1. Certifikacija i marketing nedrvnih šumskih proizvoda i usluga
HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT
Certifikacija i marketing nedrvnih šumskih proizvoda i usluga
Dr.sc. Dijana Vuletić
Silvija Krajter, dipl. ing. šum.
HKIŠDT, 9/12/2009

2. Nedrvni šumski proizvodi i usluge
Nedrvne šumske proizvode i usluge čine razni plodovi šumskog drveća i grmlja, razni predmeti izrađeni od sitnog drvnog i nedrvnog materijala, te posebice socijalne usluge šuma kao što su rekreacija, turizam, lov, foto-lov i sl. (Sabadi i dr. 2005)
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

3. Nedrvni šumski proizvodi i usluge prema FAO-u (Food and Agriculture Organization)
Industrijsko drvo, drvo za ogrjev i drveni ugljen
Drvni proizvodi
Sitno drvo
Nedrvni šumski proizvodi
Biljke i biljni proizvodi
Šume i proizvodi drveća
Životinje i životinjski proizvodi
Usluge šuma
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

4. Marketing
Skup aktivnosti koji usmjerava proizvodnju i pomaže odgovarajućim proizvodima, dobrima i uslugama pronalaženje puta prema korisnicima (konzumentima)
Također pomaže proizvođačima u oblikovanju svoje ponude kako bi ona mogla zadovoljiti potrebe korisnika
HKIŠDT, 9/12/2009

5. Okolišna dobra i usluge (povezana sa šumom)
Širok skup proizvoda, dobara i usluga koje šuma pruža uz proizvodnju drva (kao tradicionalno osnovne funkcije šuma)
Korištena nazivlja
- ne drvni šumski proizvodi
- ne drvo proizvodne usluge/funkcije šuma
- sporedni šumski proizvodi
- općekorisne funkcije šuma
- eksternalije i dr.
HKIŠDT, 9/12/2009

6. Specifičnosti pojedinih grupa dobara i usluga – s obzirom na postojanje tržišta
Definiranje i određivanje vlasništva i prava raspolaganja je temeljni uvjet nastupa na tržištu
Temeljim tih prava se definiraju proizvodi i/ili usluge koji se mogu nuditi na specifičnim tržištima – odgovoriti na specifične potrebe korisnika
Ovi proizvodi i usluge traže različiti pristup tržištu – postojeća specifična tržišta ili oblikovanje novih
HKIŠDT, 9/12/2009

7. Specifična primjena - 4 P koncepta
Specifičan odnos između 4P (koji definira osnovne aktivnsoti marketinga)
Product – proizvod....Dobra i usluge
Place - mjesto u šumi, ili u blizini
Promotion - predstavljanje proizvoda
Price – cijena prihvatljiva
HKIŠDT, 9/12/2009

8. Nestrukturirana okolišna dobra i usluge (direktna naknada)
Dobra i usluge Uvjeti stvaranja tržišta Način naplate
Sakupljanje gljiva Definiranje i davanje prava Dozvole
Sakupljanje tartufa raspolaganja Ulaznice
Ostali ne-drvni proizvodi
Lov Definiranje i davanje prava Dozvole
Ribolova raspolaganja Ulaznice
Računi
Pristup (hodanje, Definiranje i davanje prava Dozvole
Skijanje, gledanje ptica, raspolaganja Pretplata
Penjanje) Koncesije
Ljepote krajobraza Definiranje i davanje prava Prava raspolaganja oglašavanja
HKIŠDT, 9/12/2009

9. Strukturirana okolišna dobra i usluge (direktna naknada)
Dobra i usluge Uvjeti stvaranja tržišta Način naplate
Izletišta Pretplata
Različite staze
Parkirališta
Kampovi
Posjetiteljski centri Licence i dozvole
Muzeji i sl Ulaznice
Iznajmljivanje opreme
Jahački centri, staje
Kučice za iznajmljivanje
Noćenje s doručkom Računi
HKIŠDT, 9/12/2009

10. Proizvodi tradicionalne kakvoće (vezani uz područje ili tehniku proizvodnje)
Dobra i usluge Uvjeti stvaranja tržišta Način naplate
Tradicionalni proizvodi
vezani uz Definiranje
kakvoću i davanje prava
okoliša oznake, Računi
zaštitni znakovi
Tradicionalni
proizvodi
vezani uz
okolišno prihvatljive
tehnologije
HKIŠDT, 9/12/2009

11. Opće dobrobiti Regulacija vodotoka Pročišćavanje zraka
Element tvorbe krajobraza
Umanjivanje efekta staklenika
Biološka raznolikost
Utjecaj na klimu
Primjer razvoja tržišta kvotama ugljika kao (GHG) stakleničkog plina
HKIŠDT, 9/12/2009

12. Neka iskustva i očekivani razvoj tržišta
Različito definirana prava korištenja
Pravo slobodnog pristupa u šumu
Pravo slobodnog korištenja različitih proizvoda i usluga
Različite kombinacije prava lokalnih zajednica i običajnih prava
Moderne marketinške strategije se moraju razvijati u okviru postojećih prava
HKIŠDT, 9/12/2009

13. Neka iskustva i očekivani razvoj tržišta
Korisna iskustva iz područja prodaje drva
Ekonomija broja – udruživanje vlasnika radi boljeg nastupa na tržištu
Certificiranje – korištenje postojećih certifikata za šume pri promociji specifičnih proizvoda i usluga vezanih uz šume
- Ili certificiranje samih proizvoda
HKIŠDT, 9/12/2009

14. Uvjeti stvaranja tržišta u Hrvatskoj - stanje
Rješavanje vlasničkih prava i prava raspolaganja
Razvoj sustava za licenciranje proizvoda i usluga povezanih uz šumu (Služba za ekologiju HŠ d.o.o.)
Međusektorska suradnja (šumarstvo, privatno šumarstvo, poljoprivreda, privatno poduzetništvo u poljoprivredi, turizam (lovni, zdravstveni, znanstveni), privatno poduzetništvo u turizmu, transportu, rekreaciji, obrazovanju)
HKIŠDT, 9/12/2009 14

15. Uvjeti stvaranja tržišta u Hrvatskoj - stanje
Otežano oblikovanje proizvoda i usluga
Nedovoljna znanja o interesu i potrebama budućih konzumenata
Nedovoljna znanja o samom resursu i mogućnostima koje pruža
U smislu oblikovanja novih proizvoda/ usluga
Korištenja komparativnih prednosti
Osmišljavanje novih a prepoznatljivih eko brendova
HKIŠDT, 9/12/2009

16. NDŠP u svijetu
Nedrvni šumski proizvodi kojima se trguje na međunarodnoj razini koriste se u različite svrhe:
kao lijekovi (ginko, ljekovito bilje, eterična ulja i sl.),
hrana (orašasti plodovi, npr.brazilski oraščić),
kao ukras (dijelovi životinja, kao npr. rogovi, kljove i sl.),
za izradu odjeće (krzno),
šumske životinje kao kućni ljubimci (divlje ptice, reptili i sl.),
vrtne biljke (orhideje, palme i sl.),
u građevinarstvu (ratan, lateks, guma, bambus, smole i sl.).
HKIŠDT, 9/12/2009

17. Europa (naročito Njemačka) SAD
Najveći konzumenti nedrvnih šumskih proizvoda
Najveći izvoznici nedrvnih šumskih proizvoda
Kina
Indija
Indonezija
Malezija
Tajland
Brazil
Europa (naročito Njemačka)
SAD
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

18. Trgovina NDŠP
Postoji manjak informacija o trgovini nedrvnim šumskim proizvodima i njihovoj uporabi.
Teško je procijeniti koliko se NDŠP koristi za osobne potrebe, a koliko se prodaje na tržištu (Burgess, 1992).
Radi se o značajnim količinama na svjetskoj razini (Broad, 2001: 11 milijardi USD godišnje).
Trgovina je većinom legalna.
HKIŠDT, 9/12/2009

19. Instrumenti koji utječu na trgovinu NDŠP
Pravno obvezujući
Međunarodni i regionalni
Instrumenti koji utječu na trgovinu općenito
Instrumenti vezani za zaštitu okoliša
Nacionalni
Dobrovoljni
Certifikacija
Ekomarkice
HKIŠDT, 9/12/2009

20. Međunarodni i regionalni instrumenti koji utječu na trgovinu NDŠP
Instrumenti koji utječu na trgovinu općenito
WTO (The World Trade Organization)-Svjetska trgovinska organizacija
NAFTA (North American Free Trade Agreement)- Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (SAD, Kanada, Meksiko)
SACU (South African Custom Union)- Južnoafrička carinska unija
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

21. Međunarodni i regionalni instrumenti koji utječu na trgovinu NDŠP
Instrumenti vezani za zaštitu okoliša
CITES (The Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora)-Konvencija o zaštiti ugroženih vrsta biljaka i životinja
CBD (Convention on Biological Diversity)- Konvencija o biološkoj raznolikosti Rio,1992)
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

22. Nacionalni instrumenti koji utječu na trgovinu NDŠP
Carinske mjere
Carina prilikom uvoza
Carina prilikom izvoza
Necarinske mjere
Fitosanitarna kontrola
Mjere za zaštitu vrsta
Standardi kvalitete i tehnički standardi
HKIŠDT, 9/12/2009

23. Dobrovoljni instrumenti
ISO (the International Organization for Standardization) definicija certifikacije (1996):
“Procedura kojom se dobije pisano uvjerenje da je neki proizvod ili usluga u skladu sa određenim standardima.”
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

24. Sheme certifikacije NDŠP-a (Walter, 2002)
Gospodarenje šumama (Forest management)- npr. FSC
Društvena certifikacija (Fair and ethical trade- Fer i etička trgovina)
Ekološka certifikacija (Organic certification)-npr. IFOAM (International Federation of Organic Agricultural Movements
Certifikacija kvalitete proizvoda (Product quality certification)
HKIŠDT, 9/12/2009

25. Primjeri certificiranih NDŠP-a
Javorov sirup u SAD-u
Brazilski oraščići u Peruu i Boliviji
30 ljekovitih biljaka koji se koriste kao sastojci u kozmetičkim proizvodima u Brazilu
Meso jelena (Cervus elaphus) u Škotskoj
Kora hrasta lužnjaka za proizvodnju mirisa u Danskoj
Kora hrasta plutnjaka za proizvodnju vinskih čepova (Quercus suber) u Portugalu, Španjolskoj i Maroku- certifikat FSC/Rainforest Alliance
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

26. Problemi s certifikacijom NDŠP-a
Certifikacija NDŠP-a puno je zahtjevnija od certifikacije drveta i proizvoda od drveta, a provodi se 10-ak godina unazad, pa je teško predvidjeti dugoročno pozitivne i negativne učinke certifikacije.
Certifikacija zahtijeva visoki stupanj organizacije i tehničke sofisticiranosti od strane proizvođača, posebno kad se radi o planovima gospodarenja, monitoringu, slijednosti proizvoda (‘traceability’, papirnati trag) i marketingu.
Troškovi certifikacije su takvi da mnogi skupljači NDŠP-a u svijetu teško mogu certificirati proizvode bez financijske i tehničke pomoći (Shanley, 2002) moguće rješenje je grupna certifikacija za male proizvođače.
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

27. Zakonodavstvo Nacionalna šumarska politika i strategija (NN 120/03)
C. Nedrvni šumski proizvodi-turizam, lovstvo i ostali proizvodi šuma i šumskog zemljišta
C6: Koristiti ostale proizvode šuma i šumskog zemljišta u skladu sa načelima potrajnog gospodarenja šumama
C6.1. Identificiranje, vrednovanje i definiranje načela gospodarenja za sve nedrvne proizvode šuma i šumskog zemljišta
C6.2. Provođenje nacionalne inventarizacije nedrvnih šumskih proizvoda šuma i šumskog zemljišta
C6.3. Promicanje ekonomskog korištenja dodatne vrijednosti za nedrvne proizvode šuma i šumskog zemljišta
C6.4. Procjena i vrednovanje potencijala za razvoj urbanog šumarstva
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

28. Zakonodavstvo (2) Zakon o šumama (NN 140/05)
Čl. 5, alin. 27: „šumski proizvodi jesu svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući:
a) Šumsko drveće i grmlje te sve njegove dijelove,
b) Biomasu ukupne šumske vegetacije
c) Cvjetove, sjeme, plodove, koru drveta, korijenje,
d) Mahovinu, paprat, travu, trsku, cvijeće, ljekovito, aromatično i jestivo bilj, druge biljke i njihove dijelove,
e) Gljive,
f) Med, smolu,
g) Listinac, travnati i pašnjački prekrivač,
h) Divljač i ostale životinje koje žive u šumi, te
i) Treset i humus.
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

29. Certifikacija NDŠP u RH (Podaci preuzeti sa web stranice HŠ d.o.o.)
U siječnju HŠ d.o.o. osnovale su Nadzornu stanicu kao jednu od ovlaštenih nadzornih stanica za stručni nadzor nad ekološkom proizvodnjom.
Krajem Nadzorna stanica HŠ d.o.o. pod nadzorom je imala 37 proizvođača, 1 prerađivača i 4 proizvođača koji prerađuju svoje proizvode, te 13 uvoznika ekoloških proizvoda.
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

30. Certifikacija NDŠP u RH (Podaci preuzeti sa web stranice HŠ d.o.o.)
Zabilježen je i znatan porast interesa u odnosu na 2007.
Do rujna pristiglo je 15 novih zahtjeva za provođenjem nadzora nad ekološkom proizvodnjom, preradom i uvozom.
Za sada u Republici Hrvatskoj na ekološku proizvodnju otpada samo ha zemljišta.
Veličina proizvodnih jedinica nad kojima Nadzorna stanica HŠ d.o.o. obavlja nadzor je od 0,36 ha do 368 ha.
Proizvođači koji su pod nadzorom uzgajaju žitarice, lavandu, voće, ljekovito bilje, ovce i koze, te pčele, skupljaju samoniklo bilje i šumske plodove.
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

31. Certifikacija ljekovitog bilja
“Koraci do ekoznaka za ljekovito i aromatično bilje”- izdao Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (2009)
Koraci do ekoznaka za proizvodnju ljekovitog i aromatičnog bilja
Koraci do ekoznaka za komercijalno skupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

32. Certifikacija ljekovitog bilja
Samonikle biljke su one koje rastu u prirodi bez neposrednog ljudskog utjecaja, a što je definirano Zakonom o zaštiti prirode (NN 39/94, NN 162/03, NN 70/05).
Sakupljanje samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova radi prerade, trgovine i drugog prometa određeno je Pravilnikom o skupljanju samoniklog bilja u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa (NN 100/04), Zakonom o šumama (NN 140/05, NN 82/06) te Pravilnikom o uređivanju šuma.
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

33. Certifikacija ljekovitog bilja
Skupljači su tvrtke, poljoprivredni proizvođači i lokalno stanovništvo za vlastite potrebe.
Samoniklo bilje ili dijelovi biljaka koji se koriste u medicinske svrhe su: cvijet, list, stabljika, korijen, podzemna stabljika, kora ljekovitog i aromatičnog drveća ili grmlja te bilja za koje ne postoji zabrana skupljanja, lišajevi, mahovine i dr.
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

34. Certifikacija ljekovitog bilja
Šumski plodovi: pitomi kesten, pitomi orah, lješnjak, divlje jabuke, oskoruše, maginja, nar, rašeljka, dud, kruščica, rogač, pinjoli, šipak, jagode, borovnice, brusnice, kupine, maline, drenjine, trnjine te drugo jestivo bilje, korijenje i podzemne stabljike.
Proizvodi za industrijsku preradu i druge svrhe: smola, liko, iglice i češeri za destilaciju eteričnih ulja i smola, šiške za tanin, kora drveća i dr.
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

35. Koraci do ekoznaka za komercijalno skupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova
1.korak: Suglasnost vlasnika zemljišta ili ovlaštenika za skupljanje
2. korak: Plaćanje naknade za skupljanje prema cjeniku vlasnika zemljišta
3. korak: Stručni nadzor radi dobivanja ekoznaka
Obavlja ga ovlaštena nadzorna stanica, npr. Nadzorna stanica Hrvatskih šuma d.o.o.
Skupljanje mora biti sa površina najmanje 50m udaljeno od prometnica frekvencije 100 vozila na sat ili 10 u minuti ili 20m ako postoji ograda min visine 1,5m.
Potrebna je i potvrda vlasnika zemljišta da tlo nije tretirano pesticidima zadnje 3 godine.
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

36. Koraci do ekoznaka za komercijalno skupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova
4. korak: Provjeravanje zaštićenosti biljnih vrsta
Provodi se prema Zakonu o zaštiti prirode
5. korak: Podnošenje zahtjeva za skupljanje samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja i šumskih plodova
Sadrži sljedeće elemente:
Podatke o podnositelju zahtjeva
Hrvatske i latinske nazive biljnih vrsta
Dijelove samoniklih biljaka
Količinu koja se želi skupljati
Područje skupljanja
Način i pribor skupljanja
Namjena skupljenog bilja.
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

37. Koraci do ekoznaka za komercijalno skupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova
6. korak: Dobivanje dozvole za skupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova.
Od strane Uprave za zaštitu prirode, Ministarstva kulture
7. korak: Poštivanje sustava održivog gospodarenja prirodnih resursima
Prilikom branja treba paziti da se ne uništava stanište ili negativno utječe na opstanak biljke.
Bere se samo dvije trećine biljnog fonda.
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

38. Certifikacija meda i drugih pčelinjih proizvoda
“Koraci do ekomarkice za med i druge pčelinje proizvode”- Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (2008)
1. korak: Poznavanje zakonskih propisa
Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 12/01, NN 79/07)
Pravilnik o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda (NN 13/02, NN 10/07).
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

39. Certifikacija meda i drugih pčelinjih proizvoda
2. korak: Prvi stručni nadzor
Od strane ovlaštenih nadzornih stanica
U slučaju prelaska sa konvencionalnog na ekološki način proizvodnje, prijelazno razdoblje je godina dana.
3. korak: Upis u upisnike poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava koji vodi Ured državne uprave za poljoprivredu pri županiji-služba za gospodarstvo.
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

40. Certifikacija meda i drugih pčelinjih proizvoda
Zahtjev i zapisnik nadzorne stanice podnosi se Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja za upis u Upisnik proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
4. korak: Stručni nadzor
Nadzorna stanica nakon obavljenog stručnog nadzora dostavlja izvješće Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja za porovedbu postupka potvrđivanja.
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

41. Certifikacija meda i drugih pčelinjih proizvoda
5. korak: Izdavanje potvrdnice (certifikata)
6. korak: Korištenje znaka “Ekoproizvod”
Detaljnije informacije o certifikaciji ljekovitog bilja i meda moguće je pronaći na stranici
HKIŠDT, 9/12/2009
HKIŠDT, 9/12/2009

42. Zaključak
Marketing okolišnih dobara i usluga je aktivnost koja svakako ima budućnost
Za očekivati je razvoj specifičnih tržišta za različite proizvode i usluge
Definiranje i određivanje prava vlasništva i raspolaganja je temeljni uvjet za razvoj tržišta
Udruživanje ponuđača/pružatelja dobara i usluga ima svoju budućnost kroz ekonomiju broja temeljem iskustva u proizvodnji drva
Značajna uloga certifikacije u nastupu na tržište
Razvoj marketinga i marketinških strategija se javlja kao alat šumarske politike u stimuliranju održivog i ekološki prihvatljivog i socijalno osjetljivog gospodarenja
HKIŠDT, 9/12/2009

43. Primjeri ekomarkica HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

44. Zahvaljujemo Vam na pažnji Hrvatski šumarski institut
Dijana Vuletić
Silvija Krajter
Hrvatski šumarski institut
Trnjanska 35, Zagreb ,
HKIŠDT, 9/12/2009