1. ( INŽENJERSKA EKONOMIKA)
PROCESNA EKONOMIKA
( INŽENJERSKA EKONOMIKA)
Profesija kemijskog inženjera definirana od AIChE
Profesija u kojoj je poznavanje matematike, kemije i drugih prirodnih znanosti, dobiveno učenjem, iskustvom i praksom, primijenjeno na sposobnost prosuđivanja ekonomskog načina korištenja tvari i energije
za dobrobit čovječanstva.

2. Literatura:
Peters& Timmerhaus, PLANT DESIGN AND ECONOMICS FOR CHEMICAL ENGINEERS, Mc Graw Hill, 1991
L.T. Biegler, I.E. Grosmann, A.W. Westerberg, SYSTEMATIC METHODS OF CHEMICAL PROCESS DESIGN, Prentice Hall International, University Huston, 1999 (Chapter 5 – Economic Evaluation)
R. Turton, R.C. Bailie, W.B. Whiting, J.A. Shaeiwitz, ANALYSIS, SYNTHESIS, AND DESIGN OF CHEMICAL PROCESSES, 2nd ed. Prentice Hall International, University Huston, 2003 (Chapter 7 – Engineering Economic Analysis)
J.M. Douglas, CONCEPTUAL DESIGN OF CHEMICAL PROCESSES, McGrawHill, 1988(Chapter 2 – Engineering Economics)
I.Santini, TROŠKOVI U POSLOVNOM ODLUČIVANJU, Hibis, Centar za ek.consulting, 1999
V. Gašparović, TEORIJA RASTA I UPRAVLJANJE RASTOM PODUZEĆA, Školska knjiga Zagreb, 1996
T.G. Eschenbach, ENGINEERING ECONOMY, Applying theory to practice, Oxford University Press, Oxford, 2003

3. EKONOMIJA - gospodarenje
Ekonomske odluke
Kod inženjersko ekonomskih odluka uvijek se promatra novac - gledajući kratkoročno, a isto tako i dugoročno. Mora se raditi ravnoteža između troškova i dobiti, sada i u budućnosti.
Troškovi izgradnje i ulaganje u projekt sada, trebaju osigurati dobit za 10 ili 50 godina. Inženjerska ekonomika treba se baviti tokovima novca kroz različita vremena promatranja i ključni dio je u fazama donošenja odluka..
EKONOMIJA ≠ EKONOMIKA
EKONOMIJA - gospodarenje
EKONOMIKA – znanost

4. Ekonomija ( gospodarenje ) u proizvodnim sustavima
1.1 Osnove ekonomije
Ekonomija ( gospodarenje ) u proizvodnim sustavima
-gospodarenje prinosom
-gospodarenje obimom proizvodnje
-gospodarenje postrojenjem ( smanjenje troškova)
-gospodarenje prostorom (lokacija skladišta, transport)
-gospodarenje materijalom
-gospodarenje vremenom (najvažnija stvar u funkcioniranju tvornice)
-gospodarenje proizvodom i proizvodnim programom (osmišljavanje
novog proizvoda, poboljšanje…)

5. KAO PROIZVODNI I POSLOVNI SUSTAV
PODUZEĆE (TVORNICA)
KAO PROIZVODNI I POSLOVNI SUSTAV
PROIZVODNA POSTROJENJA – reaktori, separacijske jedinice (destilacija, filtracija…), transportni uređaji, sušenje, ambalažiranje, kompresori, pumpe…
POMOĆNA POSTROJENJA – za proizvodnju pare, gorivo, plinovi, rashladni sustavi (rashladni tornjevi), za obradu otpada ("end of pipe" tehnologije)….
SLUŽBE I POSLOVI - izvan granica postrojenja – transport, vatrogasci, održavanje, komercijala, financije, uprava, opći poslovi, laboratoriji, restoran, ambulanta, biblioteka, informacijski centar…

6. Funkcionalna struktura tvornice – Što rade ljudi?
Operativno i strateško odlučivanje: Uprava, management – grupa ljudi koja odlučuje, bavi se strateškim (dugoročnim) vođenjem tvrtke, operativnim poslovima
Komercijala i financije – nabava, prodaja, istraživanje tržišta ( poželjni mladi ljudi), knjigovodstvo, financije
Istraživanje i razvoj – procesa, proizvoda, operacije, evaluacija produkata ( istraživanje – rijetko zadani okviri, gornja granica je intelekt i znanje čovjeka, otkrivanje nečega; razvoj – istraživanje procesa, operacije po striktno zadanom zadatku i zadanim parametrima. Evaluacija rada pojedinca i projekta

7. Funkcionalna struktura tvornice – Što rade ljudi? - nastavak
Proizvodnja – nema eksperimentiranja i improvizacije
Ostali poslovi – pravna služba, kadrovska, čuvari, vatrogasci, skladišta, transport, restoran
Tehničke službe – priprema proizvodnje, održavanje, zaštita pri radu i sigurnost postrojenja, projektiranje i gradnja, priprema proizvoda, laboratorijska kontrola

8. ↓ Prekid znači da nema utjecaja na cijenu TRŽIŠNA EKONOMIJA
Kada nema prekida –
dogovorna ekonomija
PROŠLOST
TRŽIŠTE
PRIHOD
TROŠKOVI
PODUZEĆE
CIJENA

9. Ciljevi i ograničenja poduzeća:
Ciljevi poduzeća na tržištu proizvoda
Osnovni cilj svakog poduzeća je stvoriti novac. To se postiže proizvodnjom proizvoda visoke tržišne vrijednosti koji je nastao iz sirovina niske tržišne vrijednosti.
Mora biti:
- Biti profitabilniji od drugih ( kvaliteta)
- Prodati više od drugih ( kvantiteta)
- Imati veća učešća na tržištu → težiti monopolu
- povećati kapital poduzeća, težnja da tvrtka što više vrijedi,
manager mora težiti da tvrtka što više vrijedi.

10. Da bi ciljevi ostvarili poduzeće treba:
raditi rentabilno
2. biti likvidno – uvijek treba imati novaca na raspolaganju (redovito plaćati
račune)
3. osiguranje kontinuiteta postojanja – preko razvoja, ljudi opreme, tržište,
reklama)
4. nezavisnost odlučivanja- radi spriječavanja preuzimanja i samostalnosti
poslovanja.

11. Ograničenja: ekonomska ( dobit , ulaz, izlaz, troškovi)
socijalna (odnos prema ljudima, kultura, tvrtka)
korištenje prirodnih resursa (postoje zakonske obaveze o korištenju resursa,
energije, postrojenje mora raditi sa određenom djelotvornošću, η
ekološka
Ciljevi se ne mogu ostvariti bez ograničenja.
Kombinacija odgovornosti, ciljeva, aktivnosti dovodi do
ODRŽIVOG RAZVOJA.

12. EKONOMSKA POLITIKA DRUŠTVA EKONOMSKA ATRAKTIVNOST
TRŽIŠTE
DRUŠTVENA KORIST
ETIKA
TEHNIKA I ZNANOST
FINANCIJE
SOCIJALNI
ODNOSI
RESURSI
SIGURNOST
ZAŠTITA
OKOLIŠA
EKONOMSKA POLITIKA DRUŠTVA
VREMENSKI HORIZONT
EKONOMSKA ATRAKTIVNOST
DOBRE ODLUKE
CILJEVI SE OSTVARUJU

13. 1.2 Inženjersko ekonomska analiza
utvrđivanje optimalnih radnih uvjeta procesa uz minimalne troškove
2. istraživanje procesnih alternativa za poboljšanje kvalitete, iskorištenja ili
ekološke prihvatljivosti
3. istraživanje troškova u procesu
4. ekonomska prihvatljivost novih procesa i proizvoda
5. ocjenjivanje istraživačkih, razvojnih i investicijskih projekata
Ekonomski razvoj se može postići u slučaju ako:
1. proces donosi novac
2. ako je proces atraktivniji u usporedbi s drugim procesima

14. Koštanje i vrijednost imovine
Procesni inženjer analizom koštanja (troškova) i profita (zarade) pokušava predvidjeti investicijsko ulaganje u pojedinačni projekt. Poslije ulaganja računovođa treba pokazati financijske rezultate.
Procesni inženjer se nada da će se predviđanja slagati sa rezultatima računovođe. Vrlo su male šanse za slaganje, jer nisu promatrani isti faktori koštanja i ne koristi se ista terminologija radi toga je bitno da procesni inženjer poznaje osnovne principe proračuna, terminologiju, osnovne metode i način zapisa i predstavljanja informacija od strane računovođa (ekonomista) u industriji.
Slijedeća slika prikazuje stablo toka novca u industrijskim operacijama.

15. Tokovi novca poduzeća

16. Ekonomska analiza procesa u većini slučajeva će biti napravljena s točke gledišta poduzeća kao investitora u projekt.
Pretpostavka je da će postrojenje raditi godinama. Ono što je nužno je moći procijeniti, da li je dohodak u budućnosti dovoljno atraktivan u odnosu na isplativost.
Osnova razvoja ulaganja je Vremenska vrijednost novca. Moramo razlikovati terminologiju o osnovama financijskog računa.
1. Nominalni iznos novca – neki iznos novca koji ima određenu kupovnu moć (mijenja se radi inflacije), sadašnja vrijednost novca nije ista kao tadašnja vrijednost novca (npr. na kraju godine) bez obzira što je nominalna vrijednost ista.
Novac stalne vrijednosti – vrijeme ne igra ulogu.
Kamata – povezuje i utvrđuje međunovčane odnose, šansa da se zaradi (banke 25 % kamata). To je cijena korištenja posuđenog novca u nekom vremenu.
4. Vremenska vrijednost novca – stvarna količina akumuliranog novca do vremena "n"
Kupovna moć akumuliranog novca i ukamaćivanja mora biti ista kao u početku.

17. 2 . Ulaganje i vremenska vrijednost novca
Ključ ekonomskog sistema
Vještina stvaranja profita iz uloženog novca
Postoje različiti načini raspodjele osobnog dohotka:
1. održavanje standarda življenja ( hrana, odjeća, prijevoz, razni troškovi poput poreza i slično…. )
2. preostali novac tzv. novac za slobodno trošenje, možemo ga:
a) staviti ga u banku, spremiti ga kod kuće …..
b) taj novac uložiti u nešto

18. Primjer 1:
Prvi posao počinjete sa dohotkom od $ ,00 /godišnje. Odlučili ste izdvajati 10 % ili $ 5.000,00 / godišnje u mirovinski fond tokom 40 godina. Pretpostavka je da ćete taj novac trošiti 20 godina nakon umirovljenja. Imate ponudu za ulaganje, koje će se tokom 20 godina u mirovini vraćati u iznosu od $ ,00/ godišnje za taj investirani novac.
a) koliko novaca ćete imati po godinama ako ga spremate, a ne investirate u ništa?
b) kako usporediti sa planom investiranja?
c) koliko novaca se dobiva iz ulaganja?

19. INVESTIRANI NOVAC STVARA NOVAC
Rješenje:
a) Spremljen novac: ($ 5.000,00)(40) = $ ,00
dohodak tokom umirovljenja: $ ,00/20 = $ ,00 / god
b) Usporedba: ( spremljen dohodak / dohodak od ulaganja)
= ,00/67.468,00 = 0,15
c) Proizvedeni novac = Primljeni novac – Investirani novac = ($ ,00)(20) - $ ,00 = $ ,00
Ovako veliki povrat ulaganja rezultat je dva faktora: dugi vremenski period ulaganja i kamate na uloženi novac.
INVESTIRANI NOVAC STVARA NOVAC

20. 2.1 Što znači ulaganje?
To je sporazum između investitora (ulagača) koji osigurava novac, P, a sa druge strane je stvaratelj novca, F. U budućnosti ulagač očekuje da će F > P.
E = F – P zarađeni novac
Godišnji udio zarade:
Ako gornju jednadžbu podijelimo sa P dobivamo da je:
F / P = (1+ n is ) ili F / P = f ( n, i)

21. Primjer složene bankarske transakcije (slijedeća slika)
prikazuje financijsku shemu koja osigurava izgradnju
novog procesnog postrojenja ili rekonstrukciju
postojećeg.
BANKA
PODUZEĆE
PROJEKT
ULAGAČ
STVARATELJ
PROFIT
Visoko vrijedne
kemikalije
Odnos 1
Odnos 2
Nisko vrijedne
kemikalije

22. Postoje dva oblika suradnje u ovom projektu:
1. banka je ulagač, a poduzeće stvara novac
2. poduzeće je ulagač, a projekt proizvodi novac
Izvor novca je projekt koji stvara prihod banci i poduzeću.
Zaključak:
Bez investitora (ulagača) nema izgradnje, a bez postrojenja nema profita za banku i poduzeće.
Novac je vrijednost proizvoda i usluga.

23. Banka, nakon dvije godine stvorila je $ 150,00
Primjer 2
Odlučili ste oročiti na dvije godine $ 1000,00 u banku uz posebnu
kamatu. Nakon dvije godine vi ćete podići $ 1150,00.
Tko stvara novac?
Tko je ulagač?
Koje su vrijednosti P, F, is i n?
Rješenje:
Banka, nakon dvije godine stvorila je $ 150,00
Ulagač: Vi, jer ste uložili $1000 na dvije godine
P = $1000; F = $ 1150; n = 2
is = ($1150 -$1000)/ ($1000)/2 = ili 7.5 % / god

24. Primjer 3
Procijenili ste da će vam za dvije godine trebati $ 1150 za promjenu tepiha u vašoj sobi. Razmišljate o dva izbora:
Čekati dvije godine i krenuti u akciju. Investirati $1000 sada (uz pretpostavku da ja kamata ista kao u prethodnom primjeru)
Koja je vaša odluka?
NOVAC DANAS VRIJEDI VIŠE OD NOVCA U
BUDUĆNOSTI
Kada uspoređujemo učinjena ulaganja u različitim vremenima mora se uzeti u proračun vremenska vrijednost novca.

25. 2. Vremenska vrijednost novca
Uspostavljanje ravnoteže između sadašnjih i budućih dohodaka
i troškova prilagođavanje vremenske vrijednosti novca.
Inženjerska ekonomika razvija monetarni utjecaj proizvoda,
projekata i procesa.
Dva rješenja: Koje je jeftinije kroz duži period?

26. Primjer 4: Studentski kredit
Student Pero Perić dobio je ponudu za studentski kredit od inženjerske
firme u svom gradu. Dobivati će $5000 / godišnje tokom 4 godine.
On se obavezuje da će diplomirati unutar 5 godina sa prosjekom 3,0.
Godinu dana nakon diplomiranja početak je vraćanja kredita u istom
iznosu godišnje.
Da li je to dobra ponuda?

27. 2.1 Postupci ukamaćivanja
Postoje dva tipa obračuna kamata koja se koriste kada
računamo buduću vrijednost ulaganja. To je jednostavno
i složeno ukamaćivanje.
Osnovne formule za ukamaćivanje:
ukamaćivanje
jednostavno
složeno
periodično
kontinuirano
period
godina
< 1 god
kamata is id im i
akumulirana
vrijednost
P (1 +is n)
P e ni

28. Jednostavno ukamaćivanje se danas ne koristi
Jednostavno ukamaćivanje se danas ne koristi. Kod jednostavnog ukamaćivanja svake se godine isplaćuje ista svota. U složenom je kamata zavisna od godine, ono što se uloži svake godine se povećava za dogovorenu kamatu i to je novi ulog za slijedeću godinu. Ako su periodi manji od jedne godine, onda je kamata godišnja podijeljena na periode, K
Kontinuirana kamata je nepraktična i ne koristi se u praktičnom životu.