1. DJECA NA INTERNETU – MOGUĆNOSTI, RIZICI I BEZBJEDNOST
Government of Montenegro
DJECA NA INTERNETU – MOGUĆNOSTI, RIZICI I BEZBJEDNOST
Analiza istraživanja sprovedenog u Crnoj Gori,
Prof. Dr Ida Cortoni, Univerzitet Sapienza u Rimu Podgorica, 27. jul 2016.

2. LISTA ANALIZA PODRUČJE ANALIZA
PRISTUP
MEĐUNARODNO POREĐENJE SA GLAVNIM NALAZIMA EVROPSKOG ISTRAŽIVANJA EUKIDS
ONLINE (2014)
DIGITALNO OKRUŽENJE
VJEŠTINE I PRAKSE
KLASTER ANALIZA DIGITALNIH VJEŠTINA
RIZICI
INDEKSI RIZIKA
PORODICA
KLASTER ANALIZA DRUŠTVENOG KAPITALA

3. PRISTUP INTERNETU DODATNA NAPOMENA
Za poređenje:
2 različite izvještajne godine: EU Kids Online iz 2014.
godine i crnogorsko istraživanje iz godine
Analiza odabranih varijabli u obije godine
EU Kids Online (2014) i Global Kids Online – crnogorsko istraživanje (2016)
Međunarodno poređenje
PRISTUP INTERNETU

4. POSJEDOVANJE PAMETNIH TELEFONA I TABLETA, PO ZEMLJAMA(%)
P: Da li imaš ikakav uređaj samo za tvoju ličnu upotrebu koji ima pristup internetu?
Baza: djeca koja koriste internet

5. UZRAST POČETKA KORIŠĆENJA INTERNETA, PO ZEMLJAMA (%)
P. Koliko godina si imao/la kada si prvi put pristupio internetu?
Baza: djeca koja koriste internet

6. POREĐENJE IZMEĐU PRISTUPANJA INTERNETU KOD KUĆE I U ŠKOLI, PO ZEMLJAMA (%)
DNEVNO KORISTI INTERNET U ŠKOLI (%)
DNEVNO KORISTI INTERNET KOD KUĆE (%)
CRNA GORA (2016)
18,6
76,5
BELGIJA (2014) 11 76
DANSKA (2014) 61 94
IRSKA (2014) 7 73
ITALIJA (2014) 8 81
PORTUGAL (2014) 19 74
RUMUNIJA (2014)
VELIKA BRITANIJA (2014) 29 79
PROSJEK ZA SVE EU ZEMLJE (2014) 21
P. Koliko često koristiš internet na sljedećim mjestima?
Baza: djeca koja koriste internet

7. DNEVNO KORIŠĆENJE PAMETNIH TELEFONA I LAPTOPOVA, PO ZEMLJAMA
DNEVNO KORISTI INTERNET NA PAMETNOM TELEFONU (%)
DNEVNO KORISTI INTERNET NA LAPTOPU (%)
CRNA GORA (2016)
71,4
22,7
BELGIJA (2014) 28 35
DANSKA (2014) 72 70
IRSKA (2014)
ITALIJA (2014) 42 51
PORTUGAL (2014) 60
RUMUNIJA (2014) 21
VELIKA BRITANIJA (2014) 56 47
PROSJEK ZA SVE EU ZEMLJE (2014) 41 46
P: Kada koristiš internet, koliko često koristiš to radiš sa nekog od ovih uređaja?
Baza: djeca koja koriste internet

8. EU Kids Online (2014) i Global Kids Online – crnogorsko istraživanje (2016)
Međunarodno poređenje
DIGITALNO OKRUŽENJE

9. DJECA SA PROFILOM NA DRUŠTVENIM MREŽAMA, PO ZEMLJAMA (%)
P: Da li imaš svoj profil na društvenoj mreži ili na sajtu sa igricama koji trenutno koristiš?
Baza: djeca koja koriste internet

10. KOJI PROFIL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA DJECA NAJVIŠE KORISTE, PO ZEMLJAMA(%)
P. Koji profil najčešće koristiš?

11. ZEMLJE SE RAZLIKUJU PO RIZIČNOM KORIŠĆENJU DRUŠTVENIH MREŽA višestruki kontakti, javna podešavanja, ispod starosne granice
P. Kada je u pitanju profil koji najčešće koristiš, sa oko koliko ljudi si u kontaktu preko njega, sa koliko ljudi razmjenjuješ poruke preko tog profila?
Baza: djeca koja koriste internet

12. EU Kids Online (2014) i Global Kids Online – crnogorsko istraživanje (2016)
Međunarodno poređenje
RiZICI

13. NEPRIJATNA ONLINE ISKUSTVA DJECE(%), PO ZEMLJAMA
P. Da li misliš da na internetu ima stvari koje su neprijatne ili uznemiravaju osobe otprilike tvog uzrasta?
Baza: djeca koja koriste internet

14. DIJETE JE PRIMILO SEKSUALNE PORUKE NA INTERNETU U POSLEDNJIH 12 MJESECI (UZRAST 11+), PO ZEMLJI
P. Tokom PROŠLE GODINE, da li si primio/la neke seksualne poruke (u smislu riječi, slika ili videa) makar jedanput?
Baza: djeca koja koriste internet

15. DIJETE (%) JE NA INTERNETU U KONTAKTU SA NEKIM KOGA NIKAD PRIJE NIJE SRELO LICEM U LICE, PO ZEMLJAMA
P: Da li si ikada imao/la kontakt na internetu sa nekim koga nijesi sreo/la ranije licem u lice?
Baza: djeca koja koriste internet

16. DIJETE (%) JE OTIŠLO NA DIREKTNI SASTANAK SA „POZNANIKOM“ SA INTERNETA SA KOJIM SE NIKAD PRIJE NIJE SRELO LICEM U LICE, PO ZEMLJAMA
P: U toku PROTEKLE GODINE, da li si se makar jedanput sreo/la sa nekim lice u lice koga si prvi put upoznao/la na internetu?
Baza: djeca koja koriste internet

17. DIJETE (%) JE VIDJELO SEKSUALNE SLIKE ONLINE ILI OFFLINE U PROTEKLIH 12 MJESECI, PO ZEMLJAMA
P: U toku PROŠLE GODINE, da li si vidio/jela neke slike na internetu koje su sa očito seksualnim sadržajem barem jedanput?
Baza: djeca koja koriste internet

18. digitalNE VJEŠTINE I PRAKSE
DODATNA NAPOMENA
Koristili smo metodu K-srednjih vrijednosti za klasterizaciju digitalnih vještina.
Varijable upitnika uključene u ovaj klaster su D1.
Klaster analiza
digitalNE VJEŠTINE I PRAKSE

19. PROFILI DIGITALNIH VJEŠTINA
Operativni korisnici
Nedigitalni korisnici
Napredni kreativni korisnici 1
19,9% 2
40,9% 3
39,2%

20. NEDIGITALNI KORISNICI– 20%
CLUSTER 2
NEDIGITALNI KORISNICI– 20%
IDENTITET DJETETA
Ženskog pola
12-14 godina starosti
Južni region
Nizak društveno-kulturni status
VJEŠTINE I PRAKSE
Nemaju nikakve konkretne digitalne vještine

21. NEDIGITALNI KORISNICI– 20%
PRISTUP
Aplikacije koje najčešće koriste: Google, Wikipedia i Viber za komunikaciju uživo
Koriste internet za grupni rad sa drugim učenicima
DIGITALNO OKRUŽENJE
Nedostaje im znanje o digitalnom okruženju i sistemima zaštite na društvenim mrežama
Znaju kako da blokiraju kontakte, ali ne znaju i nijesu nikad vidjeli opcije poput “report”, help centre ili link za pomoć i “safety centre”
Na društvenim mrežama, prihvataju nove ljude za prijatelje samo ako imaju sa njima uzajamnih prijatelja ili ako ih poznaju dobro (16%)

22. OPERATIVNI KORISNICI – 41%
CLUSTER 1
OPERATIVNI KORISNICI – 41%
IDENTITET DJETETA
Ženskog pola
15-17 godina starosti
Sjeverni region
Nizak društveno-kulturni status
VJEŠTINE I PRAKSE
Mnogo osnovnog znanja digitalnih jezika (npr. znaju sačuvati sliku online, otvoriti dokumenta preuzeta sa interneta, koristiti taster-prečice)
Određeno znanje o sadržaju i sintaksi online poruka (znaju koje informacije treba razmjenjivati online”, kako izabrati najbolje ključne riječi za internet pretrage, kako otvoriti novi tab u pretraživaču)
Malo naprednog znanja o kontekstu tehnologije i komunikacije (npr. uklanjanje osoba sa liste kontakata, promijena podešavanja privatnosti, instaliranje aplikacija na mobilne uređaje)

23. OPERATIVNI KORISNICI – 41%
PRISTUP
Imaju različite vještine pristupanja internetu – posebno društvene i mobilne
Aplikacije koje najčešće koriste: Facebook i Whatsapp
DIGITALNO OKRUŽENJE
Navikli su da pronalaze sajtove koje nikada prije nijesu posjetili
Ponekad završe na nekom sajtu a da ne znaju kako su tu dospjeli
Ne koriste internet u školi (36,1%) ili to rade rijetko (skoro jednom mjesečno)
Vrijeme koje u prosjeku provedu na internetu je 4 sata dnevno

24. NAPREDNI KREATIVNI KORISNICI– 39%
CLUSTER 3
NAPREDNI KREATIVNI KORISNICI– 39%
IDENTITET DJETETA
Muškog pola
15-17 godina starosti
Centralni region
Visok društveno-kulturni status
VJEŠTINE I PRAKSE
Vještine kritičkog mišljenja (lako provjeravaju da li su informacije sa interneta tačne)
Kreativne stvaralačke vještine (znaju kako da kreiraju nešto od videa ili muzike koji su našli na internetu ili kako da naprave internet sajt)
Vještine dijeljenja informacija (znaju kako da na internet stave video ili muziku koju su sami napravili)
Vještine svjesne upotrebe interneta (znaju kako da nađu fotografije, muziku, video klipove, itd. koji nijesu zaštićeni autorskim pravima i koje mogu slobodno da koriste; znaju kako da prate troškove mobilnih aplikacija koje koriste; i lako im je da provjeravaju da li su informacije sa interneta tačne)

25. NAPREDNI KREATIVNI KORISNICI– 39%
PRISTUP
Oni internet koriste na dnevnoj bazi u školi (31,7%) i kod kuće (52,7%)
Glavne aktivnosti: pravljenje prezentacija, pisanje, vježbanje nečega što uče, provjera informacija na sajtu škole, čatovanje online i pravljenje fotografija
U prosjeku su na internetu 7 sati dnevno
Glavne aplikacije koje koriste: skype,minecraft i youtube
DIGITALNO OKRUŽENJE
Objavljuju lične podatke na društvenim mrežama i prihvataju sve zahtjeve za prijateljstvo
Sposobni su da zaštite svoje podatke: koristili su dugme Block (63,1%); vidjeli su dugme Report; znaju za Help centre ili link za helpline (76,8), kao i za Safety centre (68,1%).

26. Aditivni i tipološki indeks
RiZIK

27. INDEKS IZLOŽENOSTI DJECE RIZIKU NA INTERNETU (%)
39,3% djece koja koriste
Internet izložena su velikom riziku da će ih neko uznemiravati na internetu ili se prema njima ophoditi na uvredljiv način na različitim uređajima ili da će dobiti seksualne poruke online ili da će se naći licem u lice sa ljudima koje nikada prije nisu sreli
Nell’ultimo anno sono entrati in contatto o hanno ricevuto….
Di seguito la lista delle variabili incluse nel calcolo dell’indice additivo:
f2 + f4 + f11 + f16 + f18c_1 + f18c_2 + f18c_3 + f18c_4 + f18c_5 + f19 + f24 + f33_1 + f33_2 + f33_3 + f33_4 + f33_5 + f36 + f37
I punteggi cui si fa riferimento per l’attribuzione dei livelli di rischio basso, medio e alto sono i seguenti:
Basso: 18
Medio: 19 e 20
Alto: 21 e oltre
Baza: djeca koja koriste Internet (n. 449)
Nedostaje 462 jedinica

28. ADITIVNI INDEKS RIZIKA PO STAROSNOJ DOBI I RODU (%)
STAROSNE GRUPE(%)
9 - 11
15-17
INDEKS RIZIKA
niski
45,8
22,7
11,4
srednji
37,3
35,5
32,3
visoki
16,9
41,8
56,3
ukupno
100
ROD DJETETA(%)
muško
žensko
INDEKS RIZIKA
niski
22,6
29,1
srednji
28,5
41,8
visoki
48,9
ukupno
100
Rizik da djetetu neko smeta ili ga uznemirava na internetu povećava se sa uzrastom – najveći je za djecu uzrasta godina i za dječake.
The level of risk to be bothered or upset improves with the age, it is highest for children between years old (56,3%) mainly male (48,9%), coming from Southern regions (45,1%) with a medium socioeconomic status (48,1%)

29. ADITIVNI INDEKS RIZIKA PO REGIONU I DRUŠTVENO-EKONOMSKOM STATUSU (%)
Sjever
Centar
Jug
INDEKS RIZIKA
niski
31,7 27
18,9
srednji
39,6
32,3
36,1
visoki
28,7
40,7
45,1
ukupno
100
Društveno-ekonomski status
niski
srednji
visoki
INDEKS RIZIKA
28,7
19,1
24,6
40,2
32,8 36 31
48,1
39,5
ukupno
100
Nivo rizika da djetetu neko smeta ili ga uznemirava na internetu najveći je za djecu koja žive u južnom regionu i među djecom srednjeg društveno-ekonomskog statusa

30. TIPOLOŠKI INDEKS RIZIKA: UPUĆENOST I LIČNO ISKUSTVO(%)
42,3% djece koja koriste internet nijesu upućena u rizike na internetu i nemaju lično iskustvo sa njima
39, 5% djece koja koriste internet svjesna su rizika na internetu, ali nemaju lično iskustvo sa njima
Samo 18,3% djece koja koriste Internet imala su lična iskustva sa rizicima na internetu

31. TIPOLOŠKI INDEKS RIZIKA PO UZRASTU I RODU (%)
STAROSNE GRUPE
9 -11
15-17
neupućenost i nepostojanje ličnih iskustava 56
34,8
38,5
svijest o riziku bez ličnih iskustava
29,6
44,8
42,4
upućenost i lično iskustvo
10,1
19,9
16,1
neupućenost, ali lično iskustvo
4,4
0,6
2,9
ukupno
100
ROD DJETETA
Muško
žensko
42,9
41,2
35,6 44
18,3
12,5
3,1
2,3
100
The lack of awareness and personal experience on risks on line is highest in youngest children (56%) maily male (42,9%)
The awareness improves with the age (12-14 years old) – mainly in female (56,5%)
There is a low percentage of youngest male children (9-11 years old) that has personal experience of online risk
Neupućenost i nedostatak ličnog iskustva o rizicima na internetu najveći su među najmlađom djecom i dječacima
Svijest o rizicima na internetu se povećava sa uzrastom (najveća u uzrastu od godina) – najviše među djevojčicama
Najmlađi dječaci (9-11 godina) imaju najmanja lična iskustva u vezi sa rizicima na internetu

32. TIPOLOŠKI INDEKS RIZIKA PO REGIONU I DRUŠTVENO-EKONOMSKOM STATUSU (%)
Sjever
Centar
Jug
neupućenost i nepostojanje ličnih iskustava
45,2
45,9
33,1
svijest o riziku bez ličnih iskustava
39,3
37,6
43,4
upućenost i lično iskustvo
12,6
14,3
20,7
neupućenost, ali lično iskustvo 3
2,3
2,8
ukupno
100
DRUŠTVENO-EKONOMSKI STATUS
Niski
Srednji
Visoki
45,3
36,7
40,3
39,6
42,8
40,5
12,3
17,5
17,2
2,8
3,1
2,2
100
lack of awareness and personal experience is more spread among children who live in central regions (45,9%) with a low socioeconomic status (45,3%)
The awareness improves in children who lives in Southest regions with a medium socioeconomic status
Neupućenost i nepostojanje ličnih iskustava u vezi sa rizicima na internetu najrašireniji su među djecom koja žive u centralnom regionu i onom niskog društveno-ekonomskog statusa
Svijest o rizicima na internetu najveća kod djece koja žive u južnom regionu i one srednjeg društveno-ekonomskog statusa

33. TIPOLOŠKI INDEKS RIZIKA: UPUĆENOST I LIČNO ISKUSTVO
Najmlađa djeca, dječaci, djeca koji žive u centralnom regionu i ona koja su niskog društveno-ekonomskog statusa najmanje su upućena u rizike na internetu i nemaju lična iskustva sa time
Svijest o rizicima na internetu se povećava sa uzrastom i to uglavnom među djevojčicama
Najupućenija su djeca koja žive u južnom regionu i ona srednjeg društveno-ekonomskog statusa
4,4% djece uzrasta 9-11 godina imaju lična iskustva sa rizicima na internetu, ali nemaju svijest o rizicima na internetu

34. INDEKS IZLOŽENOSTI ONLINE RIZICIMA PO PROFILIMA DIGITALNIH VJEŠTINA(%)
Not digital users have a medium level of
Indeks rizika se povećava sa poboljšanjem digitalnih vještina. Dakle, nedigitalni korisnici najčešće imaju srednji nivo online rizika, dok napredniji korisnici interneta – djeca sa operativnim vještinama i djeca sa informacionim i kreativnim vještinama – uglavnom imaju visok nivo online rizika.
307 units, chi square: 0,005

35. PORODICA Klaster analiza DODATNA NAPOMENA
Koristili smo metodu K-srednje vrijednosti za klasterizaciju aktivne roditeljske medijacije.
U ovom slučaju razmatrali smo samo varijable aktivne medijacije u porodicama djece koja koriste internet (I3, I4, I5 upitnika djece koja koriste internet).
Klaster analiza
PORODICA

36. KLUSTER ANALIZA O AKTIVNOJ RODITELJSKOJ MEDIJACIJI (%)
Svako treće dijete koje koristi internet živi u porodici sa niskom roditeljskom medijacijom korišćenja interneta.

37. AKTIVNA RODITELJSKA MEDIJACIJA PO UZRASTU I PO RODU (%)
STAROSNE GRUPE
9 - 11
srednji -
44,4
41,1
visok
27,9
22,9
nizak
27,6
36,1
ukupno
100
ROD DJETETA
Muško
Žensko
42,9
42,6
19,5
31,5
37,6
25,9
100
Aktivna roditeljska medijacija korišćenja interneta najprisutnija je među djecom uzrasta godina i smanjuje se sa uzrastom (15-17 godina). Najveća je medju djevojčicama.

38. Društveno-ekonomski status
AKTIVNA RODITELJSKA MEDIJACIJA PO REGIONU I DRUŠTVENO-EKONOMSKOM STATUSU (%)
Regioni
sjever
centar
jug
srednja
36,4 44
48,3
visoka
20,7
26,2
30,2
niska
42,9
29,8
21,5
ukupno
100
Društveno-ekonomski status
nizak
srednji
visok
38,2
44,8
44,5
19,1
26,8 27
42,8
28,4
28,5
100
Aktivna roditeljska medijacija najprisutnija je u južnom regionu, a najmanje je prisutna u sjevernom regionu. Takođe, najmanje je prisutna u porodicama niskog društveno-ekonomskog statusa i povećava se sa poboljšanjem društveno-ekonomskog statusa porodice.

39. AKTIVNA RODITELJSKA MEDIJACIJA
Aktivna roditeljska medijacija dječijeg korišćenja interneta je:
najveća za djecu uzrasta godina i opada sa uzrastom;
najveća za djevojčice;
najprisutnija u južnom regionu i najmanje prisutna u sjevernom regionu;
povećava se sa poboljšanjem društveno-ekonomskog statusa porodice.

40. AKTIVNA RODITELJSKA MEDIJACIJA PO INDEKSU RIZIKA (%)
niska
srednja
visoka
ukupno
INDEKS IZLOŽENOSTI RIZIKU
nizak
18,6
14,3
18,5
16,6
srednji
30,2 35
35,8
33,9
visok
51,2
50,7
45,7
49,5
100
Nivo rizika da djeca dožive smetnju ili uznemiravanje na internetu najveći je kada je aktivna roditeljska medijacija najniža. Rizik se smanjuje kada se poveća aktivna roditeljska medijacija.

41. Government of Montenegro
HVALA NA PAŽNJI