1. Europski gospodarski, istraživački i razvojni projekti
Prof.dr.sc. Blaženka Divjak

2. Jezgra za međunarodne projekte
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet organizacije i informatike
Pavlinska 2, Varaždin
Tel:
Fax:
13. srpanj 2006.
Rijeka

3. Projekti – Jezgra za međunarodne projekte
TEMPUS JEP – Curriculum Development
TEMPUS SCM – TEALS
Eurolearn – Eureka umbrella ;eContech – Eureka umbrella
Referalni centar za E-projekte – CARNet
ALIS – bilateralni hrvatsko-britanski projekt
SciBar – popularizacija znanosti
Lokalizacija LaTex-a za Hrvatsku - iProjekt
Nacionalni znanstveni projekti
Eureka IS4
Socrates-Tempus Cro4Bologna
Osiguranje kvalitete u visokom školstvu – Zaklada za znanost RH
CARDS, INTERREG, ...
FP6 koordiniranje prijave: Towards Improved Decision Making and Public eProcurement in the Western Balkan - IDEM
13. srpanj 2006.
Rijeka

4. Aktivnosti Jezgre Prijavljivanje i vođenje vlastitih projekta
Sudjelovanje u projektima
Referalni centar za E-projekte
Web
Radionice
Prezentacije
Konzultacije
On-line tečaj
13. srpanj 2006.
Rijeka

5. Što nam je dostupno od EU fondova i
zašto?

6. EU pristup obrazovanju i istraživanju
World Education Market
Lisbon, 20 May 2003
“The need for cooperation in all areas of education and training policy reflects a fundamental characteristic of the 21st century.”
Lisabonska deklaracija
Europski sastanak predsjednika vlada Lisabonska deklaracija 2000 :
“making the EU the most competitive and dynamic knowledge-based economy in the world by 2010.”
May 2003 in Barcelona - five benchmarks for education and training:
Goal 2: Total number of graduates in mathematics, science and technology should increase by at least 15% until 2010.
Goal 5: participation in lifelong learning should be at least 12.5% of the adult age population until 2010
Iz Lisabonske deklaracije slijede smjernice
13. srpanj 2006.
Rijeka

7. EU pristup vezi obrazovanja i industrije
EC communication - svibanj, 2005.
“Mobilising the brainpower of Europe: enabling universities to make their full contribution to the Lisbon strategy”
4 osnovne slabosti Europskih sveučilišta
Uniformnost, monodisciplinarnost programa i metoda
Uskogrudnost, izolacija od industrije, poslovne vještine studenata
Previše regulative na nacionalnoj razini vezano uz definiranje programa, te zapošljavanje i napredovanje akademskog osoblja
Premalo finaciranje –
prosječno za EU 1.15.% BDP, SAD 2.7%, RH 0.88 %
Razlog – udio industrije u finaciranju znanosti i istraživanja
EU treba godišnje 150 milijardi eura da bi dostigla SAD
Podrška partnerstvu sveučilišta i industrije
Partnersvo države i sveučilišta
Slabosti
Mnoge institucije se drže monodiscilpnarnih programa i istih programa i metoda, koji vodi do iskjljučivanja onih koji ne poštuji standardni model
Uskogrudnost, koja ih drži izoliranima od industrije i vodi do nedostatka poduzetničkih i poslovodnih vještina među diplomadima i loše ih priprema za svjetsku konkuretnost u području talenata i resursa.
Previše regulative na nacionalnoj razini vezano uz definiranje programa, te zapošljavanje i napredovanje akademskog osoblja, što zaustavlja modernizaciju, češće promjene i efikasnost sustava. Nadalje, nefleksibilna politika upisa studenata, kvalifikacija koje se mogu izdavati prepreka su cjeloživotnom učenju.
Radi preciznijeg uvida javnosti u stanje i potrebe dostavljamo komparativne podatke:
 1.Ukupno, i za visoko obrazovanje i za znanost, države EU-a iz Proračuna izdvajaju 1,85%, dok Hrvatska izdvaja 1,44% BDP-a. Ukupno, dakle, zaostajemo za 28,5%, odnosno potrebno je 17% nominalnog porasta godišnje (računajući rast BDP-a i stopu inflacije). -za visoko obrazovanje države Europske unije u prosjeku izdvajaju 1,15%, Hrvatska izdvaja 0,88% što znači da zaostajemo za 31% od prosjeka, što znači da bi visoko obrazovanje, moralo rasti po stopi od 17,6% godišnje (uključujući nominalni rast BDP-a 7,6%) da bi sustigli prosječno procentualno izdvajanje iz BDP-a. -za istraživanje i razvoj (znanost) države Europske unije u prosjeku izdvajaju 1,85%, od toga samo 0,64 iz Proračuna. Hrvatska izdvaja iz Proračuna 0,56%, što znači da Hrvatska zaostaje za 14% od prosjeka, dakle, kada se uračuna i rast BDPa i inflaciju, onda bi rast financiranja iz državnih sredstava za istraživanje morao biti minimalno po godišnjoj stopi od 12,5%. 2.Što se ostalog obrazovanja tiče, EU izdvaja iz javnih izvora (Proračun i lokalna zajednica) 4,15%. Hrvatska izdvaja 3,26%. Zaostajanje je 27%, što implicira također godišnji porast od 16 do 17%.
13. srpanj 2006.
Rijeka

8. EU – kako doći do cilja? Mobilnost Cjeloživotno obrazovanje
Nove tehnologije
Bolonjski proces
Europska dimenzija projekata i programa
Suradnja na europskom prostoru
13. srpanj 2006.
Rijeka

9. Europski programi

10. RC za prijavljivanje E-projekata
Uskoro i na
13. srpanj 2006.
Rijeka

11. RC – danas Hits – 950 – 1400 mjesečno CRM – 70 sati konzultacija
Broj stranica – 500
Broj linija i podlinija - 31
On-line tečaj (Tempus)
Engleska verzija
13. srpanj 2006.
Rijeka

12. Ostali pouzdani izvori informacija o projektima
Euro info komunikacijski centar Zagreb
MVPEI
MZOS
Ostala ministarstva ....
Europe Aid
Regionalne agencije
13. srpanj 2006.
Rijeka

13. Europske projektne linije
13. srpanj 2006.
Rijeka

14. EU programi otvoreni za Hrvatsku
TEMPUS
TEMPUS +
Eureka
Šesti okvirni program FP6
FP 7
LIFE III 
LIFE +
COST
...
Pretpristupni fondovi
PHARE 
ISPA 
SAPARD 
CARDS 
CARDS Regionalna komponenta
CARDS Nacionalna komponenta
INTERREG III 
- INTERREG III A 
- INTERREG III B 
- INTERREG III C 
Vijesti iz Hrvatske :38 Hrvatska dobila prvih 5 mil. eura iz pretpristupnih programa EU
Novac dobiven iz ISPA programa koristit će se za infrastrukturne projekte u području prometa i zaštite okoliša, a Hrvatskoj
U iz pretpristupnih programa pomoći EU za Hrvatsku je osigurano 140 milijuna eura, od čega se na PHARE program odnosi 80 milijuna, ISPA 35 i SAPARD 25 milijuna eura.
Gotovi svi koriste: metodologiju upravljanja projektnim ciklusom (Project Cycle Management - PCM).
13. srpanj 2006.
Rijeka

15. EU programi u Hrvatskoj – prema načinu financiranja
Financirani iz EU proračuna
FP6 i LIFE
RH plaća članarinu
Putem natječaja (calls) se prijavljuju projekti
Zadane okvirne teme
Stroga pravila prijave
Nacionalno financirani europski programi
EUREKA
Fleksibilniji pristup
“Manje birokracije”
Jednostavnija pravila sudjelovanja
Partneri odlučuju o suradnji, ali i sufinanciraju i projekt
13. srpanj 2006.
Rijeka

16. Međunarodni projekti – prema orijentaciji
Znanstveni
Stručni i razvojni
Mješoviti
COST
CEEPUS
TEMPUS
Eureka
CARDS
UNESCO
Interreg III
Pretpristupni
....
FP6 / 7
NATO science
Alpe Jadran
13. srpanj 2006.
Rijeka

17. Europski programi – osnovne karakteristike
EUREKA
EC FP
COST
TEMPUS
Vremensko razdoblje
1-4 godine
3-7 godina
6-10 godina
1- 3 godine
Područje djelovanja
Proizvodi i usluge za komercijalnu primjenu
Znanstveni rezultati i njihova primjena (javna i europska korist)
Znanstvena izvrsnost i publikacije
Visoko obrazovanje i javni sektor
Pokretanje prijave projekata
Iniciran od predlagatelja
Pozivi za prijedloge, prema zadanim tematskim područjima
Pozivi za prijedloge
Sudionici
Pretežno industrija, SMEs, instituti i HEI
Sveučilišta, istraživčki instituti i industrija (50/50)
pojedinci
Pretežno sveučilišta i istraživački instituti
Sveučilišta, javni sektor, pojedinci
Financiranje
Nacionalni izvori i privatni kapital
Centralni fond EU
Nacionalni izvori
13. srpanj 2006.
Rijeka

18. Tempus i Okvirni program FP

19. TEMPUS III Trans-European Mobility Programme for University Studies
Razvoj sustava visokog obrazovanja u tzv. partner zemljama kroz unapređenje međusveučilišne suradnje regije s EU
PHARE program
CARDS zemlje
13. srpanj 2006.
Rijeka

20. Vrste TEMPUS projekata
Individual Mobility Grants (IMG) - Individualne stipendije za mobilnost
Joint European Projects (JEP) kooperacijski projekti visokog školstva (Zajednički europski projekti)
Structural and Complementary Measures (SCM) - Strukturalne i komplementarne mjere
minimalno 2 partnera iz EU i 1 iz Hrvatske
poželjan je što veći broj partnera na projektu, koji dolaze iz zemalja partnera, EU zemalja i zemalja kandidata
13. srpanj 2006.
Rijeka

21. Joint European Projects (JEP)
Curriculum Development-Razvoj nastavnog programa
...novih ili unapređivanje postojećih dodiplomskih i poslijediplomskih studija
Razvoj nastavnog materijala, uvođenje novih nastavnih metoda, stručno usavršavanje profesora
University Management -Upravljanje visokim učilištima
Razvoj i reforma sustava upravljanja visokim učilištima u području administracije i financija
Institution Building -Institucionalna izgradnja
Jačanje građanskog društva i reforma javne administracije
Kratki tečajeva za zaposlenike lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija, profesionalnih organizacija, medija i nevladinih udruga
13. srpanj 2006.
Rijeka

22. JEP - Financiranje
U visini do najviše eura (3 godine) i do eura (2 godine)
Novac dolazi kontraktoru, koji je iz EU zemlje,
Trošak rada – do 30 %
Troškovi puta, smještaja i dnevnica -
Oprema – do 30%
Tisak i objavljivanje
Troškovi institucije domaćina (overheads) – do 7%
Ostali troškovi -
Financiranje projekta do 95% vrijednosti projekta
13. srpanj 2006.
Rijeka

23. Tempus plus
Od 2006
Sličan Socrates programu, ali je namijenjen “trećim zemljama”
Proširuje se od visokog obrazovanja na više škole i obrazovanje odraslih
Prioriteti i financiranje se razlikuje od zemlje do zemlje
Mobilnost je i dalje izuzetno važna komponenta programa
13. srpanj 2006.
Rijeka

24. FP6 – 6. okvirni program 2002. – 2006. URL: www.cordis.lu/fp6
RC za prijavljivanje projekata e-obrazovanja
URL:
6th Framework Programme – FP6
Program Europske komisije za financiranje istraživanja u Europi
Izgradnja i održanje transnacionalnog partnerstva i mreža
Doprinos i pomoć u stvaranju Europskog istraživačkog prostora → ”efekt strukturiranja”
Zašto sudjelovati?
Razvoj znanosti, kontakti
Produktivno partnerstvo, povećava mobilnost
Međunarodno uspoređivanje
Rastući i siguran budžet
13. srpanj 2006.
Rijeka

25. FP6 – budžet europskih okvirnih programa
RC za prijavljivanje projekata e-obrazovanja
Programi :
Usmjeravanje i integracija istraživanja zajednice (7 prioriteta + specifične aktivnosti)
Strukturiranje europskog istraživačkog prostora
Jačanje temelja europskog istraživačkog prostora
13. srpanj 2006.
Rijeka

26. FP6 – prioriteti Biologija, genetika, biotehnologija i zdravlje
RC za prijavljivanje projekata e-obrazovanja
Biologija, genetika, biotehnologija i zdravlje
Tehnologije za informacijsko društvo
Nanotehnologije, materijali i proizvodni procesi
Aeronautika i svemir
Kvaliteta hrane
Održivi razvoj i globalne promjene u ekosustavu (uključujući energiju i transport)
Građani i upravljanje u društvu temeljenom na znanju
Partneri:
minimum 3 (2 EU +1 zemlja kandidat)
Hrvatska – od može biti punopravni partner
Razina sudjelovanja: EU ČLANICE; Kandidati za EU članstvo (*Hrvatska); Pridružene zemlje; Treće zemlje; Ostali
13. srpanj 2006.
Rijeka

27. FP6 - Instrumenti Prioritetna tematska područja:
RC za prijavljivanje projekata e-obrazovanja
Prioritetna tematska područja:
Network of excellence (NoE)
Integrated projects (IP)
Specifične aktivnosti koje pokrivaju širi istraživački prostor:
Specific targeted research projects (STREP)
Specific research projects for SMEs
Implementacija ERA-e (European Research Area)
Specific targeted research and innovation projects
Integrated infrastructure initiatives
Actions to promote human resources and mobility
Kroz cijeli FP6:
Specific support actions (SSA)
Coordination actions (CA)
Participation of the Community in programmes implemented jointly by several Member States (Article 169)
13. srpanj 2006.
Rijeka

28. FP6 – financiranje RC za prijavljivanje projekata e-obrazovanja
Instrumenti
EU financiranje
Networks of excellence
Grant to integration –max 25%
Integrated projects
Grant to the budget – max 50 % for research, max 35% for demonstration and 100 % for training
Specific targeted research or innovation projects
Grant to the budget– max 50 %
Participation in programmes undertaken by several Member states
To be defined in decisions taken on the basis of Art. 169
Specific research projects for SMEs
Grant to the budget– max 50 %
Actions to promote and develop human resources and mobility
Grant to the budget– max 100 %, if necessary as a lump sum
Coordination actions
Grant to the budget– max 100 %
Specific support actions
Integrated infrastructure initiatives
13. srpanj 2006.
Rijeka

29. FP7 – 7. okvirni program – 2013.
Glavni instrument EU za financiranje znanosti i razvoja
Dio fonda Sustainable Growth: Competitiveness for growth and employement (EUR 122 milijarde za )
Važnost u izgradnji ERA-e
Jedna od inicijativa vezana uz Lisabonsku agendu za europski rast i konkurentnost
COM (2005) 705 final, Proposal for a Regulation of the ...rules for the participation ...under FP7
Rasprava i mišljenja – Europski parlament prihvaćanje od lipnja do prosinca
Planirani budžet: EUR mil. FP mil. Euratom
Prvi projekti od 2007.
Predbilježite sa na news alerts on FP7
13. srpanj 2006.
Rijeka

30. FP7 – 4 programa Cooperation Ideas People Capacities više od ½ budžeta
kolaborativni projekti i mreže
koordinacija nacionalnih istraživačkih programa
međunarodna suradnja
Ideas
Kreativnost i izvrsnost u istraživanju
Sva znanstvena i tehnološka područja uključujući inženjerstvo, društvene i ekonomske, te humanističke znanosti
Kontrolira European Research Council
People
Kvalitativno i kvantitativno jačanje ljudskih resursa u istraživanju i tehnologiji
Marie Curie actions
Capacities
Jačanje istraživačke infrastrukture
Istraživanja koja uključuju mala i srednja poduzeća (SME)
Europske regije
Izgradnja efikasnog i demokratskog europskog društva znanja
13. srpanj 2006.
Rijeka

31. Instrumenti u FP7 Collaborative Research Networks of Excellence
Co-ordination and Support Actions
Research for SMEs
Marie Curie Fellowship
Research Infrastructures
Article 169, Article 171
13. srpanj 2006.
Rijeka

32. Usvojeni budžet za FP7 Area – Pillar of the programme
Budget in milon EUR
Cooperation
32 000
Ideas (ERC)
7 500
People
5 000
Capacities
4 200
JRC and Euratom
6 930
Total
54 000
13. srpanj 2006.
Rijeka

33. Specifični programi: cooperation
Health
Food, agriculture and biotechnology
Information and communication technologies.
Nanosciences, nanotechnologies, materials and new production technologies
Energy
Environment (including climate change)
Transport (including aeronautics)
Socio-economic sciences and the humanities
Security and Space
13. srpanj 2006.
Rijeka

34. EUREKA Europska mreža za hi-tech tvrtke i istraživačke institute
RC za prijavljivanje projekata e-obrazovanja
Europska mreža za hi-tech tvrtke i istraživačke institute
Jača europsku konkurentnost kroz visokokvalitetne ‘market-driven’ istraživačke projekte
Uključuje industriju i istraživačke institute
Promovira suradnju preko granica europskih država
Potiče proizvodnju proizvoda, procesa i usluga svjetske razine
13. srpanj 2006.
Rijeka

35. EUREKA – područja djelovanja
RC za prijavljivanje projekata e-obrazovanja
MEDICINA I
BIOTEHNOLOGIJA
KOMUNIKACIJE
ENERGETIKA
INFORMACIJSKE
TEHNOLOGIJE
LASERSKE
TEHNOLOGIJE
ZAŠTITA OKOLIŠA
NOVI MATERIJALI
ROBOTIKA I
AUTOMATIKA
TRANSPORT
13. srpanj 2006.
Rijeka

36. EU programi koji nam još nisu dostupni
Integrated Programme - Socrates
Comenius
School education
Erasmus
Higher education & advanced training
Leonardo
 Initial & continuing voc. ed. & training
Grundtvig
Adult education
Transversal programme
4 key actions – Policy development; Language learning (Lingua); ICT u obrazovanju (Minerva); Dissemination
Jean Monnet Programme
3 key activities – Jean Monnet Action; European Institutions; European Associations
At least 10% of school pupils and teachers involved in Comenius
At least 3 million Erasmus students by 2010
At least 150,000 Leonardo trainee placements per year by 2013
At least 50,000 adults learning and teaching abroad per year by 2013
At least one in five structured adult education providers in European cooperation by 2013
13. srpanj 2006.
Rijeka

37. Zajednički elementi europskih projekata
Upotreba metoda projektnog menadžmenta
Logical Framework Martix
Vođenje projekta
Financijska pravila
Upravljanje rizicima
Diseminacija rezultata...
Potrebno sufinanciranje (5-50%)
Europska dimenzija
Kontrola provođenja projekta
Održivost projekta
Prijava obično na engleskom jeziku
13. srpanj 2006.
Rijeka

38. Planiranje uključivanja u međunarodne projekte
II. dio

39. Projektni ciklus (R&D)
Strategija institucije i resursi
Koncept ideje
Planiranje i pisanje prijave
Evaluacija/Testiranje
Impementacija/Provedba projekta
Završetak & Analiza
13. srpanj 2006.
Rijeka

40. Faktori koji priječe uvođenje projekata (1)
Otpor promjenama unutar organizacije
Tradicionalno upravljanje, funkcionalna organizacija
Struktura projekta od jednostavnih do kompleksnih
Nemoguće uvesti jedinstveni sustav upravljanja projektima
Uprava pruža otpor
Dodatno osoblje, uglavnom administrativno
Nedostatak kulture timskog rada
Posebno kod vrhunskih znanstvenika
Upravljanje projektima teži smanjenju troškova, vremenskim ogradama, efikasnosti rada
U funkcionalnoj organizaciji teško se formiraju uspješni interfunkcionalni timovi
Komunikacija, ostale obaveze
13. srpanj 2006.
Rijeka

41. Faktori koji priječe uvođenje projekata (2)
Financijsko upravljanje institucijom
Nedostatna finacijska motivacija
Potrebno višegodišnje financijsko planiranje
Konvencionalno upravljanje financijama ne uključuje autonomno upravljanje troškovima prema rezultatima projekta
Statutarna organičenja
Revizijska ograničenja
Državna regulativa o donacijama
Ograničavanje zapošljavanja
Odnos sveučilište – fakultet ...
13. srpanj 2006.
Rijeka

42. Zajednički elementi prijave međunarodnih projekata

43. Koncept projekta Formiranje konzorcija
priprema za Consortium Agreement
Primjer 1: 1st draft CRO4Bologna i hodogram
Primjer 2: Proposal planner za FP6
Dosta razlika u konačnom prijedlogu
Identifikacija problema i mogućih rješenja
“Stavljanje ideje na papir”
Preliminarna evaluacija ideje u užem krugu
Prva procjena izvedivosti ideje
Preliminarna analiza rizika
Potrebnih resursa
Vrijeme, troškovi, ljudi...
Pr. 6
13. srpanj 2006.
Rijeka

44. Planiranje projekta Razrada elementa iz prethodne faze
Imati na umu evaluaciju i vrstu programa u koji se prijavljuje projekt
Potrebna organizacijska struktura
Voditelj
Asistent voditelja (project secretary)
Ured projekta (project office)
Projektni tim
Elemente prijave koristimo u vođenju projekta
13. srpanj 2006.
Rijeka

45. Evaluacija Tempus -Summary Sheet
Pr. 7
CATEGORY
Rationale of the Project
GRADE
Rationale of the project in the partner country(ies) context
/10
Needs assessment in the Partner Country institutions involved
Level of expertise and relevance of Consortium partners
Description of the Project
Clarity and relevance of project objectives
Appropriateness of methodology and relevance of expected outcomes
Design and Planning Tools
Demonstrated logic and sound planning capacity
( Logical Framework Matrix & Workplan)
Outcomes and Activities (tables and strategies)
Appropriateness of Project Outcomes and related activities
Quality of arrangements for Dissemination
Potential for Sustainability
Foreseen Quality Control, Monitoring and Management of the project
Overall Grade
/100
13. srpanj 2006.
Rijeka

46. Evaluacija FP6 IP STREP CA 1. Relevance to objectives 2.
Pr. 8
Kriterij IP
STREP CA 1.
Relevance to objectives 2.
Potential impact
Potential impa.
Potential i. 3.
S&T excellence
Quality of coordination 4.
Quality of the consortium 5.
Q. of management
Q. of managem. 6.
Mobilisation of resources
13. srpanj 2006.
Rijeka

47. Zaključna rasprava Pitanja, prijedlozi, rasprava... HVALA
13. srpanj 2006.
Rijeka