.
Kod mužjaka prvi par začanih nogu preobražen za parenje pa njime lijepi paketiće spermija na zadak ženke.
Iz oplođenih jaja se razvijaju ličinke koje se nekoliko puta presvlače dok ne postanu mladi rakovi.

125. Crustacea
Nauplius

126. Hydractinia echinata
Eupagurus bernhardus

127. Uzdušnjaci (Tracheata)
Člankonošci koji dišu pomoću uzdušnica ili traheja.
TRAHEJE – hitinozne cjevčice
Na tijelu razlikujemo glavu, prsa i zadak
Podjela uzdušnjaka:
Stonoge (Myriapoda)
Kukci (Insecta ili Hexapoda)

128. Stonoge
Žive na kopnu
100 – 200 pari člankovitih nogu ( može biti i manje)
Na glavi jednostavne oči i ticala
Uzdušnice (traheje) imaju otvor na svakom kolutiću.
Predstavnici:
Obična stonoga
Striga

129. Kukci (Insecta) ~ 800 000 vrsta
Osvojili sva staništa – najviše ih na kopnu
Prilagodbe:
Krila
Malo tijelo
Hitinski oklop
Raznolikost u građi usnih organa s obzirom na način prehrane (grizenje, sisanje, lizanje, bodenje), građi nogu (hodanje, trčanje, skakanje, kopanje..)
Dobro razvijena osjetila
Plodnost – daju mnogobrojno potomstvo
Fitomimeza i mimikrija.

131. Građa tijela
Glava
Prsa
Zadak
3 para nogu
Ticala
Krila za letenje
Člankovite noge
Sastavljene oči
Stražnja krila (pokrovna)

132. Unutarnja građa

133. Tijelo pokriveno hitinskom kutikulom (štiti od gubitka vode)
U koži kukaca različiti pigmenti, boje, te različite žlijezde ( feromoni)
Za disanje služe odušci ili stigme – uzdušnički sustav.
Optjecajni sustav slabo razvijen – otvoren (krv je crvene ili zelene boje)
Probavilo se sastoji od prednjeg, srednjeg i stražnjeg crijeva.
Za izlučivanje imaju Malpigijeve cjevčice
Osjetila: složene oči, antene (ticala) za miris i opip, osjetila za ravnotežu, osjetila za okus (oko usta i na nogama).

134. Živčani sustav – ljestvičast
Razmnožavanje : razdvojena su spola
razmnožavaju se jajima, ali ima i živorodnih
METAMORFOZA ili preobrazba
Potpuna (leptir, muhe, pčela)
Nepotpuna (skakavac, žohar, uš)

135. Scena proždiranja
Mužjaka nakon parenja

136. Malokolutićavci (Oligomeria)
Bodljikaši
Žiroglavci
BODLJIKAŠI (Echinodermata)
6 000 vrsta, u Jadranu 60 vrsta.
Unutrašnji kostur izgrađen od vapnenih pločica
Pentaradijalna simetrija

137. Kretanje omogućuje i specifičan vodožilni (ambulakralni) sustav.
To je sustav cjevčica u koji ulazi morska voda, a slijepi ogranci tog sustava izbijaju kroz kostur i čine prionljive nožice.

138. Zmijače, kao i neke zvjezdače, nemaju prohodno probavilo.
Zvjezdače i zmijače su morski predatori.

140. Bodljikaši nemaju sustav za ekskreciju (izlučivanje), a ni krvožilni sustav nije potpuno razvijen.
Fotoreceptori se nalaze u koži (najvjerojatnije).
Razdvojena su spola.
Oplodnja je uglavnom vanjska
Iz jajeta se prvo razvija bilateralno simetrična ličinka PLUTEUS.
Imaju veliku moć regeneracije.

142. OPHIUROIDEA Oplodnja je vanjska i razvija se ličinka pluteus
Puzajuće ličinke imaju rezervnu tvar (vitelinska ličinka).
Neke zmijače su hermafroditi i često dolazi do samooplodnje, kad se mladi razvijaju u majci i “rađaju” kao razvijeni odrasli.
Mogu se razmnožavati spolno i nespolno. Kod nespolnog razmnožavanja dijele se uzdužno na dva dijela.

143. Marthasterias glacialis

144. Predstavnici u Jadranu:
Crni ježinac
Hridinski ježinac
Crvena zvjezdača
Obični trp

145. ŽIROGLAVCI (Enteropneusta)
- najsrodniji današnjim svitkovcima
Oko 60 vrsta
Grade hodnike
Jedu pijesak i mulj
Razdvojena spola
Nakon oplodnje
nastaje ličinka

146. Tijelo čine 3 dijela:
Glavica
Ogrlica s ustima
Trup
S leđne strane imaju POTPORNI ŠTAPIĆ koji učvršćuje glavicu
Na ždrijelu niz škržnih pukotina koje služe za disanje.
Živčana vrpca smještena na leđnoj strani!

147. Svitkovci (Chordonia)
Karakteristike:
Unutrašnji potporanj tijela
Škržne pukotine
Glavna živčana vrpca na leđnoj strani
Podjela:
Plaštenjaci (mješčićnice,repnjaci,dvootvorke)
Svitkoglavci (kopljača)
Kralježnjaci (kružnouste, ribe, vodozemci, gmazovi, ptice,sisavci)

148. PLAŠTENJACI
Mješčićnice
Plašt izgrađen od bjelančevine TUNICINA
Sjedilački način života.
Sadrže škržno ždrijelo

149. SVITKOGLAVCI
Kopljače
Psamobionti – žive zakopani u pijesku
U Jadranu – Zašiljena kopljača
Imaju škržno ždrijelo
Tijelo učvršćuje SVITAK – elastičan prutić iznad crijeva.