1. POGLAVLJE
Proizvodnja

2. PREGLED POGLAVLJA 6
6.1 Proizvodna tehnologija
6.2 Proizvodnja s jednim varijabilnim faktorom (radom)
6.3 Proizvodnja s dva varijabilna faktora
6.4 Prinosi na obim

3. Proizvodne odluke preduzeća
Proizvodnja
Teorija firme opisuje kako firme donose proizvodne odluke o minimalizaciji troškova, te kako troškovi zavise od nivoa proizvodnje
Proizvodne odluke preduzeća
Proizvodne odluke preduzeća su analogne kupovnim odlukama potrošača, koje možemo razumjeti kroz tri koraka:
Proizvodna tehnologija
Ograničenja troškova
Izbori inputa

4. PROIZVODNA TEHNOLOGIJA
6.1
PROIZVODNA TEHNOLOGIJA
● faktori proizvodnje – inputi u proizvodni proces (npr. Rad, kapital i sirovine)
Funkcija proizvodnje
Zapamtimo slijedeće:
Inputi i outputi su varijable toka. Njihove veličine se, u analizi, razmatraju u toku jedne godine dana.
Jednadžba (6.1) vrijedi za datu tehnologiju. Ako tehnologija napreduje i razvija se preduzeće može postići viši nivo pdnje uz jednaku količinu inputa.
Proizvodna funkcija opisuje ono što je tehnički izvedivo kada firma posluje efikasno
● funkcija proizvodnje – pokazuje maksimalnu količinu proizvoda (output) koju neka firma može proizvesti uz svaku zadanu kombinaciju inputa.

5. PROIZVODNA TEHNOLOGIJA
6.1
PROIZVODNA TEHNOLOGIJA
Kratkoročno prema dugoročnom
● kratki rok – odnosi se na razdoblje u kojem se jedan ili više faktora proizvodnje ne mogu mijenjati
● fiksni input - faktor proizvodnje čije količine ne mogu varirati
● dugi rok – razdoblje u kojem su svi proizvodni inputi varijabilni
U kratkom roku preduzeća mijenjaju intenzitet korištenja faktora proizvodnje (tvornice ili mašina, radne snage), u dugom roku preduzeća mijenjaju količinu faktora proizvodnje (veličinu tvornice).

6. 6.2
IZOKVANTE
Tablica 6.4 Proizvodnja s dva varijabilna faktora
Input kapitala 1 2 3 4 5 20 40 55 65 75 60 85 90
100
105
110
115
120
LABOR INPUT
Kapital na godinu
● izokvanta – krivulja koja povezuje sve moguće kombinacije inputa za koje je nivo proizvodnje jednak. Ukoliko se povećava 1 input a 2 ostaje const, proizvodnja raste.
Rad na godinu

7. 6.2 IZOKVANTE Opadajući granični prinosi Kapital na godinu
Graf 6.6
Kapital na godinu
Proizvodnja s dva varijabilna
faktora (nastavak)
Opadajući granični prinosi
Zadržavajući iznos kapitala fiksnim na određenom nivou, recimo 3, možemo vidjeti da svaka dodatna jedinica rada stvara sve manje i manje dodatnog outputa.
Rad na godinu

8. PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM (RADOM)
6.3
PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM (RADOM)
Tablica 6.2 Proizvodnja s jednim varijabilnim faktorom 10 — 1 2 30 15 20 3 60 4 80 5 95 19 6
108 18 13 7
112 16 8 14 9 12 4
100 8
Količina rada (L)
Količina kapitala (K)
Ukupna proizvodnja (q)
Prosječni proizvod (q/L)
Granični
proizvod (∆q/∆L)

9. PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM (RADOM)
6.3
PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM (RADOM)
Prosječni i granični proizvod
Doprinos jednog faktora pdnje (npr. rad) može se analizirati pomoću prosječnog i graničnog proizvoda.
● prosječni proizvod – proizvodnja po jedinici nekog inputa. Za mjerenje produktivnosti radne snage. (poljoprivreda, rudarstvo,...)
● granični proizvod – dodatna proizvodnja (output) koja nastaje dodavanjem jedne dodatne jedinice inputa
Prosječni proizvod rada = Output / input rada = q/L
Granični proizvod rada = Promjena outputa / promjena inputa rada = Δq/ΔL

10. PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM (RADOM)
6.3
PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM (RADOM)
Nagibi krivulja proizvoda
Mjesečni output
Graf 6.1
Proizvodnja s jednim varijabilnim faktorom
Ukupni proizvod
Krivulja ukupnog proizvoda u dijelu (a) pokazuje nivo proizvodnje uz različite količine inputa rada. Prosječni i granični proizvod iz dijela (b) mogu se dobiti (koristeći podatke iz tablice 6.1) iz krivulje ukupnog proizvoda. U tački A, granični proizvod je 20, jer tangenta na krivulju ukupnog proizvoda ima nagib 20. U tački B u dijelu grafa (a), prosječni proizvod rada je 20, što je jednako nagibu crte koja vodi od ishodišta do B. Prosječni proizvod rada u tački C u dijelu (a) dat je nagibom crte 0C.
Rad mjesečno
Output po
radniku
(mjesečno)
Prosječni proizvod
Granični proizvod
Rad mjesečno

11. PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM (RADOM)
6.3
PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM (RADOM)
Nagibi krivulja proizvoda
Mjesečni output
Graf 6.2
Proizvodnja s jednim varijabilnim faktorom (nastavak)
Ukupni proizvod
Lijevo od tačke E u dijelu (b), granični proizvod je iznad prosječnog proizvoda, a prosječni raste; desno od tačke E granični proizvod je ispod prosječnog proizvoda, a prosječni pada. Iz toga proizlazi da su u tački E granični i prosječni proizvod jednaki kad prosječni proizvod dostiže svoj maksimum.
Rad mjesečno
Output po
radniku
(mjesečno)
Prosječni proizvod
Granični proizvod
Rad mjesečno

12. PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM (RADOM)
6.3
PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM (RADOM)
Zakon opadajućih graničnih prinosa
● zakon opadajućih graničnih prinosa – načelo koje kaže da će, s povećanjem upotrebe određenog inputa uz ostale inpute fiksne, nakon neke tačke dodatni output biti sve manji i manji.
Proizvodnja u nekom razdoblju
Graf 6.2
Efekat poboljšanja tehnologije
Produktivnost rada (nivo proizvodnje po jedinici rada) može se povećati poboljšanjem tehnologije, čak i ako taj proizvodni proces pokazuje obilježja opadajućih prinosa rada. Kako se kroz vrijeme pomičemo od tačke A na krivulji O1 do B na krivulji O2 pa do C na krivulji O3, produktivnost rada raste.
Rad u nekom razdoblju

13. PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM (RADOM)
6.3
PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM (RADOM)
Primjer 6.1
Malthus i kriza prehrane
Zakon opadajućih graničnih prinosa bio je u središtu razmišljanja političkog ekonomiste Thomas Malthus ( ). Malthus je vjerovao da ograničena svjetska količina zemljišta neće biti u mogućnosti obezbjediti dovoljno hrane, kako stanovništvo raste. On je predvidio da, zbog pada granične i prosječne produktivnosti rada, kao i zbog povećanja gladnih usta, rezultat bi bio masovna gladovanja i smrtni slučajevi zbog gladovanja. Srećom, Malthus je bio u krivu (iako je bio u pravu što se tiče opadajućih graničnih prinosa rada).
Tablica 6.2 Indeksi svjetske potrošnje hrane po glavi stanovnika
Godina
Indeks
100
1960
115
1970
123
1980
128
1990
138
2000
150
2005
156

14. PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM (RADOM)
6.3
PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM (RADOM)
Primjer 6.1
Malthus i kriza prehrane (nastavak)
Graf 6.3
Prinos žitarica i cijene hrane u svijetu
Prinos žitarica
Prinos žitarica (metričke tone po hektaru)
Indeks cijena (1990 = 100)
Indeks cijena
Prinos žitarica bilježi stalne poraste. Prosječna cijena hrane u svijetu je zabilježila privremeni porast u ranim ’70-tim, ali opada od tada.
Cereal yields have increased. The average world price of food increased temporarily in the early 1970s but has declined since.

15. 6.3 PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM (RADOM)
Produktivnost rada
● produktivnost rada – prosječni proizvod rada industrije ili cijele ekonomije
Produktivnost rada i životni standard
Rast produktivnosti zavisi od:
● fond kapitala – ukupna količina kapitala raspoloživa za proizvodnju. Pri njegovom porastu svaki radnik može proizvesti više pda za određeno vrijeme.
● tehnološka promjena – razvoj novih tehnologija koje omogućuju efikasnije korištenje proizvodnih faktora

16. PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM (RADOM)
6.3
PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM (RADOM)
Primjer 6.2
Produktivnost rada i životni standard
Tablica Produktivnost rada u razvijenim zemljama
Proizvodnja po zaposleniku (2006)
$82,158
$57,721
$72,949
$60,692
$65,224
Godine
Godišnja stopa rasta produktivnosti rada (%)
2.29
7.86
4.70
3.98
2.84
0.22
1.73
2.28
1.53
1.54
2.64
1.50
2.07
1.57
1.94
1.08
1.40
1.64
2.22
1.78
1.02
1.10
1.47
Sjedinjene države
Velika Britanija
Japan
Francuska
Njemačka
Nivo outputa po zaposlenom u SAD-u 2006 bio je viši nego u ostalim industrijskim zemljama. Ali, sve do 1990-ih, produktivnost u Sjedinjenim Državama se povećala u prosjeku manje rapidno nego produktivnost u većini ostalih razvijenih zemalja. Također, rast produktivnosti tokom bio je znatno niži u svim razvijenim zemljama nego što je bio u prošlosti

17. PROIZVODNJA SA DVA VARIJABILNA FAKTORA
6.4
PROIZVODNJA SA DVA VARIJABILNA FAKTORA
Izokvante
● mapa izokvanti – graf koji prikazuje nekoliko izokvanti kojima se opisuje funkcija proizvodnja
Graf 6.6
Kapital na godinu
Proizvodnja s dva varijabilna faktora (nastavak)
Proizvodne izokvante povezuju različite kombinacije inputa potrebnih za proizvodnju određenog (zadanog) nivoa proizvodnje. Set izokvanti, ili mapa izokvanti, opisuje proizvodnu funkciju neke firme. Nivo proizvodnje raste kako se pomičemo od izokvante Q1 (na kojoj se proizvodi 55 jedinica godišnje u tačkama poput A i D) prema izokvanti Q2 (75 jedinica godišnje u tačkama poput B), te dalje na izokvantu Q3 (90 jedinica godišnje u tačkama poput C i E).
Rad na godinu

18. PROIZVODNJA SA DVA VARIJABILNA FAKTORA
6.4
PROIZVODNJA SA DVA VARIJABILNA FAKTORA
Supstitucija između inputa
● granična stopa tehničke supstitucije (MRTS) – pokazuje za koliko se mora smanjiti upotreba kapitala ako se poveća upotreba rada za jednu dodatnu jedinicu tako da nivo proizvodnje ostane nepromijenjen.
Graf 6.5
MRTS = − Change in capital input/change in labor input
= − ΔK/ΔL (for a fixed level of q)
MRTS = -Promjena inputa kapitala / promjena inputa rada = -ΔK / ΔL (za fiksni nivo Q)
Kapital na godinu
Granična stopa tehničke supstitucije
Kao i krivulje indiferencije, izokvante su nagnute prema dolje i konveksne. Nagib izokvante u biko kojoj tački mjeri graničnu stopu tehničke supstitucije – odnosno sposobnost firme da zamijeni kapital radom uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje. Na izokvanti Q2 MRTS pada od 2 na 1, pa na 2/3 i konačno na 1/3.
Rad na godinu

19. PROIZVODNJA SA DVA VARIJABILNA FAKTORA
6.4
PROIZVODNJA SA DVA VARIJABILNA FAKTORA
Funkcija proizvodnje – dva specijalna slučaja
Kapital na mjesec
Graf 6.6
Izokvante u slučaju kad su inputi savršeni supstituti
Ako su izokvante ravne crte, MRTS je konstantna. Dakle, stopa supstitucije inputa je jednaka bez obzira na količinu upotrebljenih inputa. Tačke A, B i C predstavljaju 3 različite kombinacije rada i kapitala koje omogućuju isti nivo proizvodnje Q3.
Rad na mjesec

20. PROIZVODNJA SA DVA VARIJABILNA FAKTORA
6.4
PROIZVODNJA SA DVA VARIJABILNA FAKTORA
Funkcija proizvodnje – dva specijalna slučaja
● funkcija proizvodnje s fiksnim proporcijama – funkcija proizvodnje s izokvantama u obliku slova L, gdje je bilo koji nivo proizvodnje moguć samo uz određenu kombinaciju rada i kapitala
Graf 6.7
Kapital na mjesec
Funkcija proizvodnje s fiksnim proporcijama
Kad izokvante imaju oblik slova L, potrebna je tačno određena kombinacija rada i kapitala kako bi se postigao neki nivo proizvodnje (kao u tački A na izokvanti Q1, tački B na izokvanti Q2 i tački C na izokvanti Q3). Samim dodavanjem rada ne može se povećati nivo proizvodnje, a isto vrijedi i za kapital.
Rad na mjesec

21. PROIZVODNJA SA DVA VARIJABILNA FAKTORA
6.4
PROIZVODNJA SA DVA VARIJABILNA FAKTORA
Primjer 6.3
Funkcija proizvodnje pšenice
Graf 6.8
Izokvanta koja opisuje proizvodnju pšenice
Kapital (strojni sati godišnje)
Proizvodnja žita od bušela na godinu može se postići različitim kombinacijama rada i kapitala. Kapitalno-intenzivniji proces proizvodnje prikazan je tačkom A, a radno-intenzivni proces tačkom B. Granična stopa tehničke supstitucije između tačke A i B je 10/260=0,04
Nivo proizvodnje= bušela godišnje
Rad (sati godišnje)

22. 6.5
PRINOSI NA OBIM
● prinosi na obim – stopa kojom raste proizvodnja ako proporcionalno povećavamo količine inputa.
● rastući prinosi na obim – nivo proizvodnje se sve više nego udvostručuje ako se udvostruče količine svih inputa.
● konstantni prinosi na obim – nivo proizvodnje se upravo udvostručuje ako se udvostruče količine svih inputa.
● opadajući prinosi na obim – nivo proizvodnje se povećava za manje nego dvostruko nakon što se udvostruče količine svih inputa

23. 6.5 PRINOSI NA OBIM Opisivanje prinosa na obim Kapital (strojni sati)
Graf 6.9
Prinosi na obim
Kapital (strojni sati)
Kapital (strojni sati)
Rad (sati)
Rad (sati)
Kad proizvodni proces neke firme pokazuje obilježja konstantnih prinosa na obim, kao što je prikazano pomakom niz crtu 0A na dijelu grafa (a), udaljenost među izokvantama je jednaka i nivo proizvodnje raste jednoliko.
Međutim, dolazi li do rastućih prinosa na obim, kao što je prikazano na dijelu grafa (b), izokvante niz crtu postaju sve bliže kako nivo proizvodnje raste.

24. Isporuke tepiha, 2005 (Milioni dolara godišnje)
6.5
PRINOSI NA OBIM
Primjer 6.4
Prinos na obim u industriji tepiha
Tokom vremena, veliki proizvođači tepiha su imali povećani obim poslovanja, tako što su postavljali veće i učinkovitije mašine za taftiranje u veće fabrike. Istovremeno, korištenje rada u ovim fabrikama je također značajno porasla. Rezultat? Proporcionalno povećanje inputa je rezultiralo višim nivoom od proporcionalnog porasta proizvodnje za veće fabrike.
Tablica Američka industrija tepiha
Isporuke tepiha, 2005 (Milioni dolara godišnje)
Shaw
4346
Mohawk
3779
Beaulieu
1115
Interface
421
Royalty
298