Presentation is loading. Please wait.

Presentation is loading. Please wait.

Industrijska ekonomika i politika

Similar presentations


Presentation on theme: "Industrijska ekonomika i politika"— Presentation transcript:

1 Industrijska ekonomika i politika
Industrijska ekonomika i politika Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Katedra za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju, Ekonomski fakultet u Osijeku, Sveučilište J. J. Strssmayera u Osijeku, ak /2017. godina

2 Horizontalna i vertikalna industrijska politika
Teoretski (povijesni) pristup industrijskoj ekonomici i politici Suvremeni teorijski, ali i praktični pristup industrijskoj politici Horizontalna i vertikalna industrijska politika

3

4

5 Na ovom svijetu ne postoji sigurnost. Postoji samo prilika
Na ovom svijetu ne postoji sigurnost. Postoji samo prilika.“ (Douglas MacArthur)

6 ‘Smart specialisation’
KAKO? ZA KOGA? ŠTO? ‘Smart specialisation’

7 „Argument protiv industrijske politike temeljen je na naivnom čitanju ekonomske teorije i pogrešnom tumačenju ekonomske povijesti.”

8

9 Financijska i ekonomska kriza upozorile su kako snažna ekonomija ovisi o snažnoj industriji! Industrija stvara preko 80% izvoza EU i 80% svih privatnih ulaganja u R&D (stvara 1 mlrd.EUR vt suficita dnevno)! Svako radno mjesto u visoko-tehnološkoj industriji kreira novih 0,5 – 2 radnih mjesta u ostalim sektorima gospodarstva!

10

11

12

13 ? Temeljni impuls koji postavlja i održava „kapitalistički motor“
u pokretu dolazi od novih potrošačkih dobara, novih metoda proizvodnje ili transporta, novih tržišta i nove snage industrijskih organizacija (Schumpeter, 1943.). Tradicionalna ekonomija Nova, zelena i kreativna ekonomija ? jadisosial.com globalisationschmobalisationbymorgan.blogspot.com

14 Kolegij Industrijska ekonomika i politika...
Gdje je Hrvatska? Položaj RH u europskom gospodarstvu Ključni pokretači razvoja: Strategija pametne specijalizacije Kako stvoriti dodanu vrijednost u hrvatskoj industriji? 1. 2. 3. Ciljevi, programi i instrumenti industrijske politike

15 Što uopće podrazumijevamo pod „industrijom”
Što uopće podrazumijevamo pod „industrijom”? - pojam i položaj industrijske ekonomike i politike GOSPODARSTVO INDUSTRIJA Strategija razvoja gospodarstva Industrijska strategija

16 iNduStrijA ?

17

18 Deindustrijalizacija
... relativno smanjenje udjela zaposlenih u industriji ili udjela industrije u BDP-u... ...rast udjela zaposlenosti u uslugama nauštrb udjela industrije... ...”prirodni tijek razvoja nekoga gospodarstva”... Karakteristika uspješnoga ekonomskog razvoja koju su uzrokovali unutarnji čimbenici... Ipak! Glavni problem je što navedeni proces u zemljama u razvoju počinje na puno nižim razinama dohotka po stanovniku; Istodobno se u ovim zemljama često može uočiti i apsolutno smanjenje industrije u terminima zaposlenosti ili dodane vrijednosti, što nije slučaj u razvijenim zemljama;

19 Industrijska strategija naspram gospodarske strategije u RH, Industrijska strategija RH 2014.-2020.

20 Značenje industrije za gospodarski razvoj
Industrija je privredna djelatnost koju karakterizira: Proizvodnja temeljena na razvoju i primjeni znanosti, tehnike i tehnologije Podjela rada, specijalizacija, kooperacija, kolektivni rad, ogromna proizvodnja, velike serije, kontinuirani rad, visoka proizvodnost rada Isključivo tržišna proizvodnja Dominantan utjecaj na ukupni gospodarski razvoj zbog dinamičnosti i propulzivnosti Industrijalizacija se pokazala neophodnom pretpostavkom za gospodarski razvoj gotovo svake zemlje: Proizvodnost rada prerađivačke industrije znatno je veća od one u tradicionalnoj poljoprivredi Proces industrijalizacije značajno je utjecao i na proces urbanizacije

21 Horizontalna vs. Vertikalna industrijska politika
 INDIREKTNA (NEUTRALNA): – tehnološki razvoj – povećanje produktivnosti i investicija – stabilnost makroekonomskog okruženja – realnost tečaja – razvoj obrazovnog sustava – poticajno tretiranje istraživanja i razvoja a) akcelerativna – ubrzavajuća: industrijski „šampioni” i „picking winers”  „sunrise industries”; industrijska politika b) decelerativna – usporavajuća: izbjegavanje socijalnih problema, strateški nacionalni interesi, „lobiji”…  „sunset industries”

22

23 Industrijska strategija predstavlja svaki oblik intervencije ili državne politike usmjerene ka unaprjeđenju poslovnog okruženja, odnosno promjene strukture ekonomske aktivnosti prema sektorima, tehnologijama ili zadacima od kojih se očekuje veći doprinos ekonomskom rastu ili društvenom blagostanju, nego što bi to bio slučaj kad bi intervencija izostala (Warwick, 2013.)

24 „Industrija bez industrijske politike” – Što se događa kad instrumenti zamjene ciljeve? (Jurčić, 2011.)

25 Integrirana industrijska politika za globalizacijsku eru EU
Strateška područja: 1. Jačanje istraživanja i inovacija Poticanje inovacija u poslovnim klasterima, Podrška implementacije R&D u prerađivačkoj industriji, Podrška razvoja proizvoda, prototipova, pokusne proizvodnje, certificiranja i homogacije srednjih i visoko-tehnoloških proizvoda. 2. Poticanje poduzetništva, poboljšanje poslovnog okruženja i konkurentnosti 3. Poticanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite prirodnih resursa Poboljšanje energetske učinkovitosti u prerađivačkoj industriji i turizmu, Ulaganje u moderne sustave i opremu za gospodarenje otpadom po 4R konceptu (reduction, reuse, recycling and recovery), Ulaganje u nisko-ugljične tehnologije, Poticanje projekata povezivanja gospodarstva i lokalne zajednice te su usmjereni na zaštitu okoliša i zdravlje, Ulaganje u zelene tehnologije, Ulaganje u razvoj i poticanje komercijalizacije tehnologija i proizvoda za napredne mreže (smart grids)

26 Ključne industrijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj su:
Identificirane su i ključne industrijske djelatnosti (druga razina prema NKD 2007.) Ključne industrijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj su: C 21: proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, C 26: proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, C 25: proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, J 62: računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (ICT), C 27: proizvodnja električne opreme, C 28: proizvodnja strojeva i uređaja, C 10: proizvodnja prehrambenih proizvoda, C 31: proizvodnja namještaja.

27

28

29 Nezaposlene osobe 228.336 (12,8%;13,1%) (I.-X.2016.; 285.906, 2015.)
Karakteristike hrvatskog tržišta rada Nezaposlene osobe (12,8%;13,1%) (I.-X.2016.; , 2015.) Traženi radnici “nova ekonomija” ?

30 6,9%, Njemačka, 19,9%, EU 48,9% Grčka 10,2% Češka, 10,5% Danska,
10,8% Malta 39,1% Italija, 40,3% Hrvatska, 45,3% Španjolska, 48,9% Grčka 19,9%, EU Eurostat, veljača 2016.

31 1. Opredjeljenje za plansku (ne tržišnu) ekonomiju Prva privredna reforma  ubrzo propala Stabilizacijski programi  inflacija, pad proizvodnje nezaposlenost ( radnika odlazi u inozemstvo) Nasljeđe... Razdoblje Karakteristike dinamičkih gospodarstava Karakteristike hrvatske gospodarske politike Uvozno supstitutivne industrije; Povećanje carina; proktecionizam; Izvozno propulzivne djelatnosti; Planska ekonomija, bez tržišta; Liberalizam, smanjenje carina; Postupno otvaranje domaćeg tržišta + protekcionizam; 1950. 1965. 1980. Izvor: Družić, I. (ur.), 2003.

32

33

34 1. Stopa rasta BDP-a i stopa rasta industrijske proizvodnje (druga polovica 2011.g.) Izvor: Eurostat, 2012.

35 Stope rasta fizičkog obujma inudstrijske proizvodnje, proizvodnosti rada u industriji i ukupnog broja zaposlenih u industriji od do godine 1.

36 1.  osnovica hrvatskog izvoza je mala. Izvoz robe čini samo 21,6 % BDPa, za razliku od 50 % u izvozno orijentiranim gospodarstvima 10 država članica EU-a, ali i znatno manje nego u EU-u (iznad 30 %) relativno visoke troškove rada, znatnu slabost necjenovne konkurentnosti i nepovoljno poslovno okruženje; upitno je bi li smanjenje plaća samo po sebi bilo dovoljno za znatnije poboljšanje izvoznih rezultata (IMF, 2012); Međuindustrijska trgovina znatno je niža od one usporedivih gospodarstava u regiji, o čemu svjedoči nizak udio trgovine intermedijarnim proizvodima i kapitalnim dobrima (posebno potonjom kategorijom, koja uključuje opremu i njezine dijelove i pribor).

37 1. Hrvatsku karakterizira znatno viši udio izvoza niske dodane vrijednosti u sektorima radno intenzivnih ili sirovinski intenzivnih proizvoda kao što su drvo i pluto, građevinski materijal, proizvodi od kože i obuća te životinjski proizvodi

38 1. Osim relativno visokih troškova rada (u apsolutnom smislu) koncentracija hrvatskog izvoza na tržišta nerastućih proizvoda i geografski određena tržišta, ograničeni stupanj integracije u svjetske lance vrijednosti i neučinkovitost na tržištima proizvoda i čimbenika sprečavaju ulazak hrvatskih poduzeća na strana tržišta; I dok gotovo sve države članice iz srednje i istočne Europe imaju dohodovnu elastičnost izvoza od oko 1, vrijednost za Hrvatsku je oko 0,6 Niža dohodovna elastičnost znači da Hrvatska ne može jednako kao njezini konkurenti iskoristiti prednost blizine bogatih tržišta

39 1. Strana izravna ulaganja znatno su pridonijela restrukturiranju izvoza u srednjoj i istočnoj Europi, ali učinak nije bio ujednačen. Deset država članica EU-a uspjelo je povećati izvoz pretežno u tehnološkim industrijama viših cijena, dok su Hrvatska i druge zemlje izvan EU- a usmjerene na izvoz tehnoloških proizvoda nižih cijena. U nedostatku jasne strategije strana izravna ulaganja nisu se sistematično usmjeravala prema sektorima s viskom potencijalom za rast Zapravo su bila povezana s procesom privatizacije s ograničenim greenfield ulaganjima (Estrin & Uvalic, )

40 1. S iznosom od otprilike 44 %, stopa prodora uvoza u Hrvatskoj znatno je manja od prosječnog iznosa u usporedivim 35 gospodarstvima u regiji (62,5 %) i daleko je ispod prosjeka od 78 % u malim i otvorenim gospodarstvima baltičkih zemalja (23). Međutim ta je stopa u biti odraz relativno zatvorene prirode hrvatskoga gospodarstva i činjenice da hrvatska poduzeća proizvode uglavnom za domaće tržište, a ne da se specijaliziraju u sektorima usmjerenima na izvoz iskorištavanjem komparativnih prednosti specifičnih za zemlju.

41 1. Hrvatska je uspješnija u izvozu usluga od većine usporedivih gospodarstava u regiji, uglavnom zahvaljujući svojem ključnom turističkom sektoru. Strukturne slabosti turističke industrije uključuju zastarjele proizvode, lošu prometnu infrastrukturu, staromodne modele smještajnih objekata i cjelokupne turističke infrastrukture, lošu kvalitetu smještaja i ostalih usluga, izrazit sezonski karakter i nedostatak brendiranja.

42 1.

43 1. Digital Economy and Society Index 2015, Europska komisija

44 Glavni naglasci... 1. Skroman pozitivan rast gospodarstva pretežito zbog nižih cijena nafte, dobre turističke sezone i poboljšanja potražnje u eurozoni;  investicije i dalje ne rastu ukazujući na dugogodišnje strukturne slabosti; Rizici: visoke vanjske obaveze, pad izvoznih rezultata, visoka zaduženost poduzeća i brz rast duga opće države  niski rast i slaba sposobnost prilagodbe... Zakon o strateškim investicijama; ipak, potreba poboljšanja konkurentnosti i uklanjanje prepreka za poslovanje; Smanjiti fiskalni deficit (5,7% BDP-a u 2014.g.); smanjiti javni dug (85% BDP-a); javni rashodi moraju biti smanjeni, ali ne kroz povećanje poreze, već kroz veće napore u korištenju sredstava EU fondova; Reforme poslovnog okruženja; korporativno restrukturiranje; administrativna rascjepkanost i slabosti u upravljanju javnim sektorom; Rješavanje problema visoke nezaposlenosti, posebice nezaposlenosti mladih; slojevit sustav socijalnih naknada i vrlo povoljne mogućnosti prijevremenog umirovljenja; usklađivanje dinamike plaća s makroekonomskim uvjetima je otežano; Konkurentnost RH i poslovno okruženje i dalje su niski u odnosu na zemlje usporednih značajki; stroga regulativa i visoko administrativno i parafiskalno opterećenje; neučinkovitost pravosudnog sustava; NEUČINKOVITOST NA TRŽIŠTU RADA I ROBA, NEDOSTATAK INOVATIVNOSTI, NESTABILNO MAKROEKONOMSKO OKRUŽENJE I SLABE INSTITUCIJE! Izvor: kombinirano iz: EBRD Transition Report “Rebalancing finance”, 2015; Izvješće za Hrvatsku 2015.s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ipsravljanju makroekonomskih neravnoteža, Europska komisija, 2015.

45

46 ‘Smart specialisation’
KAKO? ZA KOGA? ŠTO? ‘Smart specialisation’

47 2020. Inovativnost i nove tehnologije;
Pristupačnost tržištima, infrastruktura, usluge; Industrijska performansa; industrijska strategija; Nova znanja i vještine; tržište rada; dualni sustav obrazovanja; Internacionalizacija; Konkurentnost kroz administrativnu učinkovitost; ‘servitization of industry’. 2020. Mjerljivost rezultata i odgovornost za (ne)činjenje?

48 Pametne specijalizacije
Građani Industrija Sveučilišta Lokalne vlasti Pametne specijalizacije Quadruple Helix Model

49 ‘Smart specialisation’
Napredna prerađivačka industrija Key enabling technologies (KET) „Čista” vozila i transport Širi spektar „bio” proizvodnje i proizvoda Održiva građevina i sirovine Pametne mreže i digitalna infrastruktura ‘Smart specialisation’ Kolaborativno vodstvo „kritična masa” - potencijali Komparativna prednost Suradnja, klasteri

50 Literatura COM (2014)14final, For a European Industrial Renaissance, Communication from the Commission to the European Parlament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions Industrijska strategija RH Ketels, C., Protsiv, S. (eds.) (2014), European Cluster Panorama 2014, SWD (2014) 278, Reindustrialising Europe, Member Sates’Competitiveness Report 2014, European Union SWD (2013)347 final, Towards Knowledge Driven Reindustrialisation, European Competitiveness Report 2013, European Union

51 Teme znanstveno-popularnog članka
Porterov model dijamanta Reindustrijalizacija / Industrijsko restrukturiranje Deindustrijalizacija – teorija i praksa Industrijski klasteri Triple helix FDI Strategija pametne specijalizacije Strukturne karakteristike hrvatskog izvoza (mikro i makro konkurentnost) Inter-industrijska razmjena EU Analiza demografske osnovice za industrijsko restrukturiranje Industrija 4.0 – izazovi i perspektive


Download ppt "Industrijska ekonomika i politika"

Similar presentations


Ads by Google