MEĐUNARODNA EKONOMIJA P02: “Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine” Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine Uvod Najznačajniji teoretičari ekonomije: David Hume – “Political discourses” (“Političke rasprave”),(1752). Adam Smith – “Wealth of Nations” II svezak , “Bogatstvo naroda”, (1778). David Ricardo – “The principles of Political Economy and Taxation”, “Načela političke ekonomije i oporezivanja”, (1817). 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine Ključna pitanja Koji su temeljni motivi za razmjenu (trgovinu među zemljama)? Kojim se robama trguje? Po kojoj cijeni? Kako to djeluje na blagostanje zemalja koje su sudionici u razmjeni? 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Merkantilizam (eng.mercantile, trgovački) Razdoblje u ekonomskoj povijesti od 1400.-1800.-te godine Vrhunac dostiže u 16. i 17. stoljeću Razvio se snažnom intervencijom i regulacijom države Trgovina je jedini pravi izvor nove vrijednosti za stvaranje gospodarskog blagostanja 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine Zlato je osnova vrijednosti, osnovno sredstvo plaćanja Veći izvoz od uvoza djeluje povoljno na ekonomiju zemlje (povećava zalihe plemenitih metala) Koristi od trgovine su jednostrane, ostvaruje ih samo onaj partner koji ima suficit Međunarodna razmjena je igra nulte sume 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Ideologija merkantilizma ”Vanjska trgovina stvara bogatstvo, bogatstvo moć, moć čuva našu trgovinu i religiju” Josiah Child (1630.-1699) 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine 9 načela merkantilizma 1. Važnost razvoja poljoprivrede i rudarstva 2. Isticanje domaće prerađivačke djelatnosti 3. Učenje od razvijenih 4. Važnost zlata i srebra 5. Važnost razvoja domaće trgovine i štetnosti uvoza 6. Zamjenjivost inozemnih proizvoda domaćim proizvodima 7. Uvoz sirovina ograničiti prerađivačkim kapacitetima 8. Bolje prodavati nego kupiti 9. Ograničiti ili u potpunosti ukloniti potrebu za luksuznim proizvodima 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Intervencije u području vanjske trgovine mjerama ekonomske politike Carine – glavni argument zaštita mlade (nejake) industrije i punjenje državne riznice Kvantitativna ograničenja Uvozne zabrane Kontrola plaćanja i subvencioniranje izvoza 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine Ograničenjem izvoza sirovina utječemo na povećanje izvoza proizvoda više faze obrade Zabrana izvoza kapitala i kvalificirane radne snage Kolonijalna politika – uvođenje valutnog sustava metropole – preteča Currency Boarda Neomerkantilizam – (1928.-1940.) i (1970.-1980.) 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Liberalizam - laissez faire - Period od druge polovine 18. st. do 30-ih godina 20.st. Glavni predstavnici Adam Smith, David Ricardo i Jean Baptiste Say (“Traktat političke ekonomije” (1803.)) Laissez faire politika – nemiješanje države u tržišni sustav Glavni izvor bogatstva je proces proizvodnje 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Teorija apsolutnih prednosti Adama Smitha Adam Smith - “Otac ekonomske znanosti” Pokazao da su koristi od razmjene između dvije zemlje obostrane. Međunarodna razmjena je igra pozitivne sume Tvorac teorije apsolutnih prednosti Adam Smith (1723.-1790 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Adam Smith: “Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda” « Načelo je svakog mudrog oca obitelji da nikada ne pokuša načiniti kod kuće ono što će ga više stajati da učini nego da kupi… Svi… nalaze, da je u njihovu interesu, da cijelu svoju radinost upotrijebe na način koji im daje neku prednost nad susjedima, i da za jedan dio proizvoda svoje radinosti, ili što je ista stvar, za cijenu jednog njezina dijela kupe što god im je drugo potrebno… Ono što je mudrost u upravljanju svakom privatnom obitelju, teško može biti ludost u upravljanju velikim kraljevstvom. Ako nas jedna strana zemlja može opskrbiti nekom robom jeftinije nego što je mi sami možemo načiniti, bolje je kupiti je izvjesnim dijelom proizvoda naše vlastite radinosti, koja se upotrebljava na način kojim postižemo izvjesnu prednost…» 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Teorija apsolutnih prednosti Svrha ekonomske politike je povećanje bogatstva naroda, ali u obliku roba, a ne zlata Najbolja politika države je laissez faire politika Poduzetniku treba ostaviti što, koliko, kada, kako i za koga proizvoditi Ako neka zemlja može kupiti neko dobro, jeftinije nego što ga sama može proizvesti, onda je bolje da ga kupi (uveze) i plati nekim drugim dijelom svoje radinosti. 