1. MJERA 19 UNUTAR PROGRAMARURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020.
Ivan Ciprijan, dipl.ing.agr.
Orahovica, 27. veljače 2015.

2. PRAVNA OSNOVA ZA IZRADU PROGRAMA:
Uredba (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju
ODOBRENJE PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA RH
ZA RAZDOBLJE – 2020.
26. svibnja godine
Programom je definirano 16 mjera koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće.

3. Primarna poljoprivredna proizvodnja i prerada
Podmjera Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
Podmjera Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda
Podmjera Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima
Podmjera Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
Diversifikacija
Podmjera Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području
Podmjera Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima
Agrookolišne mjere
Mjera 10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
Mjera 11 - Ekološki uzgoj
Mjera 13 - Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima
Prijenos znanja i vještina
Mjera 1 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Mjera 2 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje PG i pomoć PG
Organiziranje na tržištu
Mjera 9 - Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija
Mjera 16 - Suradnja

4. Elementarne nepogode i osiguranje
Programi kvalitete
Mjera 3 - Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu
Elementarne nepogode i osiguranje
Mjera 5 - Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti
Mjera 17 - Upravljanje rizikom
Jedinice lokalne samouprave
Mjera 7 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice
Mjera 19 - LEADER (CLLD)
Šumarska mjera
Mjera 8 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma
Ostale mjere i podmjere
Mjera 18 - Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku
Podmjera Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrede i šumarstva
Podmjera Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolišnih i klimatskih ciljeva

5. MJERA LEADER – CLLD
eura (3% PRR)

6. 19.1. Pripremna pomoć Korisnici
Lokalne akcijske grupe (partnerstvo predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora određenog ruralnog područja koje je osnovano s namjerom izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja, a čiji članovi mogu biti pravne i fizičke osobe
Potpora
Prihvatljive aktivnosti:
izrada lokalne razvojne strategije (najkasnije 6 mjeseci nakon Odluke o dodjeli sredstava uz odluku upravnog tijela LAG-a o usvajanju lokalne razvojne strategije)
tekući troškovi (LAG-ovi koji su ostvarili potporu unutar IPARD programa tekuće troškove mogu koristiti tek nakon isteka razdoblja od 2 godine od dana potpisivanja IPARD ugovora
Intenzitet potpore: do 100 % ukupnih prihvatljivih troškova
Visina potpore: do €/LAG

7. Natječaj za podmjeru 19.1.
Pravilnik o provedbi podmjere = Narodne novine br. 43/15 od
Objava natječaja za podmjeru =
Rok za podnošenje Zahtjeva za potporu za podmjeru = –
,00 kuna određeno za provedbu natječaja za podmjeru 19.1
Na natječaj je ukupno pristiglo 54 Zahtjeva za potporu
Za 4 Zahtjeva za potporu Agencija za plaćanja izdala Odluka o odbijanju
Ukupni iznos potpore za 50 LAG-ova u podmjeri 19.1 = ,45 kuna

8. Obvezni sadržaj LRS (članak 33. Uredbe (EU) br
Obvezni sadržaj LRS (članak 33. Uredbe (EU) br. 1303/2013, Pravilnik o provedbi podmjere NN 43/15 )
1. opis područja koje strategija obuhvaća (uključujući površinu, broj jedinica lokalne samouprave i naselja, broj stanovnika)
2. analiza razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući SWOT analizu
3. opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uključujući jasne i mjerljive pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate
4. opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS
5. akcijski plan provedbe LRS
6. način praćenja i procjene provedbe LRS (način upravljanja provedbom, nadzora provedbe i ocjenjivanja uspješnosti provedbe strategije)
7. opis sposobnosti provedbe LRS
8. financijski plan provedbe LRS i rada LAG-a
60 stranica + dodaci

9. Preporuke za izradu LRS (Pravilnik o provedbi podmjere 19.1. NN 43/15)
1.Opis područja koje strategija obuhvaća (uključujući površinu, broj jedinica lokalne samouprave i naselja,
broj stanovnika)
1.1.Opće zemljopisne značajke područja (površina i granice područja, reljefne i klimatske karakteristike, kulturna, povijesna, prirodna baština – Natura 2000, stanje društvene i komunalne infrastrukture)
1.2 Gospodarski značajke područja (glavne gospodarske djelatnosti, stanje gospodarstva, tržište radne snage)
1.3 Demografske i socijalne značajke područja (broj i gustoća stanovnika, demografska kretanja, obrazovna struktura stanovništva, školstvo i kultura)
2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući SWOT analizu
2.1.Snage, slabosti, prilike i prijetnje područja LAG-a
SWOT analiza je vrlo bitan element LRS i glavno sredstvo za utvrđivanje i opisivanje razvojnih potreba i potencijala područja. S obzirom na njezinu veliku važnost, mora biti ciljana, sveobuhvatna, analitička i integrativna.
Kao rezultat opisa LAG-a i SWOT analize, u LRS treba uključiti sveobuhvatnu i dobro opravdanu viziju položaja različitih sektora unutar područja , uključujući i ideje o razvoju. Svi dijelovi LRS trebaju biti dobro i logično integrirani - SWOT se temelji na opisu i analizi trenutačnog stanja, ciljevi se temelje na SWOT analizi, aktivnosti se temelje na tim ciljevima, a tipovi operacija odabiru prema njima, itd.
Da bi u tome uspjela, LAG-ovi moraju u obzir uzeti sljedeće:
- Pitanja kojima se bavi SWOT analiza moraju biti jasno utemeljena na dokazima dobivenima iz dijagnoze područja;
- Trebala bi se usmjeriti na posebne osobine svojeg područja i razloge iz kojih je ono drugačije, umjesto da jednostavno
nabrajaju puno zajedničkih osobina glavnih sektora poput poljoprivrede ili ribarstva ili ciljnih skupina poput mladih ili
žena;
- Jednaku pažnju (ili čak veću nego na gornje točke) treba posvetiti bilježenju prilika i „prednosti” i opisivanju slabosti i
prijetnji. Strategija bi trebala biti usmjerena prema naprijed i definitivno ne isključivo defanzivna;
- Nema smisla nuditi nediferencirani popis želja za svaku potrebu. Čak je i u ovoj fazi važno početi s rangiranjem ili
određivanjem prednosti potreba i potencijala. stavove lokalnih dionika;
- LAG mora razlikovati između onoga što želi postići i onoga što može postići pomoću dostupnih resursa i programa.

10. pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate
3. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uključujući jasne i mjerljive
pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate
3.1. Ciljevi, prioriteti, mjere LRS za područja LAG-a temeljeni na mogućnostima PRR 2014 – 2020
Nakon postizanja širokog dogovora o tome što zajednica želi promijeniti, tko može pomoći u postizanju tog cilja, i o širokom području intervencije, može se ići dublje u detalje o načinu na koji se to može postići pripremom LRS. Za to su potrebni objektivni ciljevi i činjenice o snagama, slabostima, prilikama i prijetnjama s kojima se suočava područje kao i potpuna uključenost zajednice kako bi svi shvatili kako ti čimbenici utječu na njihove osnovne potrebe i kako se njima može upravljati. Čim postoji vizija (dogovor zajednice) o tome što se želi postići u svojem području i nakon napravljene SWOT analize, mogu se početi postavljati ciljevi strategije.
Europska komisija preporučuje izražavanje ciljeva u „SMART” pojmovima.
SMART ciljevi
1. Specifični - jasno izražavaju čime i kojim sredstvima će se strategija baviti;
2. Mjerljivi - sadrže osnovu za mjerenje i mjerljivi cilj, bilo izraženo u kvantitativnim ili kvalitativnim pojmovima;
3. Izvedivi - tehnički izvedivi u okviru predložene strategije;
4. Realni - s obzirom na osigurane resurse, zadano vrijeme, veličinu ciljnih skupina, itd.
5. Vremenski ograničeni - sadrže vremenski raspored i datum do kojih bi ciljevi trebali biti postignuti.
Uredba EU-a upućuje na „hijerarhiju ciljeva” čime jasno naznačuje da se ne može sve postići odjednom i da lokalna zajednica mora skupno odlučiti o svojim najvažnijim ciljevima i odabrati aktivnosti koje će najviše doprinijeti njihovom postizanju.
3.2.Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti
Aktivnosti LRS u Hrvatskoj su izravno povezane s mjerama Programa koje su u skladu s prioritetima EPFRR-a. Na taj će način biti osigurane poveznice između vizije, ciljeva, aktivnosti, tipova operacija i pokazatelja kroz cijeli sustav. LAG će odabrati tip operacije s popisa prema aktivnostima strategije.
Nakon objašnjavanja logičke podloge aktivnosti, LAG odabire tipove operacija iz Programa prema predviđenim aktivnostima. Pod svakim tipom operacije u strategiji će najmanje biti opisano sljedeće:
• ciljevi i aktivnosti te tip operacije ;
• ciljni korisnici i uvjeti prihvatljivosti;
• prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi;
• najveći iznos potpore po korisniku;
• najveći i najmanji iznos potpore, ako je relevantno;
• intenzitet potpore;
• postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS;
• ostalo očekivano sufinanciranje, ako je bitno;
• pokazatelji praćenja
• kriteriji za odabir LAG-a pod tipom operacije;
• objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a u određenom tip operacije.
• ostalo, ako je relevantno.

11. Kriteriji za odabir projekta i pravila o načinu rangiranja prijava;
3.3. Opis odabira projekta na nivou LAG-a (način odabira projekata, kriteriji, sastav tijela za odabir projekata)
Kriteriji za odabir projekata moraju biti utvrđeni na način koji osigurava postizanje ciljeva strategije.
Još jedan važan aspekt jest osiguravanje doprinosa kriterija odabira projekata praćenju provedbe strategije. Svaki tip operacije ima propisane obvezne pokazatelje. Kontrola nad provedbom strategije može se postići povezivanjem kriterija odabira projekata s ciljevima i pokazateljima strategije. Kriteriji odabira projekata također nude mogućnost usmjeravanja na konkretna pitanja koja su od ključne važnosti za postizanje očekivanih ishoda strategije (na primjer, suradnja, inovacije, itd.). Pri odabiru projekata, pažnju bi također trebalo obratiti na opću kvalitetu prijave: argumentacija projekta i proračuna, visokokvalitetne ishode, održivost, sposobnost podnositelja prijave, itd.
U povjerenstvo za odabir trebale bi biti uključene osobe koje dobro poznaju lokalne potrebe i mogu razumjeti „širu sliku” u smislu integriranog razvoja područja. Povjerenstvo za odabir može uključivati dodatne stručnjake ako je potrebno posebno znanje, kao i predstavnike partnera s kojima se surađuje, ako je relevantno.
Opće informacije o selekcijskom postupku i kriterijima odabira moraju biti navedene u LRS:
Propis kojim se organiziraju pozivi za podnošenje prijava, upravljanje savjetovanjima, podnošenjem i obradom prijava (važni postupci i rokovi);
Propis o formiranju povjerenstva za odabir, poslovniku odbora i o pravilima izuzeća članova povjerenstva iz selekcijskog postupka;
Kriteriji za odabir projekta i pravila o načinu rangiranja prijava;
Propis kojim se organizira nužno čuvanje sviju dokumenata vezanih uz prijave projekata, obradu i odabir;
Dokumentacija sa smjernicama za podnositelje prijava, npr. pravila za natječaje, dnevnici dobrovoljnog rada/volontiranja, pravila za označavanje ulaganja logotipima LEADER, itd.
LAG-ovi moraju osigurati transparentnost selekcijskog postupka i izbjegavanje sukoba interesa prema Uredbi (EU) br. 1303/2013, članku 34. između podnositelja prijave i članova povjerenstva. Točnije, član povjerenstva za odabir ne može sudjelovati u postupku odabira ako:
Član povjerenstva za odabir je podnositelj, predstavnik podnositelja, član obitelji ili rođak podnositelja prijave;
Član povjerenstva za odabir je u poslovnom, radnom ili drugačijem odnosu s podnositeljem prijave;
Član povjerenstva za odabir povezan je s podnositeljem na drugi način ili postoje okolnosti koje mogu utjecati na objektivnost pri odabiru

12. 3.5. Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima (ŽRS , PRR)
3.4. Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje
LAG-ovima se čvrsto preporučuje da u svoje LRS uključe aktivnosti suradnje, u obliku posebnih aktivnosti suradnje ili sveobuhvatne strategije suradnje, ovisno o potrebama utvrđenima u SWOT analizi.
Projekti suradnje zahtijevaju viši stupanj koordinacije od redovitih lokalnih projekata. U mnogim slučajevima projekti suradnje imaju snažnu kolektivnu ili teritorijalnu dimenziju. Podnositelj zahtjeva za potporu za projekt suradnje je LAG. LAG može surađivati s partnerima iz zemalja unutar i izvan Europske unije. Partneri unutar Europske unije mogu se nalaziti i u ruralnim i urbanim područjima. Partneri izvan Europske unije mogu se nalaziti samo u ruralnim područjima.
LAG utvrđuje područja suradnje u svojoj strategiji, no partneri ne moraju nužno biti precizno identificirani unutar LRS-a
Prije nego što počnu izrađivati projekt suradnje, partneri bi trebali potpisati sporazum u kojemu jasno navode zadatke svakog partnera.
3.5. Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima (ŽRS , PRR)
Nije potrebno opisivati i navoditi niz dokumenata, jer je svrha te usklađenosti isključivo u podržavanju i opravdavanju odabranog smjera LRS. Dakle, treba upućivati na i opisivati samo one dokumente koji su dokazano povezani s fokus područjima LRS.
Zajednička/horizontalna pitanja kojima se treba baviti LRS su:
- inovacije;
- okoliš;
- prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena
Svaka LRS mora iznijeti integrirana i inovativna lokalna rješenja lokalnih problema. Inovacije u kontekstu ruralnog razvoja mogu biti tehnološke, ali i ne-tehnološke, organizacijske ili društvene. Inovativna narav LRS treba biti vidljiva unutar predloženih aktivnosti uz poticajan utjecaj na lokalni razvoj ili na predložene načine rješavanja lokalnih problema na novi način. Te aktivnosti i načini mogu biti nove usluge, proizvode ili aktivnosti.
U ruralnim područjima integracija ne znači da bi strategije trebale pokušati rješavati sve odjednom ili svemu davati jednaku važnost. Kako je već spomenuto, zajednice moraju donositi odluke i usmjeriti se na ciljeve i aktivnosti za koje je najvjerojatnije da će polučiti promjene koje žele postići.

13. 4. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS
Predlaže se da se tijekom razdoblja pripreme LRS (u slučaju Hrvatske, šest mjeseci za provedbu Podmjere 19.1.) pripremi, odobri i objavi plan uključivanja dionika. U tom bi planu trebalo navesti cilj uključivanja dionika, imenovati dionike i skupine dionika na koje se cilja, i posljednje, no ne i najmanje važno, istaknuti razine i metode uključivanja, kao i metode komunikacije koje se namjerava koristiti. U ovom slučaju, planom uključivanja dionika treba obuhvatiti dosta detaljni plan bitnih događaja i aktivnosti.
4.1. Opis sudjelovanja različitih interesnih skupina u izradu LRS i primjena načela „odozdo prema gore“
4.2 Opis partnerstva
5. Akcijski plan provedbe LRS
Provedbu LRS treba iskazati u realnom, jasnom i logičnom, izvedivom akcijskom planu. U njemu treba utvrditi što i zašto će se raditi, tko i do kad će to učiniti, kao i dodijeljena financijska sredstva.
U akcijskom planu treba razmotriti barem sljedeće četiri točke:
• Koje vrste aktivnosti predviđa LAG za postizanje ciljeva;
• Tko će biti odgovoran za provedbu aktivnosti (LAG, različiti korisnici projekta u okviru svake aktivnosti);
• Kad se trebaju odvijati aktivnosti (vremenski raspored provedbe strategije);
• Koji su iznosi financijskih sredstava za aktivnosti. Proračun za svaku aktivnost može se iskazati u postocima.
5.1. Tijek provedbe LRS na nivou svake godine unutar programskog razdoblja 2014 – 2020
5.2. Procjena broja projekata za vrijeme programskog razdoblja 2014 – 2020

14. 6. Način praćenja i procjene provedbe LRS (način upravljanja provedbom, nadzora provedbe i ocjenjivanja uspješnosti provedbe strategije)
U zakonskom okviru EU-a postoji još jedan novi aspekt na koji bi LAG-ovi trebali obratiti pažnju: potrebno je objasniti „kako je organizirano praćenje i evaluacija” LRS. Svi ciljevi moraju ispunjavati zahtjev mjerljivosti izlaznih podataka i rezultata. U strategiji mora biti naveden pregled postupaka praćenja i evaluacije. Detaljne postupke aktivnosti praćenja i evaluacije treba opisati u planu evaluacije.
Svrha praćenja jest dobivanje povratnih informacija o vlastitom napretku u vašem LAG-u - približavate li se svojim ciljevima. Zbog toga je vrlo bitno uspostaviti transparentan, jednostavan i pristupačan sustav praćenja. Osim toga, kad se radi o praćenju, preporučuje se uporaba ICT sustava pomoću kojih je moguće izraditi potrebna izvješća u bilo kojem trenutku. Stalni postupak praćenja usko je povezan s postupkom evaluacije LRS-a jer osigurava nužne osnovne informacije za periodičnu evaluaciju napretka LRS.
Ishod praćenja strategije treba biti godišnje izvješće o praćenju. Ishod evaluacije strategije treba biti izvješće o evaluaciji za razdoblje evaluacije (trajanje razdoblja evaluacije može se odabrati na razini LAG-a, no mora biti dobro obrazloženo; predloženo razdoblje za evaluaciju je minimalno svake tri godine).
Aktivnosti LRS-a izravno su povezane s mjerama Programa i tipovima operacija, a LAG bi trebao relevantne pokazatelje aktivnosti integrirati u svoje sustave praćenja. Važno je prikupiti potrebne podatke za izvješćivanje sukladno CMES/CMEF pokazateljima. U slučaju Hrvatske, CMES/CMEF pokazatelji djelomično su uključeni u poglavlja Programa 5.4. i 11. Navedene tablice upućuju na kvantificirane ciljeve i pokazatelje povezane s fokus područjima koji su odabrani u Programu. Stoga na razini LAG-a treba prikupiti odnosne izlazne/output pokazatelje (npr. radna mjesta stvorena u financiranim projektima za fokus područje 6B) i uključiti ih u godišnje izvješće o praćenju.
Međutim, praćenje napretka LRS-a ne bi trebalo biti ograničeno na prilagodbu CMES/CMEF pokazatelja. Prema posebnim lokalnim potrebama, LAG bi trebao prikupiti i ostale specifične pokazatelje radi analize i mjerenja uspješnosti provedbe strategije. Postoji potreba za dodatnim pokazateljima radi prikaza manjih, lokalnih ili postepenih učinaka LRS-a.

15. Evaluacija strategije
Primjer organizacije praćenja i evaluacije strategije
Praćenje strategije
Evaluacija strategije
Organizira
Odgovarajuće tijelo LAG-a (upravni odbor, odbor za praćenje, itd.)
Odgovorno tijelo
Osoblje LAG-a
Osoblje LAG-a/vanjski stručnjaci
Sadržaj praćenja
Uporaba proračuna
Statistika prijava projekata
Doprinos projekta ciljevima i pokazateljima strategije
Aktivnosti animacije LAG-a i projekti suradnje
Doprinos ciljevima Programa
Godišnja izvješća o praćenju
Rezultati i učinci provedenih projekata
Vremenski raspored
Stalno
2 puta tijekom cijelog razdoblja
Razdoblje izvješćivanja
Godišnje
3 godine
Tijelo koje odobrava izvješće
Upravni odbor
Skupština
Svrha izvješća
Priprema godišnjeg plana provedbe strategije
Poboljšanja mehanizama provedbe
Revizija strategije

16. Primjer pregleda pokazatelja
* Treba pratiti i ocjenjivati i utjecaj projektnih aktivnosti suradnje LAG-a
Cilj 1.:
Aktivnosti
Tip operacije
Pokazatelji učinka i njihove ciljne vrijednosti
Pokazatelji rezultata/targeta i njihove ciljne vrijednosti
Pokazatelji izlaza/outputa i njihove ciljne vrijednosti
Aktivnost 1.
Tip operacije 1.
Aktivnost 2.
Aktivnost 3.
Tip operacije 2.
Cilj 2.:
Tip operacije 3.
Tip operacije 4.
Projekt suradnje*

17. Osim opisivanja postupka praćenja i evaluacije u LRS, svaki bi LAG trebao pripremiti plan evaluacije radi detaljnijeg opisivanja postupka evaluacije. Taj bi plan trebao biti okvir za procjenu uspješnosti LAG-a u smislu provedbe projekta CLLD/LEADER i njegovih specifičnosti, uključujući sustave i mehanizme za upravljanje financijskim i izlaznim podacima kako bi se osiguralo da se navedeni i prijavljeni podaci odnose na specifične pokazatelje i ciljeve Programa i LRS-a. Okvirni pregled plana evaluacije LAG-a mogao bi biti kako slijedi:
- Koji su ciljevi LAG-a za praćenje i evaluaciju, koji pokrivaju i razinu LRS-a i Programa?
- Na koje će se načine upravljati postupcima?
- Postoje li posebne teme LRS ili CLLD/LEADER-a koje bi LAG htio istražiti ili ocijeniti?
- Koji i kakvi su podaci potrebni za praćenje i evaluaciju LRS, i na koji će se način njima upravljati?
- Koji će se alati i metode koristiti i/ili podaci i informacije?
- Kakav je vremenski raspored i koje su referentne točke?
- Kakav se pristup priopćavanju o aktivnostima i nalazima evaluacije predlaže?
- Koja su sredstva za to potrebna?
6.1. Opis praćenja provedbe LRS
6.2 Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS
6.3. Opis procjene provedbe LRS

18. 7. Opis sposobnosti provedbe LRS
LAG mora imati sposobnost provedbe LRS što u biti osigurava kvalitetu provedbe strategije. Potrebno je opisati upravljanje i strukturu LAG-a. Za sastavljanje ovog elementa sadržaja LRS, treba razmotriti sljedeće aspekte:
Članovi LAG-a - popis članova prema njihovoj pripadnosti različitim sektorima;
Pozadina LAG-a - opće informacije o osnivanju, ovdje se mogu navesti i druge važne značajke vezane uz LAG;
Skupština ili najviše tijelo LAG-a - njegova osnovna uloga;
Upravni odbor i njegovi članovi - njihovi zadaci i uloge;
Osoblje - koliko osoba, njihovi položaji, opći radni zadaci;
Povjerenstvo za odabir projekta - glavna načela njihova rada;
Odbor za praćenje i/ili reviziju - glavna načela njihova rada;
Iskustva LAG-a iz prethodnog razdoblja provedbe LEADER pristupa, ako postoje;
Organizacijski razvoj LAG-a - ovdje se opisuju aktivnosti izgradnje kapaciteta za sam LAG (aktivnosti uključivanja i osposobljavanja, uključivanje članova, itd.).
 Uloga LAG-a zapravo je aktiviranje ljudi i pomaganje u pokretanju projekata i aktivnosti, a ne rad za lokalnu zajednicu.
Jedan od prvih i najvažnijih zadataka LAG-ova jest procijeniti koliko je zajednici potrebna izgradnja kapaciteta i to integrirati u LRS.
Osim sposobnosti provedbe LRS, bitne su i metode organizacije tijeka rada tijekom njezine provedbe . Najuobičajeniji način na koji LAG-ovi mogu opisati provedbu strategije jest kroz integrirane radne pakete koji mogu, primjerice, uključivati:
Upravljanje i administracija radi osiguravanja provedbe strategije i njezinog daljnjeg razvoja;
Obrada i odabir prijava projekata - briga o kvaliteti projekata i njezinoj usklađenosti s vizijom i ciljevima strategije. Pružanje podrške i savjeta potencijalnim podnositeljima prijave.
Uključivanje i širenje informacija - priprema potencijalnih podnositelja za kvalitetne projekte;
Međuteritorijalna i transnacionalna suradnja, uključujući suradnju između sela i gradova - radi stjecanja novog znanja i aktiviranja važnih postupaka;
Animacijske aktivnosti i razvojni projekti - animacijske aktivnosti za područje, razvojni projekti; radi podizanja kapaciteta LAG-a, osposobljavanja, studijskih putovanja, itd.;
Praćenje i evaluacija - radi ocjenjivanja rezultata provedbe strategije i učenja o pogreškama.
7.1. Ljudski kapacitet za provedbu LRS
7.2. Financijski kapacitet za provedbu LRS
7.3. Iskustvo u provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju 2007 – 2013
7.4. Iskustvo u provedbi projekata izvan mjere LEADER

19. 8. Financijski plan
U financijskom bi planu trebale biti navedene okvirne procjene iznosa koji će biti dodijeljeni različitim vrstama aktivnosti. U planiranju je potrebno razlikovati troškove za provedbu same strategije, za suradnju, te tekuće troškove i animaciju.
Financijski bi plan trebao jasno istaknuti da ulaganja odgovaraju ciljevima koje navodi zajednica, i da ih je moguće realno postići uz dani vremenski raspored i dostupne resurse. Ponovno treba naglasiti da proračun mora bit realan, dobro usmjeren i da treba uzeti u obzir sve potrebne rizike
8.1. Financiranje rada LAG-a (izvori financiranja)
8.2. Financiranje provedbe LRS
8.3. Procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu projekata

20. Primjer podjele financija
Ciljevi
Cilj 1. (ukupno dodijeljeni %)
Cilj 2. (ukupno dodijeljeni %)
Cilj 3. (ukupno dodijeljeni %)
Aktivnosti
Aktivnost 1.
Aktivnost 2.
Aktivnost 3.
Aktivnost 4.
Aktivnost 5.
Tip operacije
Tip operacije 1. (% dodjele)
Tip operacije 2. (% dodjele)
Tip operacije 3. (% dodjele)
Tip operacije 4. (% dodjele)
Međuteritorijalna i transnacionalna suradnja u %
Tekući troškovi i animacija u %

21. Primjer podjele financija po godinama
Godine
proračun (ukupni iznos)
Tip operacije 1.
Tip operacije 2.
Proračun za suradnju
Proračun za tekuće troškove i animaciju
2016. %
2017.
itd.

22. Ciljevi poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj
poticanje konkurentnosti poljoprivrede, među ostalim, i kroz višenamjensku i tehnološki inovativnu proizvodnju prilagodljivu klimatskim promjenama te tehnološki moderniziranu prehrambeno-prerađivačku industriju
osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih promjena uz provedbu načela zaštite okoliša i prirode te očuvanje genetskih izvora
postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta
Prioriteti programa ruralnog razvoja
P1: Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima
P2: Jačanje isplativosti poljoprivrednoga gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama
P3: Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište, dobrobit životinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi
P4: Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom
P5: Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru
P6: Promicanje društvene uključenosti, suzbijanja siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima

23. Mjere iz Programa ruralnog razvoja koje će LAG-ovi moći koristiti za provedbu LRS:
MJERA 3 - PROGRAMI KVALITETE ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE I HRANU
MJERA 4 - ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU
MJERA 6 - RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTVA I POSLOVANJA
MJERA 7 - TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U RURALNIM PODRUČJIMA
MJERA 8 - ULAGANJA U RAZVOJ ŠUMSKIH PODRUČJA I POBOLJŠANJE ISPLATIVOSTI ŠUMA
MJERA 9 - USPOSTAVLJANJE SKUPINA I ORGANIZACIJA PROIZVOĐAČA
MJERA 16 - SURADNJA

25. Najvažnije radionice organizirane od strane Ministarstva poljoprivrede u godini vezano za izradu LRS
Radionice za podmjeru u svrhu pripreme podnošenja Zahtjeva za potporu u podmjeri i izradu lokalne razvojne strategije LAG-ova:
Zagreb
Osijek
Split
Rijeka
u Zagrebu je u organizaciji Ministarstva poljoprivrede predstavljen „Vodič za izradu, monitoring i evaluaciju lokalnih razvojnih strategija za programsko razdoblje ” (engleska i hrvatska verzija Vodiča je elektronski proslijeđena svim LAG-ovima)
u Zagrebu je u organizaciji European Evaluation Helpdeska for Rural Development i Ministarstva poljoprivrede održana radionica “EvaluationWORKS! 2015” – godišnja radionica jačanja kapaciteta dionika evaluacije programa ruralnog razvoja

26. 19.2. Provedba operacija unutar CLLD strategije
Korisnici
nosioci projekta sa područja LAG-a (koji su podnijeli zahtjev LAG-u)
odabrani LAG-ovi
Potpora
do ,00 eur/odabranom LAG-u za razdoblje 2014 – 2020
Provedba projekta koje je odabrao LAG temeljem lokalne razvojne strategije LAG-a
iznos potpore po projektu će ovisiti o vrsti projekta i kriterijima zadanim u PRR
Izračun potpore u podmjeri 19.2.:
broj stanovnika LAG-a
Broj JLS-ova u LAG-u
broj bodova pri ocjeni LRS
udio civilnog i gospodarskog sektora u upravljačkom tijelu LAG-a

27. 19.3. Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a
Korisnici
odabrani LAG-ovi unutar podmjere 19.2
Potpora - 5 % od dodijeljenog iznosa potpore u podmjeri – max.do € (intenzitet potpore do 100% prih.izdataka)
Opći uvjeti
pripremu projekta suradnje mogu predložiti fizičke i pravne osobe s područja LAG-a
partneri odabranom LAG-u u pripremi projekta suradnje mogu biti:
drugi LAG
lokalno partnerstvo u ruralnom ili urbanom području koje provodi neki oblik lokalne razvojne strategije sukladno članku 44. stavku 2. Uredbe (EU) br.1305/2013.

28. Uvjeti prihvatljivosti:
Tip operacije :
Priprema aktivnosti suradnje lokalne akcijske grupe (troškovi putovanja i smještaja tijekom traženja partnera za suradnju; troškovi prijevoda, simultanog prijevoda, organizacije sastanaka, itd.; specifična znanja vezana uz djelokrug planiranog projekta suradnje) – do 20% ukupno dodijeljenih sredstava za provedbu podmjere 19.3.
Uvjeti prihvatljivosti: 
cilj, tip ili tematsko područje planiranog projekta suradnje mora biti opisano ili navedeno u LRS
upravno (izvršno) tijelo LAG- a mora donijeti odluku o pokretanju pripremnih aktivnosti za provedbu planiranog projekta suradnje
troškovi moraju nastati ne duže od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu odluke o pokretanju pripremnih aktivnosti za provedbu planiranog projekta suradnje iz točke 2. ovoga stavka
pripremne aktivnosti provode se na području partnera koji planiraju sudjelovati u projektu (minimalno 2 partnera)
u projektima suradnje koji se planiraju provoditi s partnerima izvan granica EU, prihvatljive su samo aktivnosti koje se odnose na ruralno područje
planirani projekt suradnje mora ostvariti najmanje 40 bodova za kriterije odabira zahtjeva za potporu iz Priloga I. ovoga Pravilnika.
isti troškovi ne smiju biti sufinancirani drugim javnim sredstvima.

29. Tip operacije :
Provedba aktivnosti suradnje LAG-a (troškovi provedbe međuteritorijalnih projekata
suradnje - unutar granica RH; troškovi provedbe transnacionalnih projekata suradnje - između država članica ili s trećim državama).
Uvjeti prihvatljivosti
 cilj, tip ili tematsko područje projekta suradnje mora biti opisano ili navedeno u LRS
partneri na projektu moraju sklopiti Sporazum o suradnji koji sadrži jasnu razdiobu planiranih aktivnosti po svakom partneru i financijski plan za svakog partnera te jasne zajedničke ciljeve i rezultate projekta suradnje koji moraju biti u skladu s LRS
financijski plan mora sadržavati razdiobu troškova po svakom partneru te po tipu/vrsti troška
projekt suradnje mora se provoditi na području partnera koji sudjeluju u provedbi projekta suradnje (min. 2 partnera)
u transnacionalnim projektima suradnje koji se provode izvan granica EU, prihvatljive su samo aktivnosti koje se odnose na ruralno područje
troškovi moraju nastati najviše 36 mjeseci od dana potpisa Sporazuma o suradnji
projekt suradnje mora ostvariti najmanje 40 bodova za kriterije odabira zahtjeva za potporu iz Priloga I. ovoga Pravilnika
U slučaju kada projekt suradnje uključuje investiciju, u Sporazumu o suradnji partneri moraju jasno naznačiti tko preuzima vlasništvo nad investicijom.
 Troškovi ne smiju biti sufinancirani drugim javnim sredstvima.
 Odabrani LAG može sufinancirati najviše do 60 % ukupnih troškova projekta suradnje.

30. Tip operacije :
U slučaju da je partner odabranom LAG-u u provedbi projekta suradnje lokalno partnerstvo u ruralnom ili urbanom području koje provodi neki oblik lokalne razvojne strategije, odabrani LAG mora biti nositelj ili glavni koordinator projekta.
Intenzitet potpore po pojedinom projektu suradnje određuje LAG, a može iznositi najviše do 100 % ovisno o ograničenjima navedenima u Programu.
Neki od kriterija koje LAG treba uzeti u obzir prilikom odlučivanja o intenzitetu potpore su:
zajednički interes lokalne zajednice
zajedničke korisnike (gdje je primjenjivo)
javni pristup rezultatima provedenoga projekta
doprinos ciljevima LRS
raspoloživa alokacija

31. Više informacija o projektima suradnje LAG-ova:
•LEADER Cooperation FAQs
• Cooperation offers database
•EC Guidance for implementation of LEADER Co-operation activities in Rural Development Programmes
•Report on 'The State-of-play of the implementation of Rural Development Programme Measure 421 in the EU-27'

32. 19.4. Tekući troškovi i animacija
Korisnici
odabrani LAG-ovi unutar podmjere 19.2
Potpora
do 25% od ukupno dodijeljenog iznosa u podmjeri 19.2.
intenzitet potpore je do100 % ukupnih prihvatljivih troškova
Prihvatljivi troškovi
Tekući troškovi:
djelatnici i administrativni troškovi odabranih LAG-ova kao što su troškovi ureda LAG-a (najamnine, režije, uredski materijal itd.),troškovi djelatnika (plaće, putni troškovi itd.), uredska oprema itd.
troškovi treninga za djelatnike i članove (treninzi za promotore projekata se ne smiju financirati unutar tekućih troškova) kao što su troškovi stručnjaka, najam prostora za trening, hrana i piće, putni troškovi, dnevnice itd.
troškovi vezano za odnose sa javnošću kao što su promotivni materijali, mrežne stranice, promotivne aktivnosti itd.
financijski troškovi kao što su bankovne i poštanske naknade, itd.
troškovi umrežavanja kao što je sudjelovanje djelatnika i članova LAG-a na sastancima, uključujući sastanke Mreže za ruralni razvoj i Europske mreže za ruralni razvoj, nacionalne i europske mreže LAG-ova
troškovi monitoringa i evaluacije LRS (na nivou LAG-a) kao što su troškovi stručnjaka, itd.
Animacija:
razmjena znanja između dionika kao što su troškovi puta u smještaja, kotizacije, itd.
informiranje i promidžba LRS kao što su javni skupovi, letci, brošure, web stranice, itd.
pomoć potencijalnim korisnicima za razvoj projekata i pripremu prijave kao što su putni troškovi, uredska oprema, itd.
operativni troškovi nastali za potrebe animacije kao što su najamnine, režije, uredski materijal, uredska oprema, itd.
troškovi osoblja nastali provedbom animacije kao što su plaće, putni troškovi, itd.
troškovi nastali provedbom animacije kao što su uredski materijal, trošak stručnjaka, itd.

33. SUFINANCIRANO SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE – MJERA TEHNIČKA POMOĆ
HVALA NA POZORNOSTI!
01/6106 – 908
EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ – EUROPA ULAŽE U RURALNA PODRUČJA
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE –
SUFINANCIRANO SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE – MJERA TEHNIČKA POMOĆ