PROGRAMSKI JEZIK PASCAL

Slides:



Advertisements
Similar presentations
1.6. Pohrana podataka.
Advertisements

Programi zasnovani na prozorima
Procedure u visual basicu
Uvod u programiranje - matematika – VI predavanje
Petlje WHILE – WEND.
Ponavljanje gradiva 2. razreda
Java Hello world !.
PONAVLJANJE CheckBox Koristi se za rešavanje zadataka gde je potrebno omogućiti uključivanje ili isključivanje jedne ili više opcija. Važna svojstva: –Checked.
OSNOVE PROGRAMIRANJA LEKCIJA I - ALGORITMI
Algoritamske/programske strukture
Programi,Podaci,Varijable,Računanje- Uvod
Programiranje - Blokovi naredbi i logički tipovi –
Struktura petlje.
PROGRAMIRANJE MENIJA.
The Present Perfect Continuous Tense
Programiranje u VB Uvod
Programiranje u VB Osnove
Tvorba Present Simple se tvori od infinitivne osnove glagola
Upitni jezik SQL.
Microsoft Office 2007 MS Office je programski paket koji sadrži više programa: MS Word – program za obradu teksta MS Excel – program za izradu tabela sa.
Multimedijalna e-Learning platforma
Quick Basic.
SEMINARSKI RAD MS WORD.
Petlje FOR - NEXT.
REPEAT…UNTIL Naredbe ciklusa.
PROGRAMSKE PETLJE Milenković Gabrijela.
Komponente izbora i kontejnerske komponente
KREIRANJE OBJEKATA.
UVOD U C++.
Europski dan programiranja
Uvod u programiranje - matematika – X predavanje
Tipovi podataka i operatori
Arrays and strings -2 (nizovi i znakovni nizovi)
Reference ćelije i opsega
Elektrotehnički fakultet – Podgorica Operativni sistemi
14 UNUTRAŠNJE I ANONIMNE KLASE
Elementi programskog jezika PASCAL
Programi,Podaci,Varijable,Računanje - 1
Armin Teskeredzic Zagreb, Hrvatska,
Programiranje za Internet
M-datoteke.
Page Layout Podešavanje stranica.
Element form Milena Kostadinović.
MessageBox.
predavanja v.as.mr. Samir Lemeš
Pojmovi digitalnog zapisa
Ključne reči,identifikatori, konstante i promenljive
Lazarus okruženje TIPOVI UNIT-a
Osnovni simboli jezika Pascal
Razvojne okoline Kolegij: Programski jezik C++ Ak. god. 2017/2018
Do While ... Loop struktura
Programiranje – Small Basic
Bacanje kocke pomoću micro:bit-a
Strukture podataka i algoritmi 5. VRIJEME IZVRŠAVANJA ALGORITMA
Nizovi.
C++ WORKSHOP Šimec Tino - FOI.
Naredbe u php-u.
Programski jezik C++ - Vježbe - 5. dio
Programski jezik Python
Priprema prezentacije
Programiranje - Naredbe za kontrolu toka programa – 1. dio
Kratkotrajne veze žena i muškaraca
Programiranje - Naredbe za kontrolu toka programa – 3. dio
LimeSurvey Uvjetni prikaz pitanja Internetska istraživanja
BILJEŽNICA MS WORD.
7. Baze podataka Postavke MS Accessa.
Ponavljanje Pisana provjera
Programiranje - Naredbe za kontrolu toka programa – 1. dio
INTERPOLACIJA PO DIJELOVIMA POLINOMIMA
Višestruko grananje.
Presentation transcript:

PROGRAMSKI JEZIK PASCAL UVOD PROGRAMSKI JEZIK PASCAL

Prvenstvena namjena Pascala je rješavanje problema “algoritamske prirode” gdje dolazi do izražaja strukturno programiranje. Strukturno programiranje karakteriše to da se samo rješenje problema odvija po dijelovima.

Osnovne karakteristike Pascala: Obavezno je deklarisanje varijabli koje se koriste u programu Ključne riječi (naredbe ili dijelovi naredbi), npr. BEGIN, IF, THEN, WHILE… “rezervisane” su i ne smiju se koristiti u druge svrhe Standardni tipovi podataka su: realni – real cjelobrojni – integer logički – boolean znakovni – char

Osnovne karakteristike Pascala (nastavak) 4. Postoje i složeni ili strukturirani tipovi podataka, a to su: niz znakova - string polja – array slogovi – record skupovi – set of datoteke – file of 5. Procedure i funkcijski potprogrami mogu pozivati sami sebe.

Pravila pisanja programa: Program se sastoji od zaglavlja i bloka naredbi. U zaglavlju se definiraju svi potprogrami (funkcije i procedure) koji se koriste, varijable, konstante i novi tipovi podataka. To su sve informacije kompilatoru. Zaglavlje započinje s rezerviranom riječi PROGRAM. Blok naredbi predstavlja pravi izvršni kod programa, te započinje rezerviranom riječi BEGIN a završava s END. U jednom redu piše se jedna naredba, iza koje slijedi znak tačka-zarez Komentari se pišu unutar vitičastih zagrada

Tipovi podataka Podaci mogu biti različitog tipa, kao npr. cijeli brojevi, realni brojevi, znakovi, logičke vrijednosti i sl. pa time i varijable poprimaju vrijednosti tačno određenog tipa podataka.

Deklarisanje varijabli Deklarisati varijablu znači odrediti joj tip i dati joj ime. Varijable koristimo da nam program bude rješiv nad različitim ulaznim podacima. Samim izvođenjem programa vrijednost varijable može da se mijenja. Za deklarisanje varijabli koristimo rezervisanu riječ VAR.

Primjer Npr. Ako želimo napisati program za izračunavanje opsega i površine pravougaonika, potrebne su nam varijable: a, b - za stranice pravokutnika O, P - za obim i površinu Ako sve te varijable trebaju pamtiti realne brojeve, onda ćemo ih definisati da budu realnog tipa na slijedeći način:

DEFINISANJE KONSTANTI Naredba za definisanje konstanti je CONST. Karakteristika konstanti je da se njihova vrijednost ne smije mijenjati. Kada u programu napišemo ime konstante Pi - uzima se njena vrijednost tj. 3.14 koju tokom rada ne možemo mijenjati!

Zaglavlje programa Zaglavlje programa može da sadrži:

Zaglavlje programa - nastavak MODUL (eng. Unit) je posebna kompajlerska cjelina koja se kao biblioteka, najčešće već gotovih potprograma, može uključiti u bilo koji program. Često se koristi modul Crt koji omogućava kontrolu nad ekranom, tastaturom, prozorima i zvukovima, a on se poziva na sljedeći način: