1. Gradovi kao terorističke mete
dr.sc. Mirko Bilandžić, docent
Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

2. Što je terorizam: zašto ga nije moguće definirati

3. Elementi
Frekvencija (%)
Violence, force
83,5
Political 65
Fear, terror emphasized 51
Threat 47
(Psych.) effects and (anticipated) reactions
41,5
Victim-target differentiation
37,5
Purposive, planned, systematic, organized crime 32
Method of combat, strategy, tactic
30,5
Extranormality, in breach of accepted rules,
without humanitarian constraints 30
Coercion, extortion, induction of compliance 28
Publicity aspect
21,5
Arbitrariness; impersonal, random character; 21
Civilians, non-combatants, neutrals, outsiders
17,5
Intimidation 17
Innocence of victims emphasized
15,5
Group, movement, organization as perpetrator 14
Symbolic aspects, demonstration to others
13,5
Incalculability, unpredictability, unexpectedness 9
Clandestine, covert nature
Repetitiveness; serial or campaign character 7
Criminal 6
Demand made on third parties 4
Frekvencija uporabe pojedine riječi u definicijama terorizma: No 109 (Frequency of definitional elements in 109 definitions)
Izvor: Alex P. Schmid & Albert J. Jongman, (1988) Political Terrorism: A New Guide to Actors, Authors, Concepts, Data Bases, Theories and Literature, Amsterdam: North-Holland Publishing Company.

4. Kriteriji definicije terorizma
Prvo, terorizam koristi nasilje kao sredstvo, nasilje nije krajnji cilj, već sredstvo za ostvarenje cilja.
Drugo, u okviru terorizma nasilje predstavlja prijetnju, nasilje se ne koristi izvan okvira koji trebaju zadovoljiti odnosno poduprijeti takvu prijetnju.
Treće, teroristički akti imaju psihološki učinak, kao posljedicu izazivaju emocionalni odgovor šire populacije. Proizvodnja straha je sredstvo kojim terorizam utječe na političke promjene.

5. Četvrto, nasilje koje koriste teroristi nije usmjereno spram trenutnih žrtava, već protiv širih masa koje nisu trenutne žrtve. Terorističke operacije su nevojnog karaktera, one se planiraju i provode u tajnosti. Po svojoj prirodi one su nasilne i, gotovo, uvijek uključuju i kriminalne akte (ubojstva, atentati, sabotaže, otmice, uzimanje taoca itd.)
Peto, konačni ciljevi terorizma imaju političku svrhu.

6. OBILJEŽJA SUVREMENOG TERORIZMA
terorističkih akata od 1968.
648 terorističkih organizacija od 1968.
380 danas aktivnih

7. STATUS TERORISTIČKIH ORGANIZACIJA (N 648)
268 terorističkih organizacija ili njih 41% je prestalo djelovati;
144 organizacije (21%) su zbog unutarnjih raskola prestale postojati, ali njihov prestanak postojanja ne znači i nepostojanje terora i terorizma od strane novonastalih frakcija;
244 terorističke organizacije ili njih 38% još je uvijek aktivno.
Izvor: Jones. G.S.; Libicki, C.M. (2008.) How Terrorist Groups End: Lessons for Countering al Qa'ida. Santa Monica: RAND Corporation.

8. Broj terorističkih napada, 1970-2006
broj napada
godina
Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source data base on global terrorist events; March 2008

9. Teroristički akti: 2008. godina
- izvršeno terorističkih akata
(33,2 akta dnevno)
- stradalo osoba (149,9 osoba dnevno)
- stradali:
ljudi (43,1 dnevno) ubijeno,
ranjeno (93,4 dnevno),
4.859 bili taoci (13,3 dnevno).
Izvor: United States of America, National Counterterrorism Center, 2008 Report on Terrorism, 30 April 2009,
Washington: Director of National Intelligence, National Counterterrorism Center.

10. Struktura žrtava terorističkih akata u svijetu 2008. godine

11. Broj terorističkih napada po regijama, 1970-2006.
postotak napada/ žrtava
Afrika
Istočna i Središnja Azija
Južna Amerika
Zapadna Europa
Istočna Europa
Sjeverna Amerika
Južna Azija
Bliski Istok/Perzijski zaljev
Jugoistočna Azija i Oceanija
Napadi
Žrtve

12. Broj terorističkih napada po regijama, 2008.

13. Raspodjela terorističkih napada prema taktikama, 1970-2006.
palež
nepoznato
ostalo
otmice vozila
nekonvencionalni napadi
bombaški napad
oružani napad
atentat
barikade/zatočeništvo
otmice ljudi

14. Ukupna raspodjela prema ciljevima napada, 1970-2006.
Ostalo
Policija
Poslovni objekti
Vlada
Prijevoz
Civili i civilno vlasništvo
Odustali od napada
Opskrba vodom i pićem
Pomorstvo
Avioni i zračne luke
Telekomunikacije
Turisti
Novinari i mediji
Diplomacija
Edukacijske ustanove 2,2%
Vojska 2,7%
Religijske osobe/institucije 3,1%
Nepoznato 2,7%
Komunalne usluge 4,4%
Novinari/mediji

15. Posljedice terorizma
Osobna razina: šok, strah, panika, psihološka dimenzija
Kolektivna razina: kolektivni šok
Društvena razina (nacionalna i lokalna razina): stradanja i žrtve, poremećaj društvenih vrijednosti, prijetnja destrukcijom društva, utjecaj na mobilnost ljudi, utjecaj na gospodarske procese, utjecaj na kretanje roba, kapitala…

16. Posljedice terorizma
Terorizam: globalni i nacionalni problem
Teroristički akti: posljedice lokalnog
karaktera
Stradanja: gradovi - civilno stanovništvo i
vitalna infrastruktura

17. Posljedice terorizma Opseg i složenost zaštite od terorizma:
inovativnost i kreativnost terorista
Jačanje sigurnosnih mjera na aerodromima:
supstituiranje meta terorističkih udara i
preusmjeravanje na:
- noćne klubove u Baliju 2002.
- željezničke terminale u Madridu 2004.
- školu u Beslanu u Ruskoj Federaciji 2004.
- podzemnu željeznicu u Londonu 2005.
- urbanu turističku infrastrukturu u Mumbaiju 2008.

18. Posljedice terorizma: multiplikacija efekata
SAD 11. rujna 2001.
teroristički udar odnio života,
dugoročno zastrašio američko društvo
uništio World Trade Center kao nekretninu,
uništio dio zgrade Pentagona
uništio četiri zrakoplova.

19. Posljedice terorizma: multiplikacija efekata
SAD 11. rujna 2001.
- udar onemogućio funkcioniranje američkog
avioprijevoza u danima neposredno nakon
udara
- uvjetovao jačanje sigurnosnih mjera u
avioprijevozu i povećao cijene
- utjecao na funkcioniranje američke države i njezin
pravni sustav
- utjecao na redefiniranje američke strategije
nacionalne sigurnosti

20. Posljedice terorizma: multiplikacija efekata
SAD 11. rujna 2001: može li se zaštititi vitalna
infrastruktura - sigurnosne mjere
- mostovi ( ih ima u SAD-u)
- vodoopskrbni sustavi ( )
- elektrane (2.800 od čega 104 nuklearne)
- postrojenja za distribuciju plina (
kilometara dugi)
- granice ( kilometara)
- američko gospodarstvo izgubilo 1,8 milijuna radnih mjesta (procjena)

21. Tko je odgovoran za sigurnost gradova
Ulaganje u sigurnost nije gubitak profita, već
ulaganje u budućnost.
“Sigurnost je izvor konkurentske nadmoći.”
Lars Ramqist: Ericsson