1. SIROMAŠTVO I SOCIJALNA ISKLJUČENOST
Prof. dr. sc. Zoran Šućur
Konzultacije: Studij socijalnog rada, Nazorova 51, soba 1
Ponedjeljak: 13-14
Četvrtak:

2. Tematske jedinice 1) KONCEPTI I MJERENJE SIROMAŠTVA
2) SIROMAŠTVO I EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI
3) SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOSTI U HRVATSKOJ
4) BESKUĆNIŠTVO
5) DJEČJE SIROMAŠTVO
6) ISKUSTVA SIROMAŠTVA MEĐU MLADIMA

3. 8) ETIKETIRANJE SIROMAŠNIH I KONCEPT POTKLASE
7) INTERGENERACIJSKA TRANSMISIJA SIROMAŠTVA
8) ETIKETIRANJE SIROMAŠNIH I KONCEPT POTKLASE
9) SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO NOVI PRISTUP SIROMAŠTVU
10) SIROMAŠTVO I PRISTUP MATERIJALNE DEPRIVACIJE
11) POLITIKA PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI

4. Termini za predavanja Datum Tematske jedinice 25. 10. 2011.
Koncepti i mjerenje siromaštva
8. 11.
Ekonomske nejednakosti i siromaštvo
Siromaštvo i nejednakosti u RH
15.11.
Urbano i ruralno siromaštvo
22.11.
Beskućništvo
29.11.
Dječje siromaštvo
6. 12.
Siromaštvo mladih
13.12.
Intergeneracijska transmisija siromaštva
20.12.
Etiketiranje siromašnih i koncept potklase
Pristupi mjerenju socijalne isključenosti
17.1.
Siromaštvo i pristup materijalne deprivacije
24.1.
Politika protiv siromaštva i socijalne isključenost
31.1.
Osvrt na gradivo

5. Termini za “seminarske” teme
Datum
Seminarska tema
Koncept mikrokredita (krediti za siromašne)
Siromaštvo i zaduženost u RH i EU
6.12.
Spolne razlike u siromaštvu
13.12.
Urbano i ruralno siromaštvo
20.12.
Programi i projekti pomoći beskućnicima
Siromaštvo u trećem svijetu
Život u slamovima (favelama)
17.1.
Temeljni ili zajamčeni dohodak
24.1.
Siromaštvo i manjinske skupine

6. Ispitna literatura Obvezna
Šućur, Z. (2001.) Siromaštvo: teorije, koncepti i pokazatelji. Zagreb: Pravni fakultet, str , 53-60, 67-82,
UNDP (2006.) Neumreženi: lica socijalne isključenosti. Zagreb: UNDP, str Dostupno na: (
Šućur, Z. (2006.) Siromaštvo, višedimenzionalna deprivacija i socijalna isključenost u Hrvatskoj, Revija za sociologiju 3–4: 131–147. Dostupno na: (
Kronauer, M. (1998.) 'Social exclusion' and 'underclass' - new concepts for the analysis of poverty, in H.-J. Andress (ed.) Empirical Poverty Research in Comparative Perspective. Aldershot: Ashgate.

7. 1) KONCEPTI I MJERENJE SIROMAŠTVA

8. Ključna pitanja vezana za siromaštvo
Što je siromaštvo? Kako ga je moguće mjeriti? Tko su siromašni i koliko ih ima? Što su uzroci i koje su posljedice siromaštva? Kakav je odnos između siromaštva i ekonomskih nejednakosti? Kako ublažiti ili eliminirati siromaštvo?

9. Siromaštvo u svijetu
- Oko 900 milijuna ljudi u svijetu živi s manje od 1$ dnevno
- Polovina svjetskog stanovništva živi s manje od 2$ dnevno
- Barem 80% čovječanstva živi s manje od 10$ dnevno
- 0,13% svjetskog stanovništva kontrolira 25% ukupnog svjetskog bogatstva, a 20% najbogatijih troši 76,6% svih dobara
- 40% najsiromašnijih u svijetu dobiva svega 5% svjetskog dohotka, a 20% najbogatijih dobiva ¾ svjetskog dohotka
djece umire dnevno zbog siromaštva
% sve djece u zemljama u razvoju je pothranjeno
- U Ciljevima milenijskog razvoja predviđa se prepolovljavanje ekstremnog siromaštva u svijetu do 2015.

10. Siromaštvo u svijetu (II)
- Velike razlike između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju
- Velike regionalne razlike u distribuciji siromaštva na svjetskoj i nacionalnoj razini
- Zemlje u razvoju: siromaštvo je dugoročni i kronični problem
- Razvijene zemlje: moderne forme siromaštva
 “siromaštvo slučaja”,
 “otoci siromaštva”,
 “novo siromaštvo”

11. DEFINICIJE SIROMAŠTVA
APSOLUTNO SIROMAŠTVO (“siromaštvo na
rubu opstanka”)
nemogućnost zadovoljenja osnovnih potreba (imati manje od objektivno definiranog minimuma)
RELATIVNO SIROMAŠTVO (“siromaštvo
uslijed nejednakosti”)
nemogućnost zadovoljenja potreba ili sudjelovanja u aktivnostima koje čine dio prihvatljivog (pristojnog) životnog standarda (imati manje od drugih u društvu)

12. “STARO” I “NOVO” SIROMAŠTVO
Procesi povezani s pojavom novog siromaštva:
erodiranje sustava socijalne sigurnosti
masovna nezaposlenost i nestabilno zaposlenje
financijska nesigurnost i zaduženost
ranjivi tipovi obitelji
Pristupi novom siromaštvu:
siromaštvo kao nemogućnost zadovoljenja “postmaterijalističkih” potreba
siromaštvo kao posljedica krize industrijskog sustava
Definicija:
novo siromaštvo označava situacije u kojima obitelji nisu u stanju održati dosadašnju razinu životnog standarda, odnosno kada prelaze iz relativno sigurnog života u neizvjesnost, s kojom se dosada nisu susretale

13. NAČINI MJERENJA SIROMAŠTVA
Pristupi mjerenju siromaštva
Objektivni pristup
Subjektivni pristup
Indikatori materijalnog blagostanja
Indirektno mjerenje siromaštva
(Novčani) dohodak (income poverty)
Imovina (asset poverty)
Direktno mjerenje siromaštva
Potrošnja
Životni stil (relativna deprivacija)

14. Dvije tradicije mjerenja siromaštva
(1) Temelji se na potrošnji i konceptu apsolutnog siromaštva (Svjetska banka)
(2) Temelji se na dohotku i konceptu relativnog siromaštva (EU)

15. Apsolutno siromaštvo vs. relativno siromaštvo

16. Dinamika relativnog siromaštva (’96.-’00.)

17. Dinamika apsolutnog siromaštva (’96.-’00.)

18. LINIJE SIROMAŠTVA Definicija: Vrste linija siromaštva:
razina dohotka/potrošnje ispod koje pojedince smatramo siromašnima
Vrste linija siromaštva:
linije određene na temelju košarice dobara (budžetska metoda)
statističko-relativne linije
subjektivne linije
službene ili pravno-političke linije
linije utemeljene na indeksima deprivacije

19. Stupnjevi blagostanja s obzirom na liniju siromaštva
Nesiromašni
(Dobrostojeći)
NESIROMAŠNI
2 L
D O H O D A K
Prolazno nesiromašni
1.25 L
Ranjivi nesiromašni
Linija siromaštva (L)
Površno siromašni
0.75 L
Kronično siromašni
SIROMAŠNI
0.50 L
Ekstremno siromašni

20. Struktura potreba potrošačke košarice POTREBE KOJE NISU UKLJUČENE
UKLJUČENE POTREBE
PREHRANA
HIGIJENA
ODIJEVANJE
STANOVANJE
PRIJEVOZ
KULTURA
POTREBE KOJE NISU UKLJUČENE
OBRAZOVANJE
ZDRAVSTVENE POTREBE
REKREACIJA I DOKOLICA

21. PREHRANA PROIZVODI OD ŽITARICA Kruh – polubijeli Pšenično brašno
Tjestenina
Riža
POVRĆE I PRERAĐEVINE
Krumpir
Zelena salata
Grah
Luk
Mrkva
Špinat
Rajčica
Paprika
Kiseli kupus
Konzervirani grašak
VOĆE I PRERAĐEVINE
Jabuke
Kruške
Naranča
Pekmez
MESO, RIBA I PRERAĐEVINE
Svinjetina s kostima
Piletina
Junetina bez kosti
Junetina s kostima
Suha svinjska slanina
Hrenovke
Riba
MASNOĆE
Svinjska mast
Ulje
Margarin
MLIJEKO, MLIJEČNI PROIZVODI I JAJA
Mlijeko, kratkotrajno
Domaći sir
Maslac
Jogurt
Jaja
OSTALI PREHRAMBENI PROIZVODI
Kava
Šećer
Vino
Pivo
Vinjak

22. HIGIJENA STANOVANJE ODIJEVANJE PRIJEVOZ KULTURA
Prašak za pranje rublja
Pasta za zube
Četkica za zube
Sapun
Šampon
Univerzalna krema
Higijenski ulošci
Sredstvo za čišćenje
Sredstvo za pranje posuđa
Paket toaletnog papira
Krema za cipele
STANOVANJE
KUĆANSKI APARATI
Frižider
Perilica rublja
Pećnica
NAMJEŠTAJ
Kuhinja
Spavaća soba
Dnevna soba
OSTALO
Posteljina
Ručnici
Posuđe
Režijski troškovi
Održanje aparata i namještaja
ODIJEVANJE
Pamučne muške gaće
Pamučne ženske gaće
Ženski grudnjak (br. 3)
Muške čarape
Ženski hulahop
Sportske čarape
Muške sezonske cipele
Ženske sezonske cipele
Ženska sezonska majica
Muška sezonska majica
Suknja
Muške hlače
Zimski kaput
PRIJEVOZ
Dvije radničke karte
Dvije đačke karte
KULTURA
Jednom obiteljski odlazak u kino
Svaki dan jedne dnevne novine

23. PREHRAMBENA KOŠARA ČETVROČLANE OBITELJI ('02)
PROIZVOD/USLUGA
mjesečna količina
CIJENA (12.’02.)
IZNOS (kn)
BIJELI KRUH T-500
POLUBIJELI KRUH
PŠENIČNO BRAŠNO
TJESTENINA
RIŽA
KRUMPIR
GRAH
CRVENI LUK
MRKVA
KUPUS
ŠPINAT
RAJČICA
PAPRIKA
SALATA
GRAŠAK
JABUKE
BANANE
NARANČE
LIMUN
ŠARAN
SRDELE
5,00
25,00
2,00
1,50
20,00
1,00
3,00
4,00
8,27
5,75
4,38
13,62
11,01
2,10
15,71
4,45
7,54
3,18
13,75
15,07
18,11
10,17
6,90
6,09
7,17
7,48
9,21
28,56
15,27
41,35
143,75
21,90
27,24
16,52
42,00
23,57
9,54
30,14
20,34
18,27
28,68
29,92

24. PREHRAMBENA KOŠARA ČETVROČLANE OBITELJI ('02)
PROIZVOD/USLUGA
mjesečna količina
CIJENA (12.’02.)
IZNOS (kn)
PILETINA
PILEĆA JETRA
MARMELADA
JUNETINA SVINJETINA ŠUNKERICA
HRENOVKE
ULJE
MARGARIN
MLIJEKO SVJEŽE
TRAPIST
DOMAĆI SIR
MASLAC
JAJA
ŠEĆER
MED
KAVA
ČAJ
KEKSI
SOL
VOĆNI SIRUP
6,00
1,00
4,00
0,50
35,00
2,00
0,25
40,00
21,05
21,78
18,56
57,00
45,50
51,61
51,92
11,74
14,79
5,25
57,18
26,74
38,99
1,11
6,96
29,18
74,83
8,66
32,50
2,58
15,83
126,30
228,00
182,00
25,96
46,96
7,40
183,75
28,59
53,48
9,75
44,40
27,84
14,59
16,25
1,29
31,66
UKUPNO PREHRANA
1.760,65

25. Potrošačka košara

26. Struktura potrošnje po kućanstvu
2006.
2007.
2008.
2010.
Izdaci za potrošnju – ukupno
100,00
Hrana i bezalkoholna pića
32,63
31,62
32,09
32,13
Alkoholna pića i duhan
3,67
3,88
3,48
3,81
Odjeća i obuća
8,00
7,93
7,92
6,37
Stanovanje i potrošnja energenata
13,68
13,34
13,83
14,93
Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje
5,12
5,42
5,34
4,92
Zdravstvo
2,50
2,63
2,78
3,25
Prijevoz
11,41
11,54
12,00
11,97
Komunikacije
5,11
5,21
5,37
5,25
Rekreacija i kultura
6,21
6,22
5,44
5,58
Obrazovanje
0,67
0,88
0,89
0,86
Hoteli i restorani
3,28
3,17
3,14
2,41
Ostala dobra i usluge
7,73
8,16
7,71
8,52

27. Nutricionističke potrebe i nutricionistička ekvivalentna ljestvica
Primjer izračuna Engelovih koeficijenata A B C
Ukupni dohodak
Izdaci za hranu
Engelov koeficijent
2000
800
0,40
5000
1000
0,20
3000
900
0,30
Nutricionističke potrebe i nutricionistička ekvivalentna ljestvica
Dob
Dnevne energetske potrebe (Kcal)
Ž M
Ekvivalentna ljestvica
Ž M
1-2
3-5
6-8
9-11
12-14
15-19
20-50
51+
1300
1600
2100
2400
2000
1800
2700
2800
0,481
0,593
0,778
0,889
0,741
0,667
1,000
1,037

28. Pitanja o subjektivnom siromaštvu
Pitanje o minimalnom dohotku (MIQ – minimum income question)
“Koliki bi minimalni neto mjesečni dohodak bio potreban vašem kućanstvu da bi moglo sastaviti kraj s krajem”?
Stope subjektivnog siromaštva ovise o:
Formulaciji pitanja
Aspiracijama ispitanika
Referentnim grupama
Prošlim statusima

29. EKVIVALENTNE LJESTVICE
Definicija:
skup indeksa koji variraju ovisno o broju članova kućanstva, dobnoj ili spolnoj strukturi članova. Funkcija je ekvivalentnih ljestvica omogućiti usporedbu blagostanja kućanstava s različitim demografskim obilježjima
OECD-ove ljestvice
“stara” ljestvica
modificirana “nova” ljestvica
nositelj kućanstva 1
ostale odrasle osobe
0,7
0,5
djeca
0,5*
0,3**
*<=15 godina **<=13 godina

30. Ekvivalentna ljestvica u sustavu socijalne skrbi
% osnovice
Samac
Odrasla osoba član obitelji
Dijete do 7 g. član obitelji
Dijete od 7-15 g. član obitelji
Dijete od ili završetka redovnog školovanja, član obitelji
100 80 90
Osobe koje primaju povećani iznos pomoći
Potpuno radno nesposobna osoba koja živi sama
Potpuno radno nesposobna osoba koja živi u obitelji 50 30
Trudnica nakon 12 tjedana trudnoće i rodilja do 2 mjeseca nakon poroda
Dijete samohranog roditelja 25

31. 2) SIROMAŠTVO I EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI

32. SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOSTI
Što su to ekonomske nejednakosti i kako ih mjeriti?
Kakav je odnos između siromaštva i nejednakosti?
Koje su strategije smanjivanja nejednakosti i siromaštva?
Definicija:
pod ekonomskim nejednakostima podrazumijevamo nejednaku raspodjelu bogatstva ili dohotka između pojedinaca ili skupina u nekom društvu
Dohodak:
svi prihodi od rada ili imovine (plaće, kamate, najamnine, dividende) te socijalni transferi (mirovine, dječji doplatci, porodne naknade itd.) ostvareni u tijeku određenog razdoblja (obično jedne godine)
Bogatstvo:
dohodak te materijalna dobra, financijska imovina i prava što ih posjeduju pojedinci ili obitelji (kuće i zemljišta, ušteđevine, bankovni depoziti, dionice, obveznice, vrijednosni papiri, poslovna poduzeća i sl.)

33. Udio nacionalnog bogatstva kojeg posjeduje 1% najbogatijih

34. Udio svjetskog dohotka kojeg posjeduje 5% najbogatijih i 20% najsiromašnijih

35. Omjer dohotka 5% najbogatijih i 10% najsiromašnijih
1820
1850
1870
1890
1910
1929
1950
1960
1970
1980
1992
SAD 13 18 25 20 12 15
V.B.
Irska 40 35 30 16 10 7
Skand. zemlje 17 9 8
Argen. Čile 22 23
Gana
Kenija 6
Egipat
Kina 14
Indija
Japan
Brazil 21 24

36. Omjer dohotka 20% najbogatijih i 20% najsiromašnijih

37. Vrijednosti Ginijeva koeficijenta

38. Ginijevi koeficijenti

39. Nejednakosti i apsolutno siromaštva u svijetu

40. Nejednakosti i stope relativnog siromaštva (1990-e)

41. Strategije redukcije nejednakosti i siromaštva
 Ekonomski rast
 Redistribucija (porezi, transferi)
Nejednakosti i ekonomska učinkovitost

42. Ginijevi koeficijenti tržišnog i ukupnog raspoloživog dohotka (oko 2000.)

43. Utjecaj socijalnih transfera i direktnih poreza na razinu siromaštva u 1990-tim godinama
Zemlja
Postotak smanjenja siromaštva zbog socijalnih transfera i direktnih poreza
SAD
Njemačka
Izrael
Australija
Kanada
Velika Britanija
Italija
Francuska
Nizozemska
Norveška
Belgija
Švedska
26.2
46.5
48.0
49.2
53.6
53.8
58.4
60.1
70.8
80.1
84.0
84.6

44. 3) SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOSTI U HRVATSKOJ

45. Popis skraćenica EU
Europska unija (ekonomska i politička zajednica koja je obuhvaćala različiti broj zemalja tijekom povijesti, a danas broji 27 članica)
Eurostat
Statistički ured EU
EU15
15 “starih” zemalja članica Europske unije (prije proširenja 1. svibnja 2004.): Austrija, Njemačka, Italija, Nizozemska, Velika Britanija, Švedska, Finska, Danska, Luksemburg, Belgija, Španjolska, Grčka, Portugal, Irska i Francuska
EU10
Nove zemlje članice koje su se priključile Europskoj uniji u svibnju 2004.: Malta, Cipar, Slovenija, Češka Republika, Slovačka, Mađarska, Poljska, Litva, Latvija i Estonija
EU25
EU15 + EU10
EUtranz
Tranzicijske (bivše socijalističke) zemlje koje su postale članice EU: Slovenija, Češka Republika, Slovačka, Mađarska, Poljska, Litva, Latvija, Estonija, Bugarska i Rumunjska

46. Analitičke regije u Hrvatskoj
Regija
Županije uključene u regiju
Južni Jadran
Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-Dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska
Sjeverni Jadran
Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Istarska
Središnja Hrvatska
Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska
Zagrebačka regija
Grad Zagreb, Zagrebačka
Sjeverna Hrvatska
Krapinsko-Zagorska, Varaždinska, Međimurska, Koprivničko-križevačka
Istočna Hrvatska
Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-Srijemska

47. Ekonomska situacija

48. Medijan mjesečnog ekvivalentnog kućanskog dohotka, zemlje EU i RH (u PPS)
PPS (purchasing power standard) je imaginarni valutni tečaj, koji eliminira utjecaj različitih cijena u pojedinim zemljama, tako da se s 1 PPS može kupiti jednaka košarica dobara i usluga u svakoj zemlji.

49. Medijan mjesečnog ekvivalentnog kućanskog dohotka, po županijama (u PPS)

50. Medijan mjesečnog ekvivalentnog kućanskog dohotka, po regijama (u PPS)

51. Stanovanje

52. Tipovi stambenih statusa, zemlje EU i RH

53. Ekonomske nejednakosti

54. Dohodovne nejednakosti
(Gini koeficijent )

55. Struktura dohotka prema decilnim skupinama (2002.)
Decilna skupina
Plaće i nadnice
Dohodak od
samostalnog
rada
Mirovine
Ostali
socijalni
transferi
novčani
dohodak
Dohodak u naturi
Ukupni
neto 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
10.
25,3
37,5
44,0
44,6
47,6
49,9
54,6
51,4
57,4
57,3
15,4
13,7
12,5
12,7
10,9
11,0
13,0
11,7
19,0
26,1
28,0
26,3
27,6
27,4
28,1
24,1
25,2
22,4
13,9
20,2
9,4
7,1
5,7
4,7
2,9
2,7
3,4
1,5
1,0
3,3
3,8
3,7
2,4
2,2
2,8
2,6
6,7
9,7
7,6
6,4
6,0
5,4
5,5
4,8
4,4
100

56. Apsolutno siromaštvo

57. Stope apsolutnog siromaštva u RH
(linija siromaštva izvedena iz minimalne ishrane)
Linija siromaštva za jednočlano kućanstvo (kn/mj)
1.290
1.783
1.811
1.845
2.063
Izvor: WB, 2006

58. Udio siromašnih, prema regijama (2002.-2004.)
Izvor: WB, 2006

59. Relativno siromaštvo

60. Stope relativnog siromaštva u RH (2001.-2008.)
(60% medijana nacionalnog dohotka)
Izvor: DZS

61. Stope relativnog siromaštva u RH i zemljama EU (2007.)
Izvor: DZS, Eurostat (60% medijana nac. dohotka)

62. Pragovi relativnog siromaštva u RH i zemljama EU (euro, 2007.)
Izvor: DZS, Eurostat (60% medijana nac. dohotka)

63. Subjektivno siromaštvo

64. Stope subjektivnog siromaštva po županijama (%)
(% kućanstava koja “uz teškoće” ili “uz velike teškoće” podmiruju svoje potrebe)
Izvor: UNDP (QoL), 2006. 64

65. PROFIL SIROMAŠTVA

66. Rizične skupine Starije osobe i umirovljenici Nezaposleni
Osobe bez obrazovanja
Osobe s invaliditetom
Samačka kućanstva
Jednoroditeljske obitelji
Obitelji s većim brojem djece

67. Stope relativnog siromaštva prema radnoj aktivnosti
Izvor: DZS 67

68. Stope relativnog siromaštva prema obrazovanju
Izvor: DZS 68

69. Relativni rizik siromaštva za određene tipove kućanstava u RH

70. 4) BESKUĆNIŠTVO

71.  Procjene o broju beskućništva uvelike ovise o definiciji beskućništva i načinu prikupljanja podataka
 Prema procjenama krajem godine u svijetu je više od milijarde ljudi živjelo u iznimno lošim stambenim uvjetima, a oko 100 milijuna živjelo je na ulici
Procjene beskućnika u razvijenim zemljama
EU: oko 3 milijuna (2004.)
V. Britanija: beskućnika kućanstava u privremenom smještaju
Kanada:
Australija:
Njemačka:
SAD (2007.): popis tijekom jedne noći ( ); kroničnih beskućnika; tijekom godine dana koristilo skloništa ili privremeni smještaj

72. Kontinuum beskućništva
Definicije
Osobe koje nemaju skloništa u tehničkom smislu riječi
(oni koji žive na ulici ili skloništima za beskućnike)
Kontinuum beskućništva
Osobe koje nemaju pristupa stanovanju koje zadovoljava osnovne kriterije koji se smatraju nužnima za zdravlje, osobni i društveni razvoj

73. Tipovi stambene deprivacije (beskućništva):
FEANTSA - Fédération Européenne d'Associations Travaillant Avec les Sans-Abri (Europska federacija udruga koje rade s beskućnicima)
s obzirom na fizičke, pravne i socijalne aspekte stanovanja
“osobe bez krova nad glavom”
“osobe bez doma”
“osobe nesigurnog stanovanja”
“osobe s neadekvatnim stanovanjem”
s obzirom na razdoblje beskućništva
Kronično beskućništvo
Cikličko (epizodno) beskućništvo
Privremeno beskućništvo

74. Profil beskućništva u SAD (1990-te
Tip životnog aranžamana: M samci (73%), Ž samci (9%), obitelji s djecom (11%), osobe bez srodnika (7%)
- 30% su živjeli kao samci prije beskućništva; 60% se nikada nije ženilo/udavalo
Rasa: bijelci (47%), crnci (40%), hispanici (9%), ostali (4%)
Ovisnosti i mentalne bolesti: između 25 i 50% je s mentalnim smetnjama, 50% M i 17% Ž su alkoholičari, a 13% M i Ž su ovisnici o alkoholu i drogi
Obrazovni i zaposlenički status: polovica nije završila srednju školu, 6% je imalo redoviti posao, većina je nekoliko godina bila bez posla

75. Beskućništvo u RH Spol i broj samaca (%)
(podaci MZSS, temeljem prava na smještaj u prenoćište i prehranu u pučkoj kuhinji)
Broj: 2008.=448; =416 (smanjenje za 7%)
Spol i broj samaca (%)

76. Istraživanje beskućništva u RH
(Institut Ivo Pilar, 2009.)
Uzorak i metodologija: intervjui sa 85 korisnika skloništa u 7 gradova: Zagreb; Varaždin; Karlovac; Osijek; Rijeka; Split; Zadar
→ Većina beskućnika vodila je “normalan”, uobičajen život prije beskućništva
Gotovo svi ispitanici su bili zaposleni prije no što su postali beskućnici (94% M i 95% Ž). Štoviše, veliki broj ima značajan broj godina rada u formalnoj ekonomiji: 39% su bili zaposleni godina, a 22% od godina

77. Dob
39%
22%

78. Zaposlen prije beskućništva
39%
22%

79. Broj godina staža u formalnoj ekonomiji
39%
22%

80. Obrazovanje
39%
22%

81. Bračni status
39%
22%

82. Izvori prihoda
39%
22%

83. Posjedovanje bankovnog računa
39%
22%

84. Zdravstveno osiguranje
39%
22%

85. Dužina beskućništva
39%
22%

86. Sociopatološke pojave (ZG, %)

87. Kapacitet (broj mjesta) Broj smještenih osoba (31.12.’09.)
Skloništa u RH
Naziv skloništa
Grad
Osnivač
Kapacitet (broj mjesta)
Broj smještenih osoba (31.12.’09.)
Sklonište za beskućnike Karlovac
Karlovac
Grad Karlovac 12 9
Prenoćište za beskućnike Varaždin
Varaždin
Grad Varaždin 14
Prihvatilište "Ruže sv. Franje''
Rijeka
Franjevački svjetovni red, Trsat 13 15
Sv. Vinko Paulski
Zadar
Caritas Zadarske Nadbiskupije 16 58
Centar za prihvat beskućnika
Osijek
Caritas Đakovačko-osiječke nadbiskupije 20 8
Prihvatilište za beskućnike
Split
Udruga ''Most'' 21
Prenoćište Crvenog križa
Zagreb
Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb 70 44
Prenoćište d.o.o
Dubravko Prugovečki 85
Samostan misionarki ljubavi
Samostan misionarki ljubavi sestre Majke Terezije
UKUPNO
309
311

88. Skloništa II Grad Kapacitet/ M Kapacitet/Ž Zagreb 1943 65 25 1992 76
Ime skloništa
Grad
Godina otvaranja
Kapacitet/ M
Kapacitet/Ž
Crv. Križ
Zagreb
1943 65 25
Prenoćište grada Zagreba
1992 76 10
Caritas/Rakitje
2003
45-50 -
Prenoćište za beskućnike VŽ
Varaždin
2001 14 3
Caritas/Osijek
Osijek
1999
MOST
Split
2000 16 8
Ruže sv. Franje
Rijeka
2007 13
Caritas/Zadar
Zadar 12 4
Prenoćište za beskućnike Ka
Karlovac
2008 1
The establishment of shelters for the homeless, particularly in the last decade, is evidence of their ever-increasing numbers and vulnerabilities. In response to an obvious need,
seven more shelters are planned throughout Croatia – (Pula, Vukovar, Slavonski Brod, Vinkovci, Dubrovnik, Sisak, and Petrinja).
Homeless shelters cater primarily for homeless adults who are more often male than female (no facilities for children under 18)

89. Putovi ulaska u beskućništvo:
Nasilje i traumatski događaji (zlostavljanje i zanemarivanje) u djetinjstvu (disfunkcionalna obitelj, institucionalizacija);
Gubitak posla i nemogućnost pronalaska novog;
Financijski problemi/dugovi;
Loše zdravlje;
Prognan;
Raspad obiteljskih veza nakon razvoda;
Gubitak doma zbog rata;
Smrt supružnika;
zatočenje;
Bijeg od nasilja;
Životni izbor
Faktori koji dodatno potiču beskućništvo:
Izostanak adekvatnih usluga;
Nezapsolenost i manjak novca;
Osobna inertnost;
Izostanak podrške obitelji ili prijatelja
There is never just ‘one path’ or ‘one situation’ but this path is a process that has many routes and aggravating factors.
routes into homelessness were often triggered by situational factors rather than being inherent in the individual

90. Zašto su beskućnici tako ranjiva socijalna skupina u RH?
Pravo na stanovanje nije jasno određeno u Ustavu
Nema zakona u RH koji jamče socijalno uključivanje beskućnika (postoje veliki problemi za osobe bez adrese jer su prava iz nezapsolenosti ili sustava socijalen skrbi utemeljena na mjesti stanovanja)
Nemaju nikakvih političkih predstavnika — nitko nije odgovoran za njihovu situaciju
Nema nacionalnih programa (strategije) stanovanja - posebice za beskućnike
Nema nacionalnih programa prevencije beskućništva (npr. za osobe koje odrastaju u institucijama)

91. Uzroci beskućništva: Manjak priuštivih stanova Siromaštvo Strukturalni
uzročnici
Nezaposlenost
Nerazvijeni socijalni programi i mala
izdvajanja socijalne države
Individualni i obiteljski
uzročnici
Ovisnosti
Mentalne bolesti
Obiteljsko nasilje

92. Politika prema beskućništvu:
skloništa za beskućnike
usluge beskućnicima (zdravstvene, savjetovanje, potpora)
Prevencija “ulaska” u beskućništvo
Odgovarajuća stambena politika
Programi prevencije i odvikavanja od ovisnosti
Intervencija prema ranjivim obiteljima
Redukcija obiteljskog nasilja
dostupnost rada/zaposlenosti
prihod koji osigurava dostojan život (minimalni dohodak)

93. 5) DJEČJE SIROMAŠTVO

94. Pokazatelji dječjeg siromaštva u svijetu
>1 milijarde djece (50% djece u zemljama u razvoju) suočeno je s ozbiljnom materijalnom deprivacijom kada su u pitanju dobra i usluge nužne za preživljavanje, odrastanje i razvoj
oko 90 milijuna djece ispod 5 g. ozbiljno je pothranjeno
oko 400 milijuna djece nema pristup pitkoj vodi
>500 milijuna djece nema pristup sanitarnim uređajima
oko 270 milijuna djece nema pristup zdravstvenim uslugama
>640 milijuna djece suočeno je s ozbiljnom stambenom deprivacijom
>140 milijuna djece nikada nije pohađalo školu
>300 milijuna djece nema pristup informacijama (TV, radio, telefon, novine)
>oko 40 milijuna djece prisiljeno je bilo napustiti svoje domove
>oko 10 milijuna djece ispod 18 g. je siročad

95. Stope relativnog siromaštva djece* u RH i zemljama EU (2007.)
Izvor: DZS, Eurostat (60% medijana nac. dohotka) * dijete < 16

96. Stope relativnog siromaštva djece* u zemljama OECD (2000.)
(50% medijana nacionalnog dohotka)
* dijete < 18

97. Stope relativnog siromaštva djece u RH (2001.-2008.)
(60% medijana nacionalnog dohotka)
Izvor: DZS * dijete < 16

98. Indeks dječje dobrobiti ili indeks deprivacije
 Kako mjeriti dječje siromaštvo?
Indeks dječje dobrobiti ili indeks deprivacije
Materijalna situacija (dohodovno siromaštvo, deprivacija, život u obiteljima bez zaposlenih odraslih članova)
Stanovanje (prenapučenost, stambeni problemi i sl.)
Zdravlje (stope mortaliteta, porođajna težina, imunizacija/procijepljenost, pretilost itd.)
Subjektivni doživljaj blagostanja (percepcija zdravlja, osobnog blagostanja, kvalitete u školi)
Obrazovanje (matematička i druga pismenost, % djece u institucijama skrbi, i sl).
Socijalni odnosi i veze (obiteljska struktura, odnosi s roditeljima i vršnjacima)
Sudjelovanje u društvenom i političkom životu (aktivnosti u građanskom društvu, interes za političke teme)
Rizici i sigurnost (dječji mortalitet, izloženost nasilju, ovisnosti)

99. Stopa dječjeg siromaštva
Rang zemalja EU prema pokazateljima dječje deprivacije
Zemlja
Stopa dječjeg siromaštva
Rang
(indeks dobrobiti)
Danska
Finska
Švedska
Slovenija
Cipar
Nizozemska
Njemačka
Austrija
Francuska
Češka
Slovačka
Belgija
Estonija
Malta
Mađarska
Irska
Luksemburg
Latvija
Portugal
Litva
V. Britanija
Grčka
Španjolska
Poljska
Italija 9 10 11 12 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 4 5 3 7 1 2 13 8 6

100.  Ranjive skupine djece
djeca koja rade
djeca koja žive na ulici
djeca migranti
djeca s invaliditetom
djevojčice

101.  Posljedice dječjeg siromaštva
 fizičke (zdravstvene):
(niska porođajna težina, mortalitet, morbiditet, zlostavljanje i zanemarivanje djece, tinejdžerske trudnoće, beskućništvo)
 kognitivne:
(intelektualne sposobnosti i obrazovna postignuća)
 bihevioralne:
(delinkvencija, kriminalitet, pušenje, alkohol, droge, isključivanje iz škole, suicid, dječji rad)
 emocionalne:
(slika o sebi, sreća, samopoštovanje, subjektivno blagostanje)

102. Teorije koje objašnjavaju odnos između siromaštva i roditeljstva
 teorija stresa
 teorija kulture siromaštva
 teorija deficijentne okoline (susjedstva)

103.  Siromaštvo: oblik zlostavljanja djece?
 Eliminiranje dječjeg siromaštva?
Ključni prioriteti:
Zdravlje
Obrazovanje
Stanovanje
Zapošljavanje (APTR)
Naknade djeci i obiteljima
Skrb i usluge za djecu