Download presentation
Presentation is loading. Please wait.
1
ŽIVOTINJSKI SVIJET
2
ZOOLOGIJA Zoologija (grč. zoon – životinja, logos – znanost, riječ)
ZOOLOGIJA- grana biologije koja se bavi proučavanjem i opisivanjem životinja. ~1,8 milijuna životinjskih vrsta opisano do danas Smatra se da ih ima 2 – 500 milijuna. Prema popisu UNESCO – a, pred istrebljenjem je više od 300 vrsta sisavaca, oko 500 vrsta ptica i 180 vrsta gmazova i vodozemaca.
3
ZOOLOGIJA Mnoge će izumrijeti u slijedećih 10 – ak godina.
Razlozi izumiranja? Životinje gube staništa zbog širenja naselja i gradova Isušivanja močvara koja su staništa brojnih vodozemaca Krivolov Insekticidi i pesticidi
4
Najugroženije vrste danas:
ZOOLOGIJA Najugroženije vrste danas: Bengalski tigar ( jedinki) Nosorog (50 jedinki na Javi i Sumatri) Kitovi Orangutan
5
ZOOLOGIJA U Hrvatskoj:
Sredozemna medvjedica (20 u Jadranu) – Monachus monachus Vidra – Lutra lutra Vjeverica – Sciurus vulgaris Divlja mačka – Felis silvestris Zerdav – Mustela erminea Vuk – Canis lupus lupus Šišmiši Jež Više od 300 vrsta ptica (crvena knjiga) Svi vodozemci.....
6
Znanstveno imenovanje životinja
4.st.pr.K. – Aristotel napravio prve umjetne podjele životinja ( krvne – beskrvne, štetne – korisne, otrovne – neotrovne...) 18.st. Začeci moderne sistematike – Carl Linne – švedski prirodoslovac Svakoj vrsti dao dvoimeno nazivlje – BINARNA NOMENKLATURA – na latinskom jeziku. Turdus merula L. – kos Ime roda Ime vrste Biolog koji ju je opisao
7
Znanstveno imenovanje životinja
SISTEMATSKE KATEGORIJE: CARSTVO (Regnum) KOLJENO (Phylum) RAZRED ( CLassis) RED ( Ordo) PORODICA (Familia) ROD ( Genus) VRSTA ( Species)
8
Znanstveno imenovanje životinja
Podjela živog svijeta po carstvima: 0. VIRUSI – ne spadaju u živi svijet Nadcarstvo PROKARIOTA 1. MONERA – bakterije i cijanobakterije Nadcarstvo EUKARIOTA 2. PROTISTI – jednostanične biljke (Protophyta) i životinje(Protozoa) 3. GLJIVE 4. BILJKE 5. ŽIVOTINJE
9
FILOGENIJA Filogenija – grč. Fylon – pleme, rod, koljeno
genesis – postanak FILOGENIJA – grana biologije koja proučava podrijetlo životinja, odnosno srodstvene odnose među životinjama. Rodoslovno stablo – opisuje tijek razvoja životinja kroz geološku i biološku prošlost. ˝ Ontogeneza je kratka rekapitulacija filogeneze˝
10
˝ Ontogeneza je kratka rekapitulacija filogeneze˝
Građa tijela ˝ Ontogeneza je kratka rekapitulacija filogeneze˝ Početni stadiji razvoja zametka opisuju tijek evolucije životinja, te su bili temelji za brojne rasprave o podrijetlu mnogostaničara. Zigota blastula gastrula brazdanje Gastrula – 3 sloja : 1. ektoderm (koža, osjetilni sustav..) (zametni listići) mezoderm ( mišićni sustav, kosti..) 3. endoderm (unutarnji organi)
11
Simetrije Kod većine životinja, pa tako i čovjeka, tijelo se može jednom ravninom podijeliti na dvije zrcalne polovice – BILATERALNA SIMETRIJA Neke životinje možemo podijeliti s više ravnina – RADIJALNA (ZRAKASTA) SIMETRIJA Kod manjeg broja životinja uočava se ASIMETRIJA – tijelo ne možemo podijeliti niti jednom ravninom na jednake dijelove.
12
Podrijetlo mnogostaničara
2 Hipoteze: Haeckelova hipoteza: mnogostanične životinje su se razvile udruživanjem jednostaničnih bičaša u konglomerat nalikom na Volvox. Prema njemu, prvi mnogostanični organizmi su bili nalik žarnjacima (radijalno simetrični). Hadžijeva hipoteza: polazi od pretpostavke da su se mnogostaničari razvili od mnogojezgrenih trepetljikaša (bilateralno simetrični). Prema njemu prvi mnogostanični organizmi bili su slični virnjacima.
13
Sistematska podjela životinja
Praživotinje – PROTOZOA Spužve – Spongia - PARAZOA Beskolutićavci – Ameria Mnogokolutićavci – Polimeria METAZOA Malokolutićavci – Oligomeria Svitkovci - Chordonia
14
PRAŽIVOTINJE (Protozoa)
17.st. Leeuwenhoek jednostavnim mikroskopom prvi uočio ˝život u kapi vode˝. Haeckel (1866) : ˝Protista˝- mnogi jednostanični, ali ne isključivo eukariotski organizmi. Današnja definicija : Jednostanični eukarioti! ~ vrsta praživotinja Cijelo tijelo čini 1 stanica koja vrši sve funkcije (diše, hrani se, razmnožava se, reagira na podražaje). Žive u vlažnim staništima ~ živi parazitskim načinom života.
15
PRAŽIVOTINJE (Protozoa)
Jednostanični pokretni fagotrofi 1 stanica = 1 organizam = 1 jedinka Protozoa su ˝potpuni organizmi˝. Velika raznolikost veličine, oblika i građe. Enormna varijabilnost u veličini : Od 2 mm do mm (fosilni krednjaci numuliti i do 20 cm!!!) Veliki protozoa imaju tendenciju prema plosnatom obliku ili su duguljasti dok su mali uglavnom sferični.
16
Podjela praživotinja Temelji se na načinu pokretanja
TREPETLJIKAŠI – pokreću se pokretanjem brojnih trepetljika koje prekrivaju površinu tijela. BIČAŠI – kreću se pomoću jednog ili više bičeva. SLUZAVCI – pokreću se pseudopodijima ili lažnim nožicama. TRUSKOVCI – nametničke praživotinje, stvaraju spore, imaju različite oblike.
17
Tjelesni pokrov Ameba – gola membrana (plazmagel i plazmasol) izgrađena od lipida i proteina. Ostale praživotinje imaju PELIKULU – višeslojnu opnu koja obavija tijelo praživotinje i daje mu oblik. Neki korjenonošci izlučuju na površini tijela ljušturicu od vapnenca ili kremena ( sunašca, zrakaši, krednjaci).
18
Disanje praživotinja Dišu procesom difuzije.
Nametničke praživotinje su ANAEROBI. U nepovoljnim uvjetima se začahure – u obliku spora preživljavaju nepovoljno razdoblje. Izlučivanje vode – osmoregulacija – voda je hipotonična u odnosu na citoplazmu. Za osmoregulaciju služi kontraktilna vakuola ili stezljivi mjehurić – koncentracija citoplazme se održava nastalnoj razini bez obzira na vanjske uvijete. Truskovci nemaju kontraktilne vakuole.
19
Prehrana Praživotinje se hrane na više načina: Difuzijom
Fagocitozom (znati proces; knjiga str.14) Endocitozom Različite vrste praživotinja prilagođene su na različite načine uzimati hranu (ameba, papučica, euglena). Papučica ima specijalizirane stanične dijelove za unos i probavu hrane : citostom i citofarinks. Euglena se hrani autotrofno i heterotrofno.
20
Razmnožavanje praživotinja
Dvojna ili binarna dioba (cijepanje) je najčešći način razmnožavanja (mitoza). Mnogostruka ili multipla dioba – iz jedne praživotinje nastane više jedinki (ameba, truskovci). Kopulacija – spolno razmnožavanje Same životinje predstavljaju spolne stanice. U njima se prethodno mejozom broj kromosoma smanji na polovičan, a oplodnja je spajanje takve dvije stanice.
21
Svi trepetljikaši imaju 2 jezgre :
MAKRONUKLEUS – velika jezgra; upravlja aktivnostima koje nisu vezane za razmnožavanje npr. hranjenje, disanje itd. MIKRONUKLEUS – mala jezgra; upravlja procesima razmnožavanja. Kod papučice, spolni način razmnožavanja zove se KONJUGACIJA. Mikronukleus – 3 diobe migrirajući i stacionarni.
22
Trepetljikaši Najbrojnija skupina praživotinja
Žive u moru, slatkoj i bočatoj vodi, vlažnoj zemlji. Oko 15% su nametnički, ostali žive slobodno. Neki žive kao simbionti u probavilu biljojeda. Predstavnici : papučica, zvončić...
23
Bičaši Dijele se na biljne i životinjske
Biljni sadrže kolorofil i celulozne stijenke Smatra se da su životinjski bičaši nastali od biljnih gubitkom klorofila. Većina životinjskih bičaša su paraziti ili simbionti. Bičaši iz roda Trypanosoma žive parazitski i uzrokuju bolest spavanja kod ljudi (prijenosnik je ce-ce muha ili pijavica) Bičaš Trichomonas vaginalis uzrokuje vrlo čestu infekciju spolnih organa (muškarci su prenositelji zaraze, a kod žena uzrokuje upale rodnice).
24
Sluzavci Najpoznatiji predstavnik je ameba.
Parazit srdoboljna ameba uzročnik je dizenterije. Krednjaci – skupina sluzavaca koja stvara ljušturice (smatra se da je 1/3 morskog dna prekrivena ljušturicama krednjaka). Velebit je izgrađen od morskih krednjačkih naslaga koje su se tektonskim pomicanjima izdigle iz mora.
25
GLOBIGERINSKI MULJ (Foraminifera)
Vapnenački mulj
26
RADIOLARIJSKI MULJ (Radiolaria)
Kremeni mulj
27
Truskovci Svi su nametničke praživotinje (parazitiraju u beskralješnjacima i kralješnjacima). Složen životni ciklus: razmnožavaju se spolno i nespolno, te stvaranjem spora. Uzrokuju piroplazmozu pasa i malariju. Oštećuju vitalne organe, ponajprije jetru.
28
Ponašanje praživotinja
Primaju podražaje čitavim tijelom TAKSIJA – orjentacijske lokomotorne reakcije kretanje prema podražaju ili od njega. Postoje: kemotaksije – taksije izazvane kemijskim podražajem fototaksije – taksije izazvane svjetlosnim podražajem Mehanotaksije,barotaksije, galvanotaksije, hidrotaksije... Većina praživotinja je negativno fototaksična (bježe od svjetla), a fotosintetski bičaši su pozitivno fototaksični (idu prema svjetlu). Očna pjega – organel pomoću kojega određuju smjer i intenzitet svjetla (fotoreceptor).
29
Evolucija praživotinja
Vjeruje se da su se praživotinje razvile iz prokariota prije otprilike 1,5 milijardi god. Prve praživotinje nisu imale mitohondrije i kloroplaste. Praživotinje su najvjerojatnije bile ishodište za daljnju evoluciju biljnog i životinjskog svijeta.
30
Sistematska podjela životinja
Praživotinje – PROTOZOA Spužve – Spongia - PARAZOA Beskolutićavci – Ameria Mnogokolutićavci – Polimeria METAZOA Malokolutićavci – Oligomeria Svitkovci - Chordonia
31
Spužve - Spongia ~ 5000 vrsta spužvi, većinom morske životinje
Velika raznolikost u izgledu i građi Sesilni organizmi Nemaju usni otvor, probavilo i dišne organe.
33
Parazoanthus axinellae
Axinella damicornis
34
Građa tijela spužve Tijelo izgrađuje više stanica koje su rahlo spojene pa im je razvoj tkiva u začetku. Nemaju usta ni probavila Na površini tijela su brojni otvori (pore) koji se nalaze između pločastih stanica ektoderma. Oni se nastavljaju u cjevčice i komorice u kojima su bičaste stanice (hoanocite) koje čine endoderm. Voda ulazi kroz mnogo sitnih otvora, a izlazi na jedan veliki izlazni otvor. Bičaste stanice vrše probavu mehanizmom sličnim kao i u probavnim mjehurićima praživotinja.
35
SPUŽVE – SPONGIA, PORIFERA
Ascon Leucon Sycon
36
Kostur spužvi Prema sastavu kostura spužve dijelimo na:
1. Kremenorožnjače – mekan kostur od spongina 2. Kremenjače tvrd kostur izgrađen od 3. Vapnenjače sitnih kremenih ili vapnenih iglica
37
Razmnožavanje spužvi Većinom su dvospolci ( hermafroditi)
Spermiji i jajne stanice otpuštaju se u neku od šupljina gdje dolazi do oplodnje. Iz oplođenog jajeta razvija se ličinka sa bičevima koja se nakon nekog vremena pričvrsti na dno i razvije u sesilnu odraslu jedinku. Pupanje – nespolan način razmnožavanja PUP je rasplodno tjelešce koje se stvara kao izbočina stijenke tijela spužve.
38
Izbacivanje jajašaca spužve
Izbacivanje spermija kod spužava
39
INTERSPECIJSKI ODNOSI
Simbioza spužve i raka. Dromia personata – rak “nosač"
40
Spužve Jadranskog mora
Obična spužva Promjenjiva sumporača Spirastrela Aksinela Kamotočna spužva Ljubičasta spužva Morska naranča
41
Pitanja za prolaznu ocijenu - spužve
Zašto spužve ne ubrajamo u metazoa? Kako se odvija prolaz vode kroz spužvu? Podjela spužvi Razmnožavanje spužvi Imenovati dvije spužve
42
Sistematska podjela životinja
Praživotinje – PROTOZOA Spužve – Spongia - PARAZOA Beskolutićavci – Ameria Mnogokolutićavci – Polimeria METAZOA Malokolutićavci – Oligomeria Svitkovci - Chordonia
43
Podjela beskolutićavaca:
Grč. a – ne, meros – dio Ameria – beskolutićavci Glavna karakteristika – nekolutićavo tijelo Većinom su bilateralno simetrične životinje i pokretne. Podjela beskolutićavaca: PLOŠNJACI (virnjaci, metilji, trakavice) ŽARNJACI (koralji, režnjaci, obrubnjaci) OBLENJACI (dječja glista, trihinela) MEKUŠCI (puževi, školjkaši, glavonošci)
44
Plošnjaci (Platodes) Plosnato, bilateralno simetrično tijelo
Nemaju vanjski ni unutrašnji kostur Nemaju crijevni otvor Dvospolci (hermafroditi) Žive slobodno u vodi (virnjaci) ili kao nametnici (metilji, trakavice).
45
Virnjaci - Turbelaria ~ 1600 vrsta
Žive u moru, slatkim vodama, vlažnim šumama ispod kamenja. Dužina im je oko 0,5 – 1,5 cm GRAĐA TIJELA: Tijelo je pokriveno jednoslojnim trepetljikavim epidermom. Na prednjem dijelu su osjetila Svjetlosne podražaje primaju pomoću jednog ili više parova jednostavnih očiju. Ispod epiderma 2 sloja mišićnih stanica koje služe za pokretanje tijela Tijelo ispunjeno PARENHIMOM – rahlim vezivnim tkivom U epidermi smještene žlijezde koje luče sluz (pomoć pri kretanju)
46
HRANJENJE I PROBAVA Hrane se malim beskralježnjacima Probavilo im je neprohodno Izvanstanična i unutarstanična probava DISANJE Nemaju posebne organe za disanje Kisik uzimaju procesom difuzije preko cijele površine tijela. IZLUČIVANJE PROTONEFRIDIJI – razgranati sustav cjevčica s vršnim stanicama u kojima se nalaze trepetljike. Služi za izlučivanje štetnih produkata i za osmoregulaciju.
47
ŽIVČANI SUSTAV Vrpčasti živčani sustav (gangliji + živčane vrpce) GANGLIJI – nakupine živčanih stanica. RAZMNOŽAVANJE Gotovo svi su dvospolci (hermafroditi). Nespolno razmnožavanje - poprečnom diobom Spolno razmnožavanje: Prilikom razmnožavanja oplođuju se obje jedinke (muški i ženski spolni otvor su smješteni jedan blizu drugoga) Virnjaci imaju veliku moć regeneracije.
48
Nametnički plošnjaci Metilji – Trematodes ~11 000 vrsta
Vanjski ili unutrašnji nametnici (paraziti) GRAĐA TIJELA: Tijelo pokriveno debelom, bjelančevinastom kutikulom. Ispod kutikule nalaze se mišići. Unutrašnjost tijela ispunjena je parenhimom. Imaju dvije prijanjalke: usnu i trbušnu.
49
HRANJENJE I PROBAVA Kukicama i bodljama se pričvrste na organe u kojima parazitiraju. Usta s usnim prijanjalkama – mišićno ždrijelo (pomoću kojeg isisavaju tjelesne tekućine i tkivo domadara) – crijevo bez crijevnog otvora. Probava je vanstanična Probavilo je neprohodno. DISANJE Metilji su endoparaziti – anaerobionti. Ektoparaziti dišu difuzijom. IZLUČIVANJE Za izlučivanje im služe protonefridiji (kao i kod virnjaka).
50
ŽIVČANI SUSTAV Sastoji se od živčanog ganglija, iz kojeg izlaze prednji živci te još šest uzdužnih živčanih vrpci. RAZMNOŽAVANJE Dvospolci Spolni sustav sličan onome u virnjaka. Stvaraju velik broj jaja
51
Razvojni ciklus ovčjeg metilja
52
Trakavice - Cestodes Plošnjaci s potpuno reduciranim probavilom
Sve su ENDOPARAZITI Dugačke od 1mm do 15 m Najpoznatije su goveđa, svinjska, riblja, te pseća – ehinokok GRAĐA TIJELA Tijelo čine : glava, vrat i članci (proglotidi) Na glavi su prijanjalke Vrat producira članke (prvi je najmlađi, a zadnji je najstariji). Broj članaka od 3 – 4500 Tijelo pokriva kutikula, ispod koje su mišići Unutrašnjost tijela ispunjena je parenhimom.
53
PREHRANA Hranu koja je razgrađena enzimima domadara upijaju difuzijom, uzrokojući pritom probavne smetnje domadara. DISANJE Nemaju razvijene organe za disanje Anaerobionti IZLUČIVANJE Kao i kod ostalih plošnjaka – protonefridiji ŽIVČANI SUSTAV Jednostavan – sastoji se od ganglija smještenog u glavi, od kojeg se pružaju živčane vrpce duž tijela.
54
RAZMNOŽAVANJE Dvospolci – u člancima se razvijaju muški i ženski spolni organi koji imaju zajednički spolni otvor. Oplodnja se događa u samom članku ili između susjenih članaka. U jednom članku može biti i do oplođenih jajašaca Jajašca se u članku pohranjuju u slijepoj vrećici zvanoj PLODNICA.
55
Žarnjaci - Cnidaria 11 000 vrsta
U svom tjelu imaju žarne stanice – žarnice ili knide koje služe za omamljivanje i hvatanje plijena. Oko usnog otvora imaju lovke koje im služe za hvatanje plijena Tijelo im je radijalno ili zrakasto simetrično Žive u moru i u slatkim vodama Sistematska podjela: 1. KORALJI 2. REŽNJACI 3. OBRUBNJACI
56
Koralji ( Anthozoa) Više od 6000 vrsta
Izdužen, cjevasti oblik tijela - POLIP Pričvršćeni za dno Žive pojedinačno (moruzgve, vlasulje) ili u zadrugama (crveni koralj) Kameni koralji izgrađuju koraljne grebene.
57
Nastajanje atola Obalni koraljni greben Barijerni greben Atol
58
Hrane se planktonom ali i drugim organizmima
Najpoznatiji predstavnici u Jadranu: -Crvena moruzgva -Smeđa vlasulja -Crveni koralji
60
Gorgonia sp.
61
sati ili dani do prihvaćanja
IZMJENA GENERACIJA I RAST KOLONIJA 2-3 puta godišnje izbacuju gamete dani ili tjedni u planktonu ličinke sati ili dani do prihvaćanja 1-3 godine desetljeća
62
Režnjaci Isključivo morski žarnjaci Zvonolik oblik tijela (meduza)
Pokretni i slobodno plivaju u vodi Sadrže bojila
63
Pelagia noctiluca
64
koljeno CNIDARIA - žarnjaci razred Scyphozoa – režnjaci
Catylorhiza sp. Pelagia colorata
65
Stezanjem donje strane tijela istiskuju vodu i tako se pokreću.
Na rubu zvona nalaze se kratke lovke sa žarnicama, a iz sredine tijela spuštaju se 4 veća krpasta nastavka sa žarnicama U Jadranu su najpoznatiji Uhati klobuk Morska mjesečina
66
koljeno CNIDARIA – žarnjaci razred Scyphozoa – režnjaci Cubomedusae
Carukia barnesi (Irukandji) The beach at Palm Cove closed to swimmers due the the hazard of Irukandji stings. Summer 1998/99 Chironex fleckeri
67
Obrubnjaci Veći dio vrsta živi u moru Hidra slatkovodni predstavnik
Neke žive pričvršćene za podlogu (hidra), a neke plivaju slobodno u vodi (portugalski ratnik) Žive pojedinačno ili u zadrugama
68
GRAĐA TIJELA Pojavljuju se u dva strukturalno – morfološki različita oblika : POLIP i MEDUZA. Oba oblika imaju usta, lovke i probavnu (gastrovaskularnu) šupljinu. Tijelo izgrađeno od tri sloja: Ektoderm ili epiderm – vanjski sloj Mezoderm ili mezogleja – srednji sloj Endoderm ili gastroderm – unutrašnji sloj
69
Građa Cnidaria
70
EPIDERM Jednoslojan, građen od pet vrsta stanica: Epidermalno-mišićnih stanica Žarnih stanica Osjetnih stanica Živčanih stanica Intersticijskih stanica
71
ENDODERM (GASTRODERM)
Jednoslojan, građen od pet vrsta stanica Gastrodermalno – mišićnih stanica Enzimatsko – žlijezdanih stanica Probavnih stanica Osjetnih stanica Živčanih stanica
72
MEZOGLEJA Kod hidre je ona tanka membrana, a kod meduze debeli, želatinozni središnji sloj. HRANJENJE I PROBAVA Kada plijen podraži žarne stanice, žarnice u njima eksplodiraju izbacivanjem žarne niti kroz koju izlazi otrov u plijen. Omamljeni plijen lovkama prinesu usnom otvoru gdje on sklizne u probavnu šupljinu. Enzimatsko žlijezdane stanice u nju luče probavne enzime, koji razgrađuju plijen Probava je IZVANSTANIČNA. Razgrađene dijelove hrane gastrodermalne stanice uvlače u citoplazmu, stvarajući oko njih probavni mjehurić u kojemu započinje UNUTARSTANIČNA probava.
73
DISANJE Nemaju dišne organe – dišu procesom difuzije. IZLUČIVANJE
Neprobavljene ostatke izbacuju kroz usni otvor RAZMNOŽAVANJE Spolno Nespolno Izmjena spolne i nespolne generacije – METAGENEZA Ličinka žarnjaka naziva se PLANULA.
74
Oblenjaci (Aschelminthes)
Bilateralno simetrični Oblo izduženo tijelo bez kolutića – vrsta Velika raznolikost oblenjaka Najbrojnija skupina – OBLIĆI (gliste) Gliste ≠ Gujavice vrsta oblića
75
GRAĐA TIJELA Na površini tijela bjelančevinasta kutikula. Nju izlučuje jednoslojni epiderm. Na epiderm se nastavljaju mišići. Kutikula Epiderma Kožno – mišićni sloj Mišići Imaju primarnu tjelesnu šupljinu ili PSEUDOCEL koja se nalazi icmeđu crijeva i tjelesne stijenke. U pseudocelu se nalazi tjelesna tekućina čija napetost stvara HIDROSKELET koji predstavlja potporu tijela oblića.
76
HRANJENJE I PROBAVA Hrane se različitom hranom (biljke, životinje, bakterije...) Probavilo je PROHODNO! Kod ženki završava crijevnim otvorom, a kod mužjaka nečisnicom ili kloakom. Nečisnica (kloaka) je otvor u koji izlaze izmet, mokraća i spolni produkti. Probava je izvanstanična. DISANJE Nemaju dišne organe – dišu procesom difuzije Nametnički oblici – anaerobionti.
77
IZLUČIVANJE Nemaju prave protonefridije već se taj sustav sastoji od dvije cijevi koje se pružaju bočno duž tijela. ŽIVČANI SUSTAV Sastoji se od okoždrijelnog živčanog prstena i od živčanih vrpci. Imaju dobro razvijena osjetila, osobito na prednjem dijelu tijela ( četine, bradavice).
78
RAZMNOŽAVANJE Razdvojena spola Spolni dimorfizam – ženka veća od mužjaka, mužjaci imaju kukasto savijen stražnji dio tijela. Mužjaci imaju kopulatorne četine – služe kao pomoćni organi pri parenju. Ženke imaju parne jajnike – jajovodi – plodnica se nastavlja u spolnicu koja se otvara spolnim otvorom u prednjem dijelu tijela. Spolni organi mužjaka su neparni – cjevasti sjemenik – sjemenovod – sjemeno spremište – nečisnica. Oplodnja je unutrašnja.
79
Nametnički oblići Dječja glista Bijela glistica Zavojita trihinela
80
Mekušci (Mollusca) 120 000 vrsta 40 000 fosilnih vrsta
Podjela na 7 razreda Najvažniji: PUŽEVI ŠKOLJKAŠI GLAVONOŠCI
81
koljeno MOLLUSCA - mekušci razred Gastropoda - puževi red Pteropoda
Cresis acicula Corolla spectablis
83
GRAĐA TIJELA Mekano, nekolutićavo tijelo Bilateralno simetrični ili asimetrični Cijelo tijelo obavijeno PLAŠTEM. Stanice na rubu plašta izlučuju čvrstu vanjsku ljušturu (zaštita). Puževi i mekušci imaju glavu, dok je ona kod školjkaša reducirana. Unutrašnji organi smješteni su u plaštenoj šupljini. Za pokretanje im služi STOPALO.
84
Ljušture: - jednodjelne (puževi)
- dvodjelne (školjkaši) Ljuštur izgrađene od tri sloja : Vanjski (građen od bjelančevine konhiolina) Srednji (građen od CaCO3) Unutrašnji (građen od CaCO3) Tijelo je obavijeno kožom koja je građena od jednoslojnog cilindričnog epiderma u kojem se nalaze mnogobrojne žlijezde između kojih su glatki mišići.
85
MIŠIĆNI SUSTAV I KRETANJE
Većina mišića u stopalu Prvi put se pojavljuju organi za pokretanje! Kod glavonožaca jedan dio stopala je preobražen u krakove kojima hvataju plijen ili pužu po podlozi. Drugi dio stopala preobražen je u lijevak koji vodi u plaštanu šupljinu. Školjkaši imaju sjekirasto stopalo.
86
ŽIVČANI SUSTAV Imaju nekoliko parnih ganglija koji su živčanim vrpcama povezani sa svim djelovima tijela. Glavonošci imaju najrazvijeniji živčani sustav. Od osjetila imaju razvijene oči, ticala, organe za ravnotežu, te osjetila za njuh. PROBAVA U ustima imaju RADULU ili trenicu (osim školjkaša) U želucu izvanstanična probava. Sitnije čestice odlaze u probavnu žlijezdu – unutarstanična probava.
87
DIŠNI SUSTAV Razvijen dišni sustav – prvi put! Većina ima peraste škrge – KTENIDIJE. Kopneni mekušci dišu ˝plućima˝ koja su dio plašta prošaran krvnim žilama. Puževi barnjaci također dišu plućima! OPTJECAJNI SUSTAV Srce građeno od 1 klijetke i 2 pretklijetke. Krv se izlijeva u ZATONE ili lakune koje oplakuju tkiva i stanice – OTVORENI KRVOTOK.
88
SUSTAV ZA IZLUČIVANJE Metanefridiji – organi za izlučivanje Metabolički produkti se izbacuju kroz otvore metanefridija u plaštanu šupljinu, a odatle van. SPOLNI SUSTAV I RAZMNOŽAVANJE Većinom su rastavljena spola, ali ima i dvospolaca (puževi) Oplodnja je vanjska,u okolnoj vodi ili unutrašnja, u plaštanoj šupljini Plodila su parna ili sadrže jedinstvenu dvospolnu žlijezdu Iz oplođenog jajeta razvija se ličinka, a kasnije se ona razvija u odraslu jedinku.
89
Raznolikost mekušaca PUŽEVI 40000 vrsta,25000 fosilnih
Tjekom filogenije došlo do zakretanja trupa – TORZIJE. (prvi puževi su bili bilateralno simetrični) Poslijedica torzije je neparan br organa kod puževa. Podjela : 1. prednjoškržnjaci (hrapavi volak) 2. stražnjoškržnjaci (morski zekan) 3. plućnjaci (puž vinogradnjak)
90
ŠKOLJKAŠI 30000 vrsta Slatkovodne (bezupka)
Morske (kamenica, dagnja, prstac) BISUS – niti kojima se školjkaš trajno ili privremeno pričvrsti za podlogu Razdvojena spola Oplodnja je vanjska VELIGER ličinka – ličinka morskih školjkaša GLOHIDIJA – ličinka slatkovodnih školjkaša
91
GLAVONOŠCI 600 živućih i fosilnih Podjela na : DESETEROKRAČNJAKE OSMOKRAČNJAKE Ljuštura reducirana – sipovina (sipa), rožnati listić (lignja) Imaju dvije škrge Indijska lađica ima 90 krakova Živčani sustav – gangliji stopljeni u mozak! Spolni dimorfizam.
92
razred Cephalopoda – glavonošci
Argonauta argo
93
razred Cephalopoda – glavonošci
Nautilus sp.
94
CEPHALOPODA Decapoda - desetonošci Loligo forbesi, 60 cm
Ommatostrephes sagittatus, 120 cm Sepioteuthis lessoniana, 30 cm
95
CEPHALOPODA Decapoda Architeuthis dux, 15 m Ommastrephes gigas, 5 m
96
Mnogokolutićavci (Polymeria)
Najbrojnija skupina beskralješnjaka po brojnosti vrsta vrsta Raspoređeni u 7 koljena, a naznačajnija dva su: Kolutićavci Člankonošci Bilateralno simetrično tijelo podjeljeno na kolutiće Svi mnogokolutićavci imaju sekundarnu tjelesnu šupljinu – CELOM.
97
Celom se nalazi između mišićnog sloja i crijeva, a nastaje u mezodermu embrija.
Jednakomjerna vanjska kolutićavost kod jednostavnijih oblika. Kod člankonošaca nejednakomjerna kolutićavost. Nemaju čvrsti skelet Pokreću se svijanjem tijela pomoću kožno – mišićnog sloja.
98
Kolutićavci (Annelida)
Većina živi u vodi i vlažnom tlu Prema tjelesnoj građi dijelimo ih na: Mnogočetinaše Maločetinaše Pijavice
99
POKROVNI SUSTAV Na površini meka, gola sluzava koža. Građena od jednoslojnog epiderma koji luči kutikulu. Između epidermalnih stanica nalaze se žlijezdane stanice (koje luče sluz) i osjetne stanice. POKRETANJE Prstenasti i uzdužni mišići naizmjeničnim stezanjem čine valovite kontrakcije duž glavne osi tijela.
100
PROBAVNI SUSTAV Usta – ždrijelo – jednjak – volja – želudac – crijevo – analni otvor. Probava se odvija u želucu i prednjem dijelu crijeva Apsorpcija se odvija u zadnjem dijelu crijeva. Probava je izvanstanična Probavilo je prohodno.
101
DISANJE Vodeni kolutićavci dišu škrgama. Kopneni dišu preko kože. OPTJECAJNI SUSTAV Sastoji se od leđne i trbušne krvne žile. One su u svakom prstenu povezane prstenastim žilama. Zatvoren optjecajni sustav. U krvi se nalazi dišni pigment hemoglobin. SUSTAV ZA IZLUČIVANJE U svakom kolutiću nalaze se parovi metanefridija – segmentalni organi.
102
ŽIVČANI SUSTAV Ljestvičast živčani sustav Proteže se trbušnom stranom Okoždrijelni ganglij i po jedan par ganglija u svakom kolutiću Svi gangliji povezani dvjema živčanim vrpcama.
103
SPOLNI SUSTAV I RAZMNOŽAVANJE
Morski kolutićavci razdvojena spola. Jaje ličinka trohofora odrasla jedinka TROHOFORA Slatkovodni i kopneni su dvospolci. Jaje odrasla jedinka
104
POLYCHAETA - Mnogočetinaši
trochophora
105
Raznolikost kolutićavaca - mnogočetinaši
U Jadranu oko 500 vrsta Na svakom kolutiću imaju par izdanaka –parapodija – počeci razvoja člankovitih nogu. Predstavnici: Morski crv Kožasti cjevaš Obični cjevaš
106
Maločetinaši Glavni predstavnik – gujavica
Hrani se detritusom (mrtva organska tvar) Pospješuje prozračivanje zemlje KLITELUM ili PAS – luči velike količine sluzi, ima važnu funkciju kod razmnožavanja. Gujavica je dvospolac, oplodnja je naizmjenična.
107
Pijavice Tijelo je s trbušne strane ravno, a s leđne zaobljeno.
Nemaju parapodije ni četine, već na prednjem i stražnjem dijelu tijela imaju po jednu prijanjalku. Na glavi više pari očiju. Paraziti, sišu krv. Slinske žlijezde izlučuju enzim – hirudin koji spriječava zgrušavanje krvi. Dvospolci su, oplodnja je unutrašnja. Jaja polažu u vlažnu zemlju.
108
Člankonošci (Arthropoda)
¾ današnjeg životinjskog svijeta pripada člankonošcima. Bilateralno simetrični Vanjski kostur građen od HITINA. Pojava ticala, usnih organa i nogu.
109
Kolutićavo tijelo sažeto u 2 ili 3 funkcionalne cjeline:
kliještari rakovi kukci
110
PODJELA : Kliještari Rakovi Stonoge Kukci Vodeni člankonošci dišu škrgama, a kopneni uzdušnicama ili trahejama. Otvoren optjecajni sustav. Za izlučivanje imaju Malpigijeve cjevčice. Živčani sustav je ljestvičast, u glavi imaju mozak. Dobro razvijena osjetila. Razdvojena su spola. Legu jaja.
111
Kliještari Najpoznatija skupina - PAUČNJACI: Štipavci ili škorpioni
Pauci Grinje Lažipauci Paučnjaci su bili prvi kopneni člankonošci. NEMAJU ticala! Na prednjem dijelu tijela iza usta, nalaze se kliješta (helicere) koja služe za hvatanje plijena.
112
Građa pauka
113
VANJSKI IZGLED TIJELA Četiri para člankovitih nogu za hodanje. Jedan par čeljusnih nogu. Na površini tijela je hitinska kutikula. Na stražnjem dijelu tijela nalaze se predljive bradavice. U stražnjem dijelu tijela nalaze se lepezaste i cjevaste uzdušnice – izmjena plinova. Optjecajni sustav je otvoren. Sastoji se od jedne dulje krvne žile s leđne strane, koju nazivamo ˝srce˝. Na srcu se nalaze otvori kroz koje ulazi tekućina – hemolimfa.
114
Za izlučivanje služe Malpigijeve cjevčice.
Od osjetila imaju jednostavne oči na glavi, a na tijelu dlake i četine koje im služe za primanje mehaničkih i kemijskih podražaja. Živčani sustav je ljestvičast, sastoji se od mozga i trbušne živčane vrpce. Razdvojena su spola Prisutan spolni dimorfizam. Plodila su parna. Ženka nakon parenja nerijetko pojede mužjaka, a oplođeno jajašce zaprede paučinom u ZAPREDAK ili KOKON.
115
Raznolikost kliještara
Pauci vrsta Predstavnici: Pauk križar Crna udovica Pauk vučjak Pauk ptičar Tarantula
116
Štipavci ili škorpioni
600 vrsta Najveći kopneni paučnjaci Imaju otrovnu bodlju kojom ubijaju plijen Predstavnici: - Karpatski štipavac - Njemački štipavac
117
Lažipauci 3 200 vrsta Smeđe ili sive boje. Veliki do 1 cm. Duge i tanke noge. Nemaju predljive žlijezde. Predstavnik: - Obični lažipauk
118
Grinje Manji od 1 mm. 1000 rodova.
Većina su nametnici na životinjama, čovjeku i biljkama. Posebno opasan čovječji svrabac . Predstavnici: Obični krpelj (prijenosnik virusnog meningoencefalitisa) grinja
119
Rakovi (Crustacea) Niže rakove (6-60 kolutića, jednostavnija građa)
Vodene životinje vrsta 1000 u Hrvatskoj Razlikujemo: Niže rakove (6-60 kolutića, jednostavnija građa) Više rakove ( 20 kolutića, složenija građa)
120
GRAĐA TIJELA Nephrops norvegicus - škamp
121
Vanjski kostur od CaCO3 Funkcije vanjskog kostura Presvlačenje rakova vezano je za rast. DIŠNI SUSTAV Za disanje imaju škrge koje se nalaze na osnovici nogu za hodanje. Škrge su peraste – povećava se respiracijska površina. Dišni pigment – HEMOCIJANIN. Niži rakovi nemaju škrge – dišu difuzijom.
122
OPTJECAJNI SUSTAV Na leđnoj strani ispod oklopa nalazi se srce i krvne žile. Optjecajni sustav OTVOREN. Tekućina HEMOLIMFA. HRANJENJE I PROBAVILO Hrane se filtriranjem vode. Usta jednjak žvačni želudac crijevo Uz crijevo se nalazi probavna žlijezda.
123
IZLUČIVANJE OSJETILA ŽIVČANI SUSTAV
Cjevasti organi koji se otvaraju pri dnu drugog (stražnjeg) para ticala – TICALNE (ANTENALNE) ŽLIJEZDE. U njima se regulira sadržaj soli, iona i vode u organizmu. OSJETILA Oči – sastavljene od brojnih malih očiju Ticala – miris Osjetilo za ravnotežu, pri dnu ticala ŽIVČANI SUSTAV Ljestvičast, u glavi mozak, okoždrijelni prsten i dvije trbušne živčane vrpce. U svakom kolutiću po jedan par ganglija.
124
RAZMNOŽAVANJE Razdvojena su spola. Razmnožavaju se jajima.
Ženke nose jaja priljepljena na nekom od vanjskih organa. Kod mužjaka prvi par začanih nogu preobražen za parenje pa njime lijepi paketiće spermija na zadak ženke. Iz oplođenih jaja se razvijaju ličinke koje se nekoliko puta presvlače dok ne postanu mladi rakovi.
125
Crustacea Nauplius
126
Hydractinia echinata Eupagurus bernhardus
127
Uzdušnjaci (Tracheata)
Člankonošci koji dišu pomoću uzdušnica ili traheja. TRAHEJE – hitinozne cjevčice Na tijelu razlikujemo glavu, prsa i zadak Podjela uzdušnjaka: Stonoge (Myriapoda) Kukci (Insecta ili Hexapoda)
128
Stonoge Žive na kopnu 100 – 200 pari člankovitih nogu ( može biti i manje) Na glavi jednostavne oči i ticala Uzdušnice (traheje) imaju otvor na svakom kolutiću. Predstavnici: Obična stonoga Striga
129
Kukci (Insecta) ~ 800 000 vrsta
Osvojili sva staništa – najviše ih na kopnu Prilagodbe: Krila Malo tijelo Hitinski oklop Raznolikost u građi usnih organa s obzirom na način prehrane (grizenje, sisanje, lizanje, bodenje), građi nogu (hodanje, trčanje, skakanje, kopanje..) Dobro razvijena osjetila Plodnost – daju mnogobrojno potomstvo Fitomimeza i mimikrija.
131
Građa tijela Glava Prsa Zadak 3 para nogu Ticala Krila za letenje Člankovite noge Sastavljene oči Stražnja krila (pokrovna)
132
Unutarnja građa
133
Tijelo pokriveno hitinskom kutikulom (štiti od gubitka vode)
U koži kukaca različiti pigmenti, boje, te različite žlijezde ( feromoni) Za disanje služe odušci ili stigme – uzdušnički sustav. Optjecajni sustav slabo razvijen – otvoren (krv je crvene ili zelene boje) Probavilo se sastoji od prednjeg, srednjeg i stražnjeg crijeva. Za izlučivanje imaju Malpigijeve cjevčice Osjetila: složene oči, antene (ticala) za miris i opip, osjetila za ravnotežu, osjetila za okus (oko usta i na nogama).
134
Živčani sustav – ljestvičast
Razmnožavanje : razdvojena su spola razmnožavaju se jajima, ali ima i živorodnih METAMORFOZA ili preobrazba Potpuna (leptir, muhe, pčela) Nepotpuna (skakavac, žohar, uš)
135
Scena proždiranja Mužjaka nakon parenja
136
Malokolutićavci (Oligomeria)
Bodljikaši Žiroglavci BODLJIKAŠI (Echinodermata) 6 000 vrsta, u Jadranu 60 vrsta. Unutrašnji kostur izgrađen od vapnenih pločica Pentaradijalna simetrija
137
Kretanje omogućuje i specifičan vodožilni (ambulakralni) sustav.
To je sustav cjevčica u koji ulazi morska voda, a slijepi ogranci tog sustava izbijaju kroz kostur i čine prionljive nožice.
138
Zmijače, kao i neke zvjezdače, nemaju prohodno probavilo.
Zvjezdače i zmijače su morski predatori.
140
Bodljikaši nemaju sustav za ekskreciju (izlučivanje), a ni krvožilni sustav nije potpuno razvijen.
Fotoreceptori se nalaze u koži (najvjerojatnije). Razdvojena su spola. Oplodnja je uglavnom vanjska Iz jajeta se prvo razvija bilateralno simetrična ličinka PLUTEUS. Imaju veliku moć regeneracije.
142
OPHIUROIDEA Oplodnja je vanjska i razvija se ličinka pluteus
Puzajuće ličinke imaju rezervnu tvar (vitelinska ličinka). Neke zmijače su hermafroditi i često dolazi do samooplodnje, kad se mladi razvijaju u majci i “rađaju” kao razvijeni odrasli. Mogu se razmnožavati spolno i nespolno. Kod nespolnog razmnožavanja dijele se uzdužno na dva dijela.
143
Marthasterias glacialis
144
Predstavnici u Jadranu:
Crni ježinac Hridinski ježinac Crvena zvjezdača Obični trp
145
ŽIROGLAVCI (Enteropneusta)
- najsrodniji današnjim svitkovcima Oko 60 vrsta Grade hodnike Jedu pijesak i mulj Razdvojena spola Nakon oplodnje nastaje ličinka
146
Tijelo čine 3 dijela: Glavica Ogrlica s ustima Trup S leđne strane imaju POTPORNI ŠTAPIĆ koji učvršćuje glavicu Na ždrijelu niz škržnih pukotina koje služe za disanje. Živčana vrpca smještena na leđnoj strani!
147
Svitkovci (Chordonia)
Karakteristike: Unutrašnji potporanj tijela Škržne pukotine Glavna živčana vrpca na leđnoj strani Podjela: Plaštenjaci (mješčićnice,repnjaci,dvootvorke) Svitkoglavci (kopljača) Kralježnjaci (kružnouste, ribe, vodozemci, gmazovi, ptice,sisavci)
148
PLAŠTENJACI Mješčićnice Plašt izgrađen od bjelančevine TUNICINA Sjedilački način života. Sadrže škržno ždrijelo
149
SVITKOGLAVCI Kopljače Psamobionti – žive zakopani u pijesku U Jadranu – Zašiljena kopljača Imaju škržno ždrijelo Tijelo učvršćuje SVITAK – elastičan prutić iznad crijeva.
Similar presentations
© 2025 SlidePlayer.com Inc.
All rights reserved.