1. Dr. sc. Stipe Drmić, spec. psihijatar
Socioterapija i rehabilitacija bolesnika s psihičkim poteškoćama starije životne dobi
Dr. sc. Stipe Drmić, spec. psihijatar

2. Marice, ne bih Vas želio uvrijediti, ali, da li smo mi jednom bili prijatelji, rođaci ili muž i žena?

3. Što je to demencija?
Demencija je sindrom globalnog i progresivnog oštećenja stečenih kognitivnih sposobnosti, prouzročen organskom bolešću središnjeg živčanog sustava, pri očuvanoj svijesti, u kojem su posebno oštećene sposobnosti pamćenja, učenja, apstraktnog mišljenja, orijentacije i poimanja vidno-prostornih odnosa.

6. Alzheimerova bolest Makroskopske promjene
Težina mozga u AB < 1100 g.

7. Alzheimerova bolest Histopatologija
Neuritički plakovi
(amiloid)
Neurofibrilarna
proliferacija
(tau)
Senilni plakovi i
neurofibrilarni snopići

8. Alzheimerova bolest (AB) Zablude i činjenice
5 desetljeća stagnacije
Suvremeni stavovi
10 x NE
Demencija je normalna u starosti? – NE, nego se radi o bolesti!
Senilnost nije bolest? - NE, najčešće se radi o AB!
“Presenilna demencija”? – NE, to nije adekvatan naziv!
Bolest mladih ljudi? – NE, mahom obolijevaju stariji!
Rijetka bolest? - NE, epidemija pred vratima!
Brzo dovodi do smrti? - NE, prosječno traje 9 godina!
Isključivo bolest mozga? – NE, zapravo sistemska bolest!
Nema preventive? - NE, moguće je smanjiti faktore rizika!
Nema lijeka? - NE, postoji 5 registriranih antidementiva!
Mali problem? – NE, javno-zdravstveni prioritet!

9. Epidemiologija Alzheimerove bolesti

10. Najstariji ljudi ikad Najstariji muškarac Najstarija žena
2012
Najstariji muškarac
115 god. i 252 dana
Najstarija žena
122 god. i 164 dana
Kristian Ferdinand Thomas Peter
Thorvald “Christian” Mortensen (Danska)
Jeanne Louise Calment (Francuska)

11. Populacijska struktura u Hrvatskoj 1953. -2011.

12. Koliko ima 100-godišnjaka u RH?
2001. g. u RH 15,7% ljudi >65 g.
2011. g. u RH 17,7% ljudi >65 g.
2050. g. u RH 26,2% ljudi >65 g.

13. Stogodišnjaci (>95.g.)
Prema Popisu iz godine:
U Hrvatskoj = 2201 (M 482, Ž 1719)
U Zagrebu = 480 (M 114, Ž 366)
U Japanu do godine:
1 milijun stogodišnjaka!?
Izvor: DZS i CZG ZJZ „Dr. Andrija Štampar“

14. Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije

15. Porast incidencije AB u SAD
5% osoba iznad 65 godina ima demenciju
Porast na 10% u dobi iznad 75 godina
Nakon 85 godina, 40% - 50% populacije je barem u početnom stadiju AB
References
Hebert LE, Beckett LA, Scherr PA, et al. Annual incidence of Alzheimer disease in the United States projected to the years 2000 through Alzheimer Dis Assoc Disord. 2001;15:
Cummings JL, Cole G. Alzheimer disease. JAMA May 8;287(18):

16. Broj oboljelih od demencije u Hrvatskoj
Republika Hrvatska = stanovnika
Temeljem procjene da demencija zahvaća 10% osoba starijih od 65 godina,
a istih je godine bilo
može se pretpostaviti da u Hrvatskoj trenutno ima
cca oboljelih

17. Procjena broja oboljelih
Grad Zagreb / – šira okolica
Osoba s demencijom: >15.000

18. Apsolutna i relativna prevalencija AB%

19. Klinička slika Alzheimerove bolesti Alzheimerova bolest, blaga Prvi (rani) stadij*
Otežano usvajanje novih sadržaja
Anomička disfazija
Oštećeno ispravno procjenjivanje i apstraktno mišljenje
Prosopagnozija (facijalna agnozija)
Nedostatak spontanosti i inicijative
Vremenska i prostorna dezorijentacija
Agresivnost i iritabilnost
MMSE
*Sjögren, 1950
*Sjögren, 1950

21. MMSE

22. Klinička slika Alzheimerove bolesti Alzheimerova bolest, umjerena Drugi (srednji) stadij*
Izražena progresija demencije
Apraksija/agnozija/afazija
Pamćenje recentnih događaja sve slabije
Gubitak osjećaja o prostoru i vremenu
Depresija, anksioznost, paranoidne reakcije
Deluzije, halucinacije
Dnevna pospanost
MMSE
*Sjögren, 1950

23. Klinička slika Alzheimerove bolesti Alzheimerova bolest, teška Treći (kasni) stadij*
Pamćenje u potpunosti izgubljeno
Svakodnevne aktivnosti postaju nemoguće
Stereotipni pokreti
Bolesnik više ne može hodati, gutati, žvakati, kontrolirati sfinktere
Bolesnik je potpuno ovisan o skrbi druge osobe
Koma i smrt
MMSE <10
Trajanje bolesti
(1 – 23 g.; u prosjeku 7-9 g.)
*Sjögren, 1950

24. Koncept kliničke progresije AB
Years 9 1 2 3 4 5 6 7 8
MMSE 30 25 20 15 10
Rana dijagnoza
Blaga–umjerena
Teška
Simptomi
Dijagnoza
Gubitak samostalnosti
Bihevioralni problemi
Smještaj u dom
Smrt
AD is a progressive neurodegenerative disease that leads to the gradual loss of cognitive and functional abilities, with many patients also exhibiting behavioural disturbances.1 Progressive impairment in cognition, function and behaviour – occurring either separately or collectively – contribute to the clinical progression of patients with AD.
The amount of clinical progression is influenced by the disease severity of the patient, with more severe patients generally declining at a faster rate than patients with mild AD.2 The typical progression of symptoms throughout the course of AD is shown in the slide.
1. Cummings JL. Alzheimer’s disease. N Engl J Med 2004; 351 (1): 56–67.
2. Raskind M, Kumar V, Malaty L, et al. Rivastigmine for Alzheimer’s disease: improvement versus reduced worsening. Primary Care Companion J Clin Psychiatry 2000; 2: 134–138.
Geldmacher et al. J Nutr Health Aging 2006; 10: 417–429 24

25. Ne obaziri se na dedu,
on misli da je na Woodstock-u!

26. Farmakoterapija demencije u AB FDA odobreni antidementivi
takrin
donepezil
rivastigmin
galantamin
memantin

27. Farmakoterapija poremećaja ponašanja i drugih psihijatrijskih simptoma
Antidementivi – No. 1
Antipsihotici
Anksiolitici
Antidepresivi
Hipnotici i dr.

28. Terapijska očekivanja vs. očekivano napredovanje bolesti
Blaga AB
Uspješno liječeni
Opća težina simptoma
Neliječeni
Clearly, it is not possible to measure reduced clinical decline without knowing what the natural course of an individual patient’s disease would have been without treatment.1 It is important to consider changes that can be achieved with long-term therapy relative to the expected progression of symptoms in the absence of treatment.1
This slide provides an illustration of treatment expectations versus expected decline. Symptom severity increases in both untreated and treated patients, but on different trajectories; the benefit of long-term treatment is the shaded area between the two curves.
1. Geldmacher DS, Frolich L, Doody RS, et al. Realistic expectations for treatment success in Alzheimer’s disease. J Nutr Health Aging 2006; 10 (5): 417–429.
Teška AB
Vrijeme
Geldmacher et al. J Nutr Health Aging 2006; 10: 417–429 28

29. Farmakoterpija kognitivnih deficita
Antidementivi
Inhibitori acetilkolinesteraze
Antagonisti NMDA receptora
donepezil
rivastigmin
galantamin
takrin
memantin

30. Alzheimerova bolest Skrb za bolesnike i njegovatelje
Skrb za osobe sa AB često nije adekvatna
Potrebno je razvijati:
Domove umirovljenika
Dnevne boravke za AB
Cjelodnevne boravke
Organizirati prijevoz kući
Domove za AB
Psihogerijatrijske odjele
Udruge samopomoći
Savjetovališta za skrbnike
Palijativnu skrb

31. Demencija i palijativna skrb
Problemi s hranjenjem
nedostatak apetita
teškoće gutanja
umjetna prehrana i hidratacija
Nepokretnost
Neurološki problemi
Infekcije
Bolovi
Kardiopulmonarna reanimacija
Hospitalizacija
Terminalna njega

32. Udruge bolesnika i njegovatelja imaju važnu ulogu u ostvarivanju adekvatne skrbi za oboljele
Vlaška 24, Zagreb
2006. g.
od g.
1999. g.

33. OSOBAMA S DEMENCIJOM OMOGUĆITI
RANU DIJAGNOSTIKU, STANDARDNO LIJEČENJE TE KVALITETNU I DOSTOJANSTVENU SKRB:
UVRSTITI SVE REGISTRIRANE ANTIDEMENTIVE NA LISTU HZZO-a TE IH PRIMJENJIVATI U SKLADU SA STRUČNIM SMJERNICAMA
OMOGUĆITI RANU DIJAGNOSTIKU NA UPUTNICU
RAZVIJATI PSIHOGERIJATRIJSKE ODJELE
RAZVIJATI PALIJATIVNU MEDICINU
IZGRADITI DNEVNE BORAVKE ZA OSOBE S DEMENCIJOM
PRENAMIJENITI DOMOVE ZA STARIJE OSOBE U SVRHU PRIHVATA OBOLJELIH OD DEMENCIJE
OBVEZNA EDUKACIJA OSOBLJA KOJE RADI S OBOLJELIMA OD DEMENCIJE
IZGRADITI SPECIJALIZIRANE DOMOVE ZA OBOLJELE OD DEMENCIJE
POMOĆI NJEGOVATELJIMA OBOLJELIH
PODUPIRATI UDRUGE OBOLJELIH OD DEMENCIJE
PODUPIRATI VOLONTERE
PRAVO NA BOLOVANJE ČLANA OBITELJI KOJI NJEGUJE BOLESNU STARIJU OSOBU (RODITELJ, BAKA, DJED STARIJI OD 65 GODINA)
LJUDIMA S DEMENCIJOM PRIZNATI STATUS INVALIDNOSTI

34. Podrška neformalnoj skrbi i njegovateljima
Demencija je nadmoćnija od njegovatelja – fizički, emocionalno i ekonomski.
Potpora njegovatelja u njihovim kućama je moguća, prihvatljiva i vodi do značajnih poboljšanja kod njegovatelja i osoba s demencijom
Potpora njegovatelja osoba s demencijom uključuje informacije o pomoći, u razumijevanju, poduci u vještinama, u pomoći o skrbi, odmor u svrhu angažiranja u drugim aktivnostima, te financijsku potporu.

35. Zamisli kako je to kada ne možeš prepoznati svog najboljeg prijatelja.

36. Faktori mortaliteta u dementih osoba
Relativni rizik
1.9 Ovisnost u svakodnevnim aktivnostima
1.9 Muški spol
1.7 Karcinom
• 1.5 <25% hrane pojedeno u obroku
1.5 Inkontinencija
1.5 Nepokretnost
1.4 Dob >83 yrs
1.4 Nije budan tijekom većine dana

37. Faktori rizika smrtnog ishoda unutar 6 mjeseci
Bodovi
0 =
1-2 =
3-5 =
6-8 =
9-11 =
≥ 12 =
Smrtnost u 6 mjeseci 9%
11%
23%
40%
57%
70%

38. … Šta je demencija? Nije dio normalnog starenja! To je bolest!
Puno je više od zaboravljanja – što može biti dio normalnog starenja
Samostalan život čini nemogućim

39. Demencija Prevalencija – 1% osoba starijih od 65 godina
“Terminalna bolest”
Prognoza ovisi o uznapredovalosti;
– blaga, umjerena ili uznapredovala bolest
– stadij se određuje ovisno o funkcionalnosti
Kappo, 2007

40. Koncept kliničke progresije demencije
Stadij
Blagi Umjereni Uznapredovali
Promjene ponašanja Nemogućnost učenja i prisjećanja novih informacija
Zahvaćenost dugoročne memorije
Lutanja
Agitacija Agresija
Konfuzija
Sve veća ovisnost
Gubitak memorije
Govor
Depresija i apatija
Otežana procjena
Nestabilan hod
Inkontinencija
Poremećaj motorike
Vezanost uz krevet Disfagija
Afazija
Potpuna ovisnost o drugima
Smještaj u ustanovu
Simptomi

41. Problemi u uznapredovaloj fazi demencije
Nemogućnost komunikacije
Otežana pokretljivost
Komplikacije same bolesti poput:
– aspiracijske pneumonije
– infekcije gornjeg dišnog trakta
– sepse i drugih infekcija
– dekubitusa
– gubitak tjelesne kilaže veći od 10 % u 6 mjeseci

42. Komplikacije uznapredovale demencije
Pneumonija
Urosepsa
Fraktura kuka
Padovi
Malnutricija češća u ovih bolesnika
Povećani mortalitet što ovisi o trajanju bolesti, dobi i konkomitantnim bolestima

43. Terapije uznapredovale faze AB
Medicinske intervencije koje se smatraju “life extending” u uznapredovaloj fazi AD
– Antibiotici
– CPR
– Dijaliza
– Parentralna prehrana
Simptomatska terapija
– llijekovi koji djeluju na kognitivne simptome
Često zbog neadekvante komunikacije ne dobivaju analgetsku terapiju

44. Potočnica ili nezaboravak
“Fergismajniht”
Forget-me-not

45. Uloga soc. radnika u skrbi za osobe oboljele od demencije
važnost nefarmakološkog pristupa u liječenju bihevioralnih i psihičkih simptoma demencije uključenjem oboljelog u fizičko vježbanje i kognitivnu terapiju

46. Početni stadij demencije uloga soc. radnika
Perry i O’Connor (2002.) – okosnica pružanja skrbi osobi oboljeloj od demencije zapravo očuvanje osobnosti
Četiri najčešće strategije.
Održavanje kontinuiteta
Očuvanje postojećih kompetencija
Zaštita partnera od inkompetencije
Strategiziranje javnih susreta

47. Uznapredovali stadij demencije uloga soc. radnika
Uloga socijalnog radnika u ovom stadiju jest da pomogne obitelji da razvije što uspješnije strategije suočavanja sa simptomima bolesti
Potrebe oboljele osobe za njegom raste.
Zadatak profesionalnih službi prepoznati stadij u kojem skrbnik više ne može sam adekvatno pružati pomoć oboljelom, a da pri tome ne narušava svoje zdravlje, te mu omogućiti svu potrebnu pomoć

48. Uznapredovali stadij demencije uloga soc. radnika
Kako bolest napreduje, osoba oboljela od Alzheimerove bolesti prestaje biti
sposobna brinuti se sama za sebe, te joj je potreban skrbnik;
postupak za lišavanje poslovne sposobnosti - zaštita osobe oboljele od Alzheimerove bolesti.
Osoba se smatra poslovno nesposobnom ako nije u stanju brinuti sama o sebi niti upravljati svojom imovinom, naročito ako je uzrok tomu neka bolest, nedostatak ili slabljenje uzrokovano godinama.
Osoba koja je imenovana skrbnikom ima sve ovlasti nad upravljanjem imovinom oboljele osobe kao i nad njezinom skrbi.
Skrbnik mora djelovati u najboljem interesu za oboljelu osobu i to razborito,
marljivo, pošteno i odano (Gendron, 2011.).

49. Terminalni stadij demencije uloga soc. radnika
Cilj palijativne
skrbi jest postići najbolju moguću kvalitetu života kroz olakšanje patnje, kontrolu
simptoma i povrat životnih funkcija uz poštovanje osobnih, kulturnih, religijskih
i etičkih vrijednosti« (Brkljačić Žagrović, 2010.: 38.). Palijativna skrb obuhvaća tri
područja: smirivanje simptoma, psihosocijalna podrška oboljelima i njihovim obiteljima,
etički problemi vezani uz kraj života (Jušić, 2001.).

50. Michigan Dementia Coalition (2004.)
predložili su kriterij znakova i simptoma kod oboljele osobe za pristupanje hospiciju:
nemogućnost hodanja bez izravne tuđe pomoći
nemogućnost samostalnog odijevanja
potrebna pomoć u kupanju i održavanju izgleda
nemogućnost kontrole sfinktera,
neučinkovit govor, iako može koristiti jezik.
Uz spomenute kriterije, i jedno od sljedećih doživljenih stanja u posljednjih godinu dana je kriterij za pristupanje:
ozbiljne infekcije pluća ili bubrega, sepsa, dekubitus, dugotrajna groznica, čak i nakon antibiotika
dosljedna nesposobnost konzumacije hrane ili tekućine ili laboratorijski rezultati koji ukazuju na oslabljen unos prehrane.

51. Za izradu prezentacije korišteni su materijali Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest-Alzheimer Hrvatska
Literatura: Spomenka Tomek-Roksandić Ninoslav Mimica Marija Kušan Jukić i suradnici: ALZHEIMEROVA BOLEST I DRUGE DEMENCIJE, Rano otkrivanje i zaštita zdravlja, Medicinska naklada, 2016.g.
Silvija Rusac: ALZHEIMEROVA BOLEST: IZAZOVI SOCIJALNOG RADA, pregledni članak, Ljetopis socijalnog rada 2016., 23 (3), str.