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Definicija apsolutnih prednosti Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu efikasnije nego neka druga, kaže se da ona ima apsolutnu prednost u proizvodnju te robe. Efikasnost proizvodnje se mjeri utroškom rada u proizvodnji jedinice proizvoda odnosno količinom proizvoda po radnom satu (produktivnost rada). Apsolutne prednosti mogu biti prirodne (klima, tlo, prirodna bogatstva i sl.) i stečene (znanja, vještine i dr.) 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Proizvodnja po satu prije specijalizacije Q/L A B Ukupno (Q) X 10 2 12 Y 5 7 Ax : Bx ; Ax > Bx (10 > 2), Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X; Ay : By, Ay < By ( 2 < 5 ) , Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y; Ukupna proizvodnja za dva sata prije specijalizacije je bila 12 X i 7 Y 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Koje mogućnosti imaju zemlje A i B? 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Proizvodnja nakon specijalizacije Q A B Ukupno X 20 Y 10 Zemlja A se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra X (koristi dodatnu jedinicu rada iz prozvodnje dobra Y), a zemlja B se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra Y (koristi dodatnu jedinicu rada iz prozvodnje dobra X) Ukupna proizvodnja za dva sata nakon specijalizacije bi bila 20 X i 10Y 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine Opažanje Proizvodnja proizvoda X i Y je veća nakon specijalizacije Veća je i potrošnja nego prije Veći je i stupanj materijalnog blagostanja kod oba vanjskotrgovinska partnera. 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Smithova teorija apsolutnih prednosti Predstavljala je revolucionaran iskorak u odnosu na učenje merkantilista Nije u potpunosti objasnila proces vanjskotrgovinske razmjene Nije objasnila što se događa s vanjskom trgovinom ako jedna zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda D.Ricardo postavlja pitanje što bi se dogodilo kad bi jedna zemlja imala apsolutnu prednost u proizvodnji svih proizvoda Svaka zemlja će se specijalizirati u proizvodnji proizvoda u kojima ima veću relativnu produktivnost rada Radna teorija vrijednosti Tvorac teorije komparativnih prednosti David Ricardo (1772.-1823.) 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Proizvodnja po satu prije specijalizacije Q/L A B Ukupno (Q) X 10 2 12 Y 5 4 9 Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X iY. Ax:Bx>Ay:By (10/2>5/4) Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru X, a zemlja B ima komparativnu prednost u dobru Y. Ukupna proizvodnja za dva sata prije specijalizacije je bila 12 X i 7 Y. 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Proizvodnja nakon specijalizacije Q A B Ukupno X 20 Y 8 Zemlja A se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra X (koristi dodatnu jedinicu rada iz prozvodnje dobra Y), a zemlja B se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra Y (koristi dodatnu jedinicu rada iz prozvodnje dobra X) Ukupna proizvodnja za dva sata nakon specijalizacije bi bila 20 X i 8Y 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Odnosi razmjene (Terms of Trade) 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Odnosi razmjene (eng.Terms of Trade) Odnosi razmjene označavaju odnos dobara koji je spremna pojedina zemlja ponuditi u razmjeni s drugom zemljom Odnosi razmjene (TOT - Terms of Trade) – jednaki su tehničkim koeficijentima proizvodnje i graničnoj stopi transformacije Područje obostrano probitačne razmjene formira se između odnosa cijena u dvije zemlje 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Određivanje odnosa cijena iz tablice produktivnosti rada Q/L A B Ukupno (Q) X 10 2 12 Y 5 4 9 Odnosi razmjene: Područje obostrano probitačne razmjene formira se između odnosa cijena ½ i 2. 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Teorija komparativnih troškova Formulirana od strane D. Ricarda Bazirana na teoriji komparativnih prednosti Komparativne prednosti se određuju iz utrošaka rada u proizvodnji dobara (L/Q) Nadopune teorije komparativnih troškova dao Gotfried von Haberler 1930-ih Gotfried von Haberler (1900.-1995.) 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Tehničko ograničenje proizvodnje - tehnički koeficijent rada dobra X - tehnički koeficijent rada dobra Y - količina dobra X - količina dobra Y - ograničenje rada (radne snage) 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Tablica komparativnih troškova L/Q A B Ukupno (Q) X 1/10=(alx)A 1/2=(alx)B 12 Y 1/5=(aly)A 1/4=(aly)B 9 (alx)A: (alx)B; (alx)A <(alx)B; (1/10<1/2) Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X; (aly)A : (aly)B, (aly)A < (aly)B ( 1/5< 1/4 ) Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y; (alx)A: (alx)B < (aly)A : (aly)B (1/5<4/5) Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru X, a zemlja B ima komparativnu prednost u dobru Y. 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Određivanje odnosa cijena iz tablice komparativnih troškova L/Q A B Ukupno (Q) X 1/10 1/2 12 Y 1/5 1/4 9 Odnosi razmjene: 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Utjecaj promjene plaća i tečaja Teorija komparativnih prednosti = teorija komparativnih troškova (G. Haberler) Komparativni troškovi nisu zauvijek dani, nego se mijenjaju s promjenama produktivnosti rada, plaća, tečajeva i svih ostalih faktora koji utječu na promjene relativnih odnosa cijena 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Teorija komparativnih troškova – utjecaj promjene plaća Do sada smo analizirali komparativne troškove samo na temelju jediničnog utroška radnog vremena, a izostavili smo cijenu radnog sata Cijena radnog vremena u pojedinim zemljama je različita WA≠WB Plaće najčešće prate produktivnost rada, obično su veće u zemlji gdje je produktivnost rada veća Veća cijena radnog sata povećava troškove proizvodnje 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine L/Q A B X ½ 1/3 Y 1 ¼ Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X i Y, a komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y, a zemlja A u X. 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine Što će se dogoditi s apsolutnim i komparativnim prednostima zemalja ako nadnice u zemlji B porastu 100%, ceteris paribus? L/Q A B X ½ 1/3 Y 1 ¼ 2/3 1/2 Tko sada ima apsolutnu prednost? Što je sa komparativnim prednostima? 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Teorija komparativnih troškova- utjecaj promjene tečajeva Plaće su u svakoj zemlji izražene u domaćoj valuti, kao i svi ostali prihodi i rashodi Valutu zemlje A ćemo označiti s α, a valutu zemlje B s ß Analizirati ćemo utjecaje promjena tečajeva na komparativne troškove i koristi od razmjene 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Primjer utjecaja promjene tečajeva na komparativne troškove Troškovi proizvodnje prije promjene tečajeva L/Q A B X 0,5 α 0,2 ß Y 0,4 α Zemlja B ima apsolutnu prednost i u dobru X i Y Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru Y Zemlja B ima komparativnu prednost u dobru X 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine Pretpostavimo da su odnosi tečajeva: α : ß=1:3 odnosno ß=3α , odredite nove apsolutne i komparativne prednosti L/Q A B X 0,5 α 0,6 α Y 0,4 α Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru X i Y Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru Y Zemlja B ima komparativnu prednost u dobru X 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine Da zaključimo.. Povećanje nadnica dovodi do povećanja komparativnih troškova u proizvodnji Aprecijacija valute dovodi do povećanja komparativnih troškova u proizvodnji dok ih deprecijacija valute smanjuje 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine 30.11.2018. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine