1. SESTRINSTVO U SUVREMENOM ZDRAVSTVU Zadar, prosinac,2016.godine.
Sveučilište u Zadru Odjel zdravstvenih studija Sveučilišni diplomski studij sestrinstva
SESTRINSTVO U SUVREMENOM ZDRAVSTVU
Zadar, prosinac,2016.godine.

3. O kolegiju: Nositelj kolegija:doc.dr.sc.Nada Prlić
Nastavu izvode: Ivana Gusar, magistra sestrinstva
Ines Leto, magistra sestrinstva
Kristina Bačkov, magistra sestrinstva
Kolegij sadrži: 20 sati teorijske nastave
15 sati seminara
15 sati vježbi

4. Termini održavanja:
u 15,15 sati – predavanja – predavaonica OB Zadar
u 15,15 sati – predavanja –predavaonica OB Zadar
u 15,30 sati – predavanja –
Splitska 1
Termini seminara i vježbi – prijedlog?
i ) i
2) i

5. Sadržaj kolegija: Uvod u kolegij Kompetencije magistra/re sestrinstva
Pravni aspekti sestrinstva
Razvoj sestrinstva u suvremenom zdravstvu
Osiguranje kvalitete pružene zdravstvene njege
Standardi sestrinske prakse
Evidence base nursing
Znanja i vještine u suvremenom zdravstvu

6. Ishodi kolegija:
Pokazati sposobnost primjene organizacijskih modela koji se temelje na učinkovitosti i kvaliteti
Pokazati sposobnost prosudbe u donošenju odluka koje se temelje na dokazanim etičkim načelima struke
Poznavanje i primjena propisa koji direktno ili indirektno utječu na sestrinsku praksu
Pokazati sposobnost ravnopravnog sudjelovanja u multidisciplinanom timu

7. Literatura:
1. From evidence to action, Internacional council of nurses, International nurses day.2012.
2. Standardizirani postupci u zdravstvenoj njezi; Slava Šepec i suradnici, HKMS, 1 izdanje, 2010.godine
3. EU direktiva
4. Nastavni materijali, Sveučilište u Osijeku
5. Osnove zdravstvenog prava,Sveučilište u Splitu, J.Čizmić
6. Zakon o sestrinstvu
7. Nastavni materijali

8. Obveze studenata: Izrada seminarskog rada
Prezentacija seminarskog rada na odabranu temu
Aktivno sudjelovanje u diskusiji nakon izlaganja seminarskih radova

9. UVOD
SESTRINSTVO-zvanje kojemu je zadaća njega bolesnika i zaštita zdravih osoba, a obavljaju ga medicinske sestre.
ZDRAVSTVO-djelatnost kojoj je cilj unaprjeđenje zdravlja, sprječavanje i pravodobno otkrivanje bolesti, te liječenje i rehabilitacija.
SUVREMENO?????????????

10. SUVREMENO-SVIJET SE PROMIJENIO!!!
Današnji učenik može očekivati da će promijeniti poslova do 40 godine
Deset najtraženijh poslova u SAD-u 2010.godini nisu niti postojali u 2000.godini
Više od 4 milijuna pitanja mjesečno uputi se na Google, kome su ta pitanja bila upućena ranije?
Pripremamo studente za poslove koji još ne postoje....
i za korištenje tehnologija koje još nisu izmišljene

11. GLOBALNA OKOLINA
Ne odnosi se samo na ekonomski i trgovački razvoj nego i na politički, kulturni pa i zdravstveni vidik.
Ponajviše utječe:informacijska tehnologija i komunikacijski sistemi.

12. SUVREMENO DRUŠTVO I GLOBALNA OKOLINA
Demografske promjene
Starenje populacije
Produljenje radnog vijeka
Povećanje razine obrazovanja
Povećanje broja određenih bolesti (maligne i psihičke bolesti)
Nezaposlenost
Financijska i ekonomska kriza

13. PACIJENT U GLOBALNOJ OKOLINI (1)
Pacijentu više nije dovoljan samo liječnik
Pacijenti bježe iz službene medicine alternativnoj medicini, ljekovitom bilju, itd.
UZROK
Depersonifikacija
Kemikalizacija
Slaba organizacija zdravstvenog sustava
Strah
Nepovjerenje
POSLJEDICA
Ograničavanje prava građana

14. PACIJENT U GLOBALNOJ OKOLINI (2)
BUDUĆNOST
Manje institucionalnog liječenja
Više tretmana u kući
Tretmani u bolnici kraći
Više jednodnevnih hospitalizacija
Nova radna mjesta za medicinske sestre
Veće kompetencije medicinskih sestara

15. DRUŠTVENE DIMENZIJE GLOBALIZACIJE
UTJECAJ NA:
Zapošljavanje
Radno vrijeme
Prihod (neisplaćivanje plaća i doprinosa)
Socijalnu zaštitu
Sigurnost (nesigurna radna mjesta)
Kvalitetu života (stres)
Jednakost (raslojavanje, elita, politčka elita)
Uključenost i isključenost (siromašni, marginalne grupe)
Efikasnost (povećava se)

16. PREDNOSTI
Lakši pristup hrani, lijekovima i drugim dobrima
Poboljšanje zdravstvenog stanja populacije
Gibanje civilnog društva
Ekonomski rast
Povećana trgovina
NEDOSTATCI
Lakši pristup nezdravim proizvodima
Nezdrave navike prehrane i fizička neaktivnost
Više automobila, više otpada, više transporta, veća zagađenost zraka, vode itd.

17. PRILIKE
Tele-zdravlje, tele-medicina, tele-zdr.njega
