1. Vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu
Zlatni rast
Vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu
Zagreb, lipnja 2012.

2. Europski gospodarski model
Trgovina
Financije
Poduzetništvo
Inovacije
Rad
Država

3. Supersila životnog stila
Postignuća
Trgovina
Konvergencijski
stroj
Financije
Poduzetništvo
Europa
kao brand
Inovacije
Rad
Supersila životnog stila
Država

4. Europa —“Konvergencijski stroj ”

5. Konvergencijski stroj
Prikaz 1: U Europi postoji brza konvergencija životnog standarda—drugdje to baš nije slučaj
(godišnji rast potrošnje po stanovniku između i 2009., prema razini potrošnje u 1970.) 
Napomena: n = broj zemalja. *** statistički značaj na 1 posto.
Izvor: izračun djelatnika Svjetske banke koji se temelji na Penn World Table 7.0 (Heston, Summers i Aten 2011.); vidi Poglavlje 1.
Corr. = -0.80***
n = 26 -2 2 4 6 8 3 9 12 15
Europa
Corr. = -0.21
n = 15
Istočna Azija
Corr. = -0.25
n = 22
Latinska Amerika
Godišnji rast potrošnje po stanovniku
, posto
Početna razina potrošnje po stanovniku, 1970.
PKM, tisuće međunarodnih dolara iz

6. Razmjena (robna)
Prikaz 2: Gotovo polovica globalne robne razmjene uključuje Europu
(robna razmjena u godini, milijarde USD)
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na WTO (2009.); vidi Poglavlje 2.
Ukupni iznos robne razmjene (u mrd. USD)
Udio robne razmjene ostvaren
unutar regije
s drugim regijama
Transregionalni tokovi robne razmjene (u mrd. USD)

7. Trgovina (usluge)
Prikaz 2.19: Indija i Sjedinjene Države imaju sofisticiraniji izvoz usluga nego Europska Unija
(EXPY za usluge, 1990.–2007. (lijevo) i udjeli u EXPY, (desno))
Izvor: Lundstrom Gable i Mishra (2011.); vidi Poglavlje 2.
Suvremeni
Ostalo poslovanje
Tantijemi/licence
Računala/informacije
Financijski
Osiguranje
Komunikacije
Tradicionalni
Kulturni/rekreativni
Građevinarstvo
Putovanja
Transport
NS – Revised. “Note” has been removed and chart subtitle (“Service EXPY, ….”) have been revised.

8. Razmjena novih članica postala je raznolikija
Prikaz 2.3: Nove članice Europske Unije su važniji partneri za zemlje EU-15, dok su zemlje EU-15 manje važne za nove članice (udjeli regionalne razmjene za EU15 i EU10, 1996.–2008.)
Napomena: EU10 uključuje nove zemlje članice koje su se pridružile EU-u godine.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UN Comtrade; vidi Poglavlje 2.
udio razmjene s EU-10
udio razmjene s EU-15
NS – Revised. Country-level figures are shown in the next slide.
Svi proizvodi:
Izvoz
Uvoz

9. Udjeli razmjene sa zemljama EU-15 su se smanjili
Prikaz 2.3: Nove članice Europske Unije su važniji partneri za zemlje EU-15, dok su zemlje EU-15 manje važne za nove članice (udjeli razmjene sa zemljama EU-15 za Hrvatsku, Sloveniju, Bugarsku i Rumunjsku, 1995.–2010.)
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UN Comtrade; vidi Poglavlje 2. 40 50 60 70
1995
2000
2005
2010
Hrvatska
Slovenija
Bugarska
Rumunjska
Svi proizvodi:
Izvoz
Uvoz
NS – New.

10. Tvornica Europa je postala pametnija
Prikaz 2.9: Napredna Europa i Europa ‘u nastajanju’ sve više trguju sofisticiranijim intermedijarnim dobrima (indeks EXPY za intermedijarna dobra, u tisućama USD, 1996.–2008.)
Napomena: Trgovina intermedijarnim dobrima definirana je BEC nomenklaturom
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UN Comtrade i WDI-u; vidi Poglavlje 2.
14.0
14.5
15.0
15.5
16.0
16.5
17.0
1996
1998
2000
2002
2004
2006
2008
Izvoz
Uvoz
EU10 s
EU15
svijet
Svijet sa
Trgovina intermedijarnim dobrima u:
NS – Revised. Country-level data are shown in the next slide.

11. Trgovina intermedijarnim dobrima između Hrvatske i novih članica EU-a postaje sofisticiranija
Figure 2.9: Napredna Europa i Europa ‘u nastajanju’ sve više trguju sofisticiranijim intermedijarnim dobrima (EXPY indeks za trgovinu intermedijarnim dobrima s EU15, u tisućama USD, 1996.–2008.)
Napomena: Trgovina intermedijarnim dobrima definirana je BEC nomenklaturom. EXPY indeks za razmjenu s ostatkom svijeta slijedi sličan obrazac.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UN Comtrade i WDI-u; vidi Poglavlje 2. 10 11 12 13 14 15 16 17
1996
2000
2004
2008
Hrvatska
Slovenija
Bugarska
Rumunjska
Trgovina intermedijarnim dobrima:
Izvoz
Uvoz
NS – New.

12. Financijska integracija
Prikaz 3.2: Tijekovi kapitala u Europi ‘u nastajanju’ su posebno veliki
(postotak BDP-a; prosjek razdoblja središnjih vrijednosti skupine)
Napomena: “EU coh.” se odnosi na kohezijske zemlje EU-a, “EU cand.” zemlje kandidatkinje za EU, “E. prtn.” se odnosi na zemlje istočnog partnerstva s EU-om, “LAC” se odnosi na Latinsku Ameriku i regiju Kariba. CA se odnosi na tekući račun, a FX na devizne rezerve i razmjenu.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na MMF-u i WEO-u; vidi Poglavlje 3.
NS – Revised. Country-level figures are in the next slide.

13. Veće povećanje izravnih stranih ulaganja i drugih kapitalnih priljeva
Prikaz 3.2: Kapitalni priljevi u Europi ‘u nastajanju’ su posebno veliki
(postotak BDP-a; prosječne vrijednosti za razdoblje za Hrvatsku, Sloveniju, Bugarsku i Rumunjsku)
Napomena: CA označava tekući račun.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na MMF-u i WEO-u; vidi Poglavlje 3.
-20
-15
-10 -5 5 10 15 20 25 30 35
Hrvatska
Slovenija
Bugarska
Rumunjska
FDI
Portfelj
Ostalo
Ukupni tokovi kapitala
CA bilance
Devizne rezerve, razmjena
NS – New.

14. Financijski tokovi su pomogli Europi ‘u nastajanju’
Prikaz 4: U Europi je strani kapital potaknuo rast u gospodarstvima u nastajanju
(deficiti tekućeg računa i godišnji rast po stanovniku, 1997.–2008., prema skupinama zemalja, postotak)
Napomena: Prosječne stope rasta izračunate koristeći 3 četverogodišnja razdoblja između
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na MMF-u i WEO-u; vidi Poglavlje 3.
Realni rast BDP-a po stanovniku
posto
Deficit tekućeg računa:
više od 10 posto
Deficit tekućeg računa:
manje od 10 posto
Suficit tekućeg računa:
manje od 10 posto
Suficit tekućeg računa:
više od 10 posto
Kandidati za EU
Istočno partnerstvo
Neeuropska gospodarstva u nastajanju

15. Više tokova vlasničkog kapitala prema istoku, više dužničkog kapitala na jugu
Prikaz 3.14: Južna Europa više izložena dužničkom, a istočna vlasničkom financiranju (ukupna vanjska neto izloženost vlasničkom i neto izloženost dužničkom kapitalu, postotak BDP-a, 2002.–09.)
Napomena: Strelice počinju u 2002., a završavaju u Strelice za svaku regiju su središnje vrijednosti. Točka je središnja vrijednost za referentnu skupinu. Irska je isključena iz neto pozicije budući da su njezini podaci iskrivljeni jer se sredstva međunarodnih investicijskih fondova u Irskoj bilježe kao pozitivni neto dug, iako ti resursi nisu vezani uz domaće gospodarstvo.
Izvor: Ažurirana i proširena verzija kompleta podataka koji su izradili Lane i Milesi-Ferretti (2007.); vidi Poglavlje 3.
EU12
EU kandidatkinje
Istočno partnerstvo
EU kohezija
Hrvatska
Slovenija
Bugarska
Rumunjska
Azija (2009.)
LAC (2009.)
-10
-20
-30
-40
-60
-80
-100
Neto pozicija vlasničkog kapitala, 20 40
Neto pozicija dužničkog kapitala,
NS – Revised.

16. Potrebna je realna integracija
Prikaz u okviru 1: Europa je u proteklom desetljeću imala više monetarnu i financijsku, a ne realnu integraciju (strelice počinju u i završavaju u 2008.; porijeklo ukazuje na punu nominalnu i realnu integraciju)
Napomena: Prikaz pokazuje opseg gospodarske integracije. Vertikalna os u jednom indeksu različitosti kombinira tri pokazatelja nominalne integracije – promjenjivost deviznog tečaja, konvergenciju stopa inflacije te konvergenciju kamatnih stopa. Horizontalna os radi to isto s tri pokazatelja realne integracije – opseg sinkroniziranja poslovnih ciklusa mjereno prema indeksima industrijske proizvodnje, trgovinske integracije i dohotka po stanovniku. Bugarska nije prikazana, budući da nisu na raspolaganju podaci na polazišnoj točki.
Izvor: Sugawara i Zalduendo (2010.).
EU12
EU kandidatkinje
Istočno partnerstvo
Hrvatska
Slovenija
Rumunjska
EU15 1 2 3 4 5 6 7
Nominalna integracija (0 = puna integracija)
Realna integracija (0 = puna integracija)
NS – Revised.

17. Europski radnici su manje mobilni
Prikaz15: Europljani su manje mobilni, čak i unutar svojih vlastitih zemalja
(Mobilnost radne snage, udio stanovništva radne dobi koji su preselili, )
Izvor: Bonin i ostali (2008.); i OECD (2005. i 2007.); vidi Poglavlje 6.
Prekogranična mobilnost radne snage
postotak stanovništva radne dobi
regije
razine
TL-2
putovanje na posao preko granice
država
država/
teritorija
regije
unutar
zemalja
provincija/ teritorija
regije
unutar
zemalja
i 9 drugih provincija
zemalja

18. Europska konvergencija
VidiSpotlight One.
Stopa rasta
(godišnji prosječni rast BDP-a po stanovniku, posto)
Zapadna Europa konvergira prema životnom standardu Sjedinjenih Država
Sjeverna i Južna Europa konvergiraju prema razinama dohotka kontinentalne Europe
Istočna Europa konvergira prema dohotku i institucijama Zapadne Europe

19. “Europa”— globalni brand

20. Stvaranje “Europe kao branda”
Tablica 1: Ustrajan rast u Sjedinjenim Državama, oživljavanje u Aziji i poslijeratno čudo u Europi
(prosječne godišnje složene stope rasta, BDP po stanovniku, 1820.–2008., USD Geary-Khamis procjene pariteta kupovne moći (PKM))  
Napomena: Regionalne ukupne vrijednosti su ponderirane prema stanovništvu; radi pojedinosti vidi Spotlight One.
Izvor : Maddison (1996.); i Konferencijski odbor (2011.).

21. Stvaranje “Europe kao branda”
Prikaz 5: Europska poduzeća su otvorila radna mjesta, povećala produktivnost i izvoz
(rezultati europskih subregija i zemalja koje su uzete kao mjerilo, 1995.–2009.)
Napomena: Stope rasta u zapošljavanju i produktivnosti su složene i godišnje stope rasta. Prikazane su prosječne vrijednosti prema skupinama. Kina i Japan, Slovenija, Bugarska i Rumunjska te Hrvatska također su uključene u izračun odgovarajućih regionalnih prosjeka.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na WDI-u i ILO-u (2010.); vidi Poglavlje 4.
1.3
0.4
0.9
-0.1
-1.3
0.6
-0.0
1.2
1.0
1.7
2.4
1.4
3.0
3.5
2.5
3.4
3.6
2.8
6.6
1.6
7.8
2.0
50.2
49.4
57.5
58.2
47.9
31.3
31.2
35.7
38.7
11.2
13.4
26.7
64.0
23.2
EFTA
EU15
EU12
Slovenija
Bugarska
Rumunjska
EU kandidatkinje
Hrvatska
Istočno partnerstvo
Sjedinjene Države
Japan
Kina
Istočna Azija
Latinska Amerika -1 1 2 4 6 8 20 40 60
Rast zaposlenosti, postotak
Rast produktivnosti, postotak
Izvoz, postotak BDP-a, 2009.
NS – Revised.

22. Dva jaza produktivnosti Sjever prema jugu i EU prema SAD-u
Prikaz 5.1: Pazite na jaz: konvergencija praćena usporavanjem europske produktivnosti u odnosu na Sjedinjene Države
(BDP po broju sati rada u Geary/Khamis dolarima, Sjedinjene Države=100)
Napomena: EU15 Sjever = Danska, Finska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo; EU15 kontinentalna E. = Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka i Nizozemska; EU15 Jug = Grčka, Italija, Portugal i Španjolska.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Konferencijskom odboru; vidi Poglavlje 5.
NS – Revised.

23. Različite razine produktivnosti u Europi – kako se i očekivalo
Prikaz 6a: Većina Europe postaje produktivnija, ali jug zaostaje
(Razina produktivnosti radne snage u 2002., u tisućama USD iz 2005.)
Napomena: Za Belgiju, Grčku i Norvešku, razine produktivnosti odnose se na Tri linije pokazuju prosječne vrijednosti za zemlje pokrivene svakom linijom.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Eurostatu; vidi Poglavlje 4.
Produktivnost radne snage, 2002., u tisućama USD iz 2005.

24. Rast produktivnosti – ne sasvim kako se očekivalo
Prikaz 6b: Velik dio Europe postaje produktivniji, ali jug zaostaje
(Rast produktivnosti rada, 2002.–08., godišnje povećanje u postocima)
Napomena: Razmatrano razdoblje nije isto: Belgija i Norveška (2003.–08.), Grčka (2003.–07.), Češka Republika, Francuska, Latvija, Rumunjska i Ujedinjeno Kraljevstvo (2002.–07.). Tri linije pokazuju prosječne vrijednosti za zemlje pokrivene svakom linijom. Očekivani rast za zemlje EU15 na jugu dobiven je računanjem jaza u razinama produktivnosti između zemalja EU15 na jugu i svake od dvije druge skupine te zatim primjenom tih udjela na razliku u rastu između prve (tj. EFTA, EU15 sjever, i kontinentalni dio EU15) i treće (EU12) skupine.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Eurostatu; vidi Poglavlje 4.
Rast produktivnost radne snage,
u postocima

25. Poduzetničke strukture moraju biti primjerene za veliko tržište
Prikaz 7: Manje tvrtke čine polovinu dodane vrijednosti u skupini EU-15 jug, ali u drugim skupinama samo trećinu vrijednosti (doprinos dodanoj vrijednosti prema veličini poduzeća, 2009.)
Napomena: Brojevi u zagradama predstavljaju ukupnu dodanu vrijednost izraženu u milijardama konstantnih USD iz EU15 obuhvaća Dansku, Finsku, Švedsku i Ujedinjeno Kraljevstvo (sjever); Austriju, Belgiju, Francusku, Njemačku i Nizozemsku (kontinentalni dio) te Grčku, Italiju, Portugal i Španjolsku (jug). EU12 obuhvaća Estoniju, Latviju i Litvu (sjever), Češku Republiku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku Republiku i Sloveniju (kontinentalni dio) te Bugarsku i Rumunjsku (jug).
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Eurostatu; vidi Poglavlje 4.
Dodana vrijednost prema veličini tvrtke,
2009., u postocima

26. Udio dotoka izravnih stranih ulaganja u Europi, u postocima
Izravna strana ulaganja su se okrenula prema istoku, a udaljila od juga
Prikaz 8: Zapadno-europski ulagači gledaju prema istoku, ne jugu
(dotok izravnih stranih ulaganja u Europi, postotak, 1985., 1995., i 2008., posto)
Napomena: Brojke u zagradama predstavljaju iznos dotoka izraženo u milijardama USD.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UNCTAD-u (2010.); vidi Poglavlje 4.
Udio dotoka izravnih stranih ulaganja u Europi, u postocima
NS – The next slide (on FDI) is dropped.

27. Poslovanje je sada teže u zemljama EU-15 na jugu
Prikaz 9: Južna i Istočna Europa moraju olakšati poslovanje
(indeks glavnih sastavnica lakoće poslovanja u 2011., na ljestvici od 0 [loše] do 100 [izvrsno])
Napomena: Prosjeci su izračunati koristeći analizu glavnih sastavnica. Ovdje EFTA obuhvaća sljedeće zemlje: Island, Norveška i Švicarska. EU15: Danska, Finska, Irska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo (sjever); Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska (kontinentalni dio); Grčka, Italija, Portugal i Španjolska (jug). EU12: Estonija, Latvija i Litva (sjever); Češka Republika, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija (kontinentalni dio); te Bugarska, Cipar i Rumunjska (jug).
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na izvješću Doing Business; vidi Poglavlje 4.
NS – Revised.
Please note that, region-wide, the EU15 South is the worst, but the scores for Croatia and Rumunjska are lower than that of the EU15 South. But, the lowest in the EU15 South is Grčka (55.8).

28. Raste još jedan jaz produktivnosti – između EU-15 i SAD-a
Prikaz 10: Rast produktivnosti u najvećim gospodarstvima Europe je usporio od sredine tih
(EU15 produktivnost radne snage, indeksirano prema SAD-u i Japanu)
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na OECD-ovoj Bazi podataka o produktivnosti; vidi Poglavlje 5.
Produktivnost radne snage EU-15

29. Europa se specijalizira u starim sektorima, SAD u novim
Prikaz 11: Sjedinjene Države se specijaliziraju za novije proizvode, intenzivnije u smislu istraživanja i razvoja (relativna tehnološka prednost i napori koje mladi i inovativni predvodnici ulažu u istraživanja i razvoj u SAD-u, Europi i ostatku svijeta)
Napomena: Intenzitet istraživanja i razvoja mjeri se kao omjer rashoda za R&D prema ukupnom prometu, za tvrtke koje su osnovane nakon (mladi predvodnici inovacije ili “Yollies”) ili prije (“Ollies”). Relativna tehnološka prednost izračunava se kao udio svake regije ili zemlje (recimo Europe) u R&D-u određenog sektora (primjerice Internet) razmjerno udjelu Europe u svjetskim istraživanjima i razvoju; vrijednosti veće od 1 ukazuju da regija ima specijaliziranu tehnologiju u sektoru.
Izvor : Bruegel i izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Tablici rezultata R&D-a Instituta Europske komisije za buduće tehnološke studije; vidi Poglavlje 5.
Relativna tehnološka prednost u sektorima rasta koji se temelje na inovacijama
Intenzitet istraživanja i razvoja (R&D)
Omjer R&D prema ukupnom prometu

30. Neka gospodarstva imaju dobre rezultate ali su mala
Prikaz 5.3: Europski predvodnici ulažu u inovacije jednako kao i SAD i Japan
(rashodi za R&D iz poslovnog i javnog sektora, u postotku BDP-a)
Napomena: Podaci se ne odnose na iste godine po zemljama.
Izvor: Europska komisija (2011b) i UNESCO; vidi Poglavlje 5.
poslovni sektor
javni sektor

31. Vodstvo SAD-a u najkvalitetnijem tercijarnom obrazovanju raste
Prikaz 5.16: Europa zaostaje za SAD-om prema rezultatima u odnosu na najbolja sveučilišta
(najboljih 100 svjetskih sveučilišta)
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na podacima sa Sveučilišta Jiao Tong u Šangaju i Thomson Reuters/Times; vidi Poglavlje 5.

32. Europa – supersila životnog stila

33. Supersila životnog stila
Prikaz 12: Troši više od ostatka svijeta
(rashodi opće države za obranu [Sjedinjene Države] i socijalnu zaštitu [Europa], 2004.–09., udio ukupne svjetske potrošnje)
Napomena: Zbog raspoloživih podataka, rashodi za socijalnu zaštitu predstavljaju prosjek u razdoblju 2004.–09. po zemljama. n je broj zemalja uključenih u izračune. Podaci pokrivaju opću državu, ali – ako to nije dostupno – onda samo središnju državu.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Stockholm International Peace Research Institute (2011.), IMF GFS, WDI, Baza podataka o socijalnoj zaštiti Svjetske banke za regiju Europe i Središnje Azije, te Weigand i Grosh (2008).
Sjedinjene
Države
43%
Ostatak
svijeta
57%
Vojska (n=124)
2010
Europa
(n=36)
58%
42%
Socijalna zaštita (n=96)
Rashodi države
postotak ukupnog svjetskog iznosa

34. Manje radnika u Europi
Prikaz 14: Radna snaga u Europi će se smanjiti, dok će se u Sjevernoj Americi povećati za četvrtinu (kumulativna projekcija promjene u stanovništvu radne dobi, 2010.–50., u postocima)
Napomena: Sjeverna Amerika je SAD i Kanada; Sjeveroistočna azija uključuje Kinu, Hong Kong SAR, Kinu, Japan, Macao SAR, Kinu, Republiku Koreju i Tajvan, Kinu. Hrvatska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska također su uključene u Europu u nastajanju.
Izvor : U.S. Census Bureau, međunarodna baza podataka; vidi Poglavlje 6.
Sjeverna Amerika
Sjevernoistočna Azija
Zapadna Europa
Europa u nastajanju
Slovenija
Bugarska
Rumunjska
Hrvatska
-50
-40
-30
-20
-10 10 20 30
Stanovništvo radne dobi, 2010.=0
2010
2015
2020
2025
2030
2035
2040
2045
2050
NS – Revised.

35. Europljani žive dulje i odlaze u mirovinu ranije
Prikaz 13: Mirovinski sustavi Europe moraju uzdržavati ljude mnogo veći broj godina (promjene u očekivanom trajanju života u dobi od 60 godina i efektivna dob odlaska u mirovinu, 1965.–2007.)
Source: OECD (2011) and updated data from OECD (2006).
Promjena od do 2007., u godinama
Očekivano trajanje života u dobi od 60 godina, muškarci
Dob odlaska u mirovinu, muškarci

36. Europske državne uprave troše oko 10 posto BDP-a više
Prikaz 16: Državne uprave u Europi su velike
(Svijet, prikaz veličina prema državnoj potrošnji u dolarima, 2009.)
Izvor: Djelatnici Svjetske banke koristeći IMF WEO.

37. Rashodi za socijalnu zaštitu su (jedini) razlog
Prikaz 17: Socijalna zaštita objašnjava razliku u veličini državnih uprava između Europe i usporedivih zemalja (državna potrošnja, izražena u postotku BDP-a, –08.)
Napomena: “Socijalna zaštita” uključuje naknade za bolest i invaliditet, starost, članove obitelji, obitelj i djecu, nezaposlenost i stanovanje. Zapadna Europa: Danska, Finska, Island, Norveška i Švedska (Sjever); Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo (središnja Europa); Grčka, Italija, Portugal i Španjolska (jug).
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na IMF GFS i IMF WEO; vidi Poglavlje 7.
Državna potrošnja ,
u postotku BDP-a
NS – Revised.
Socijalna zaštita
Obrazovanje
Zdravstvo
Nesocijalna potrošnja

38. Hrvatska je jednako velika kao i zemlje EU12, ali je manja od zapadnih zemalja
Prikaz 17: Socijalna zaštita objašnjava razliku u veličini državne uprave između Europe i usporedivih zemalja
(državna potrošnja, postotak BDP-a, 2007.–08.)
Napomena: “Socijalna zaštita” uključuje naknade za bolest i invaliditet, starost, članove obitelji, obitelj i djecu, nezaposlenost i stanovanje. Podaci za Hrvatsku nisu za već za druga razdoblja, uzeta iz Odabranih pokazatelja u izvješću.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na IMF GFS i IMF WEO; vidi Poglavlje 7.
17.6
6.6
4.6
13.7
18.8
4.5
16.9
17.1
2.5
3.4
8.0
15.4
5.9
6.3
15.7
3.7
4.2
10.7
16.1
4.3
3.8
11.3
16.7
6.8
6.7
21.1
18.3
7.0
18.5
13.6
6.2
4.0
19.9 10 20 30 40 50
Hrvatska
Srbija
Albanija
Slovenija
Rumunjska
Bugarska
Švedska
Italija
Njemačka
Socijalna zaštita
Obrazovanje
Zdravstvo
Nesocijalna potrošnja
NS – New.

39. I ostali subvencioniraju starije stanovništvo, ali niti izbliza tako dugo
Prikaz 18: Male razlike u godišnjim mirovinama po korisniku, velike u općim rashodima za mirovine (javni rashodi za mirovine u 2007.)
Napomena: Pokazane su središnje vrijednosti prema skupinama. Zapadna Europa: Danska, Finska, Island, Norveška i Švedska (Sjever); Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo (središnji dio); Grčka, Italija, Portugal i Španjolska (jug). Anglo-saksonski svijet: Australija, Kanada, Novi Zeland i Sjedinjene Države.
Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Eurostatu i OECD-ovoj mirovinskoj statistici; vidi Poglavlje 7.
Javni rashodi za mirovine
postotak BDP-a
Realne javne mirovine po starijoj osobi, PKM, u tisućama međunarodnih dolara

40. Slijede velike prilagodbe zbog postojećih neuravnoteženosti i budućih troškova zdravstva
Prikaz 19: Zapadna Europa mora smanjiti fiskalni deficit za 6 posto BDP-a, a Europa ‘u nastajanju’ za manje (ilustracija potreba za fiskalnom prilagodbom, 2010.–30., u postotku BDP-a)
Napomena: Nedostaju podaci o fiskalnim učincima starenja na mirovinske sustave i sustave zdravstvene skrbi za zemlje kandidatkinje EU-a i zemlje istočnog partnerstva. Kod ovog prikaza se pretpostavilo da je zbroj prilagodbi u potrošnji za zdravstvenu skrb isti kao i za nove države članice. Pretpostavlja se da je prilagodba rashoda vezanih uz mirovine ista kao za južnu Europu. Radi sastava zemalja u svakoj skupini vidi bilješku za prikaz 17.
Izvori: Izračuni djelatnika Instituta za strukturna istraživanja u Poljskoj i Svjetske banke, temeljeno na IMF WEO; vidi Poglavlje 7.
Potrebna prilagodba
Ciklički prilagođeni primarni saldo,
Promjene u mirovinama i zdravstvenoj skrbi,
Croatia: data on pensions and healthcare changes is not available, but the country would need to improve cyclically-adjusted primary balance by 3.7% of GDP.

41. Imperativi

42. Prema ‘zelenijem’ gospodarskom modelu
See Spotlight Two.
Emisije
Vrlo
visoko
Visoko
Srednje
Nisko
Karte pokazuju emisije CO2 po stanovniku iz sagorijevanja goriva. Podaci za i po zemljama su podaci Međunarodne agencije za energiju, dokumenta Energy Outlook Karta za temelji se na scenariju IEA koji ograničava koncentraciju CO2 u atmosferi na 450 dijelova na milijun (ppm), u skladu s povećanjem globalne temperature za 2 stupnja po Celsiusu

43. Zadržavanje postignutog
Ponovno pokretanje konvergencijskog stroja : Usluge
Olakšati trgovinu poslovnim uslugama
Ojačati regulatornu koordinaciju financija
Ponovna izgradnja Europe kao branda: Produktivnost
Ponovno pokrenuti konvergencijski stroj
Unaprijediti poduzetništvo tamo gdje se rast produktivnosti usporio
Preuzeti “ubojite aplikacije” (“killer apps”) inovacija iz Sjedinjenih Država
Ostati supersila životnog stila: demografija
Ponovno izgraditi Europu kao brand
Poboljšati konkurentnost tržišta radne snage
Učiniti državnu upravu učinkovitijom ili ju smanjiti

44. Imperativi, prednosti i nedostaci
Država
Demografska kretanja
Rad
Inovacije
Rast produktivnosti
Poduzetništvo
Financije
Suvremene usluge
Trgovina

45. Primjera za to je već bilo (u Europi)
Tablica 8.1: Zemlje koje predstavljaju mjerilo za odabrane politike
Izvor: Iwulska (2011.), dostupno na
Područje politike
Odabrane zemlje
Europa
Svijet 1
Restrukturiranje privatnog duga
Švedska
Republika Koreja 2
Upravljanje financijskim stranim izravnim ulaganjima
(EU) Poljska
(Izvan EU) Hrvatska 3
Financijska integracija koja odolijeva krizi
Češka Republika
Kanada 4
Povećanje dodane vrijednosti
Slovačka
Singapur 5
Stvaranje radnih mjesta
Irska
Novi Zeland 6
Stvaranje izvoza
Njemačka 7
Politika istraživanja i razvoja
Švicarska
Sjedinjene Države 8
Tercijarno obrazovanje
Ujedinjeno Kraljevstvo 9
Kvaliteta rukovodstva 10
Unutarnja mobilnost 11
Radno zakonodavstvo
Danska 12
Politike useljavanja
Švedska; Ujedinjeno Kraljevstvo
Kanada; Sjedinjene Države 13
Socijalna sigurnost
Island
Japan 14
Pružanje socijalnih usluga
Finska 15
Smanjenje javnog duga
Turska 16
Politike zelenog rasta
Kalifornija (SAD)

46. Dostupno na www.worldbank.org/goldengrowth