1. Lokalni ekonomski razvoj
OSNOVNI POJMOVI I KONCEPTI

2. O pojmu LER
“Lokalni” = utemeljeno na optimalnom korištenju endogenih potencijala (lokalnih resursa + kapaciteta)
nije ograničeno na razinu općine ili grada, nego je riječ o teritorijalnom principu utemeljenom na ekonomskim vezama, društvenim međurelacijama, administrativnim referencama te javnim institucijama i kulturnom identitetu
“Ekonomski” - odnosi se na aktivnosti kakve su identifikacija poslovnih mogućnosti, podrška poduzetničkim inicijativama i podrška širenju na nova tržišta
“Razvoj” – (proces promjena) treba ga razmatrati u kontekstu održivosti i poboljšavanja kvalitete života kroz generiranje radnih mjesta i dohodaka

3. Što je zajednica?
...definirana je u geografskom smislu – možemo ju locirati na mapi (naselje, gradska četvrt, grad, regija, ...)
... odnosi se na ljude koji žive na određenom mjestu i koriste resurse koji se tamo nalaze

4. Što je ekonomski razvoj?
Ekonomski razvoj je proces stvaranja i održavanja bogatstva.
Kada se događa?
Raste životni standard;
„Stvarno” se povećava razina prosječnog dohotka domaćinstva;
Unapređuje se pravedna raspodjela dohotka;
Osnova za lokalne poreze drži korak s troškovima javnih usluga;
Poslovna zajednica stvara kvalitetnija radna mjesta;
Unapređuje se (lokalna) kvaliteta života.
What is Economic Development?
Economic development is the process of creating and sustaining wealth in a city or community. We know that it is occurring when new jobs are being created, existing jobs are being maintained, and the standard of living is improving. When the process is working the standard of living is increasing; there is a real increase in the level of average household income; the equity of income distribution is improving; the local tax base is keeping pace with the mounting cost of government services; business and industry are creating quality jobs; and the local quality of life keeps getting better.

5. Svaka zajednica sadrži jedinstven skup lokalnih uvjeta koji ili unaprjeđuju, ili reduciraju potencijal za lokalni ekonomski razvoj:
Uvjeti određuju relativnu prednost područja i njegovu sposobnost privlačenja, generiranja i zadržavanja ulagača.
Iskustva: izgradnja snažnog i zdravog lokalnog gospodarstva pretpostavlja konsenzus te surađujući proces u razumijevanju prirode i strukture loklanog gospodarstva te upravljanja njegovom budućnošću.

6. Izabrane definicije LER-a
Lokalni ekonomski razvoj
... možemo definirati i kao proces putem kojeg nositelji lokalne vlasti u gradovima i općinama rade zajedno s partnerima iz javnosti, poslovnog i nevladinog sektora sa ciljem stvaranja boljih uvjeta za ekonomski rast i otvaranja radnih mjesta.
... Predstavlja proces uspostavljajanja i održavanja dinamične poduzetničke kulture i stvaranja nove zajednice i poslovno okružje koje je sposobno osigurati veću kvalitetu života za sve u zajednici. (Blakey, Bradshaw, 2002)
... predstavlja proces u kojem lokalni akteri pokušavaju najbolje iskoristiti lokalne resurse kako bi zadržali postojeće i kreirali nove poslove, te osnažili i promovirali svoje poslovne aktivnosti. Ovakav proces zahtijeva određene koordinacijske napore među sudionicima, ali i postojanje jasne strategije i politike lokalnog ekonomskog razvoja.

7. Lokalni ekonomski razvoj: 7 metafora
Rješavanje problema
Kreiranje poduzetništva
Poticanje (kreiranje) rasta
Čuvanje prirode i prostora
Oslobađanje ljudskih potencijala
Primjena vodstva
Traženje socijalne pravde
Temeljna svrha LER-a:
proširiti ekonomske kapacitete lokalne zajednice ciljem poboljšanja ekonomske budućnosti i kvalitete življenja za sve

8. Kratko tumačenje metafora…
Bit znanstvenog i društvenog znanstvenog rješavanja problema je vrsta pojednostavljenja koje često karakterizira lokalni ekonomski razvoj - ograničena racionalnost (ograničena limitiranim znanjem).
Korporativno / strateško razmišljanje: jedna od bitnih značajki LER-a jest uloga „vlade” (lokalne vlasti) kao sekundarne u odnosu na poslovanje i gospodarstvo, tj. lokalna samouprava regulira društvena očekivanja u skladu sa zahtjevima gospodarstva.
Rast je poput stroja i sastoji se od koalicija lokalne samouprave, sindikata, komunalnih poduzeća, novina, programera, prodavača nekretnina i maloprodajnih mjesta – svako sa svojim planom kako obnoviti lokalnu zajednicu i stvarati enklava srednjeg dohotka u središnjim gradovima. „Stroj rasta“ je stoga crna kutija sistemskog pristupa - složena, međusobno povezana mreža koju praktičari u velikoj mjeri uzimaju zdravo za gotovo.
Ekološka paradigma: planiranje razvoja ne može odvojiti od određenog (prirodnog i društvenog) konteksta.
Gospodarstvo čine ljudi i svaki razvoj vezan je uz razvoj ljudi: obrazovanje, zapošljavanje, poduzetništvo itd.
Vodstvo u zajednici: građanski poticaji, investitori, programeri, kreatori javnih politika, izabrani dužnosnici, praktičari i akademici.
Najveća vjerojatnost za uspješni lokalni razvoj temelji se na stvaranju klime za grupne akcije (eng. group-based actions) i akcije vođene zajednicom (eng. community-based actions).

9. Temeljni principi LER-a
Lokalni identitet i opredjeljenje;
Revitalizacija reproduktivnih kapaciteta lokalne zajednice;
Pomak paradigme: kako generirati nove izvore dohotka lokalne zajednice.
LER je proces, a ne događaj (rezultat)!

10. Zašto LER?
Razvio se ranih 1970-tih godina kada su lokalne vlade shvatile da biznis i kapital ‘sele’ iz područja u područje u potrazi za jačanjem njihove konkurencijske prednosti.
Poznavanjem strukture i prirode lokalne zajednice, ona je svjesna mogućnosti i prepreka za rast i ulaganja; može djelovati u pravcu jačanja snaga i minimiziranja prepreka.

11. Tri faze razvoja L.E.R.-a

12. Sudionici LER-a Sudioici: Jedinice lokalne samouprave,
Privatni sektora,
Neprofitne organizacije,
Građani

13. Jedinice lokalne samouprave
predstavljaju geografske, gospodarske, prirodne, kulturne i društvene cjeline koje u pravilu obuhvaćaju nekoliko naselja, sela i/ili gradova;
čine temeljnu razinu na kojoj se događa, planira i upravlja lokalnim razvojem.
Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:
uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti,
brigu o djeci,socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu,
odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport,
zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša.

14. Sudjelovanje privatnog sektora u LER-u
Uloga LER-a je osigurati povoljne uvjete za razvoj i poslovanje privatnog sektora u okviru svojih zajednica.
Suvremeno poimanje, ali i svjetska praksa razvoja lokalnog gospodarstva, sve više naglašava značaj suradnje između javnog i privatnog sektora.
Javno-privatno partnerstvo (JPP) podrazumijeva suradnju između tijela javne vlasti s privatnim sektorom, bilo na razini središnje ili lokalne zajednice, a s ciljem zadovoljenja neke javne potrebe.
U najširem smislu javno-privatno partnerstvo može se definirati kao skup zajedničkih inicijativa javnog sektora, te privatnog profitnog i neprofitnog sektora, gdje svaki sudionik donosi određena sredstva i sudjeluje u planiranju i odlučivanju;
U užem smislu podrazumijevaju u sklopu kojih javni i privatni sektor udružuju resurse i stručna znanja kako bi, kroz optimalnu alokaciju resursa, rizika i nagrada, zadovoljili neku javnu potrebu.

15. Primjer javno-privatnog partnerstva: autobusna stanica Osijek
Investicija vrijedna 120 milijuna Kn
Ugovorom o javno-privatnom partnerstvu predviđeno je da Osijek-Kotekst ima pravo korištenja, održavanja i ubiranja prihoda na autobusnom kolodvoru idućih 30 godina nakon čega će ga vratiti gradu ako se ne postigne dogovor o produljenju ugovora.

16. Sudjelovanje građana u LER-u 1/2
Uspješnost procesa LER-a zahtijeva i sudjelovanje javnosti, odnosno članova zajednice.
Zašto je javnost važna?
Transparentnost procesa planiranja LER-a
Koncenzus u planiranju LER-a
Odnos građana i vlasti je danas sve složeniji.

17. Sudjelovanje građana u LER-u 2/2
U suvremenom svijetu odnos vlasti i građana postaje sve složeniji
posebno zbog rastućeg broja interesnih skupina i organizacija civilnog društva koja traže svoja prava na veću ulogu u procesu upravljanja i odlučivanja.
Mnogi građani, koji su u današnje vrijeme obrazovaniji i bolje informirani, propituju odluke i traže odgovore od vlasti.
U modernom, globaliziranom svijetu, građani mogu prikupljati informacije izravno iz međunarodnih izvora, pa vladama više nije moguće cenzurirati ili kontrolirati protok informacija.
Olakšani pristup informacijama ima demokratizirajući učinak i potiče građane na aktivnost.

18. Izvor: Črpić i Mataušić (1998)
file:///C:/Users/ivanabb/Downloads/BS_4_98_Crpic_Matausic.pdf

19. U jednoj je od analiza vjerodostojnosti medija u Velikoj Britaniji objavljenoj u knjizi „Flat Earth News” Nick Davies napisao: „Novinarstvo bez provjere je kao tijelo bez imunološkog sustava!“ Kada potrošač izgubi povjerenje, zbog nedostatka provjere, police ostaju pune. Uz kritički osviještene građane provjera mi se čini kao temeljni put prema dostojanstvenim i vjerodostojnim medijima, bez kojih teško mogu zamisliti razvoj našega društva.
Izvor: Igor Kanižaj: Zašto građani ne vjeruju medijima?

20. Zaključno Brišu se granica između globalnog i lokalnog;
Promjena ekonomske paradigme: pomak fokusa s ekonomije prirodnih resursa na ekonomiju znanja i ljudskih resursa/potencijala;
Smanjuje se nesavršenost informacija – globalni informacijski sustavi;
Smanjivanje prepreka u trgovanju: individualni kontakt sa svjetskim tržištem.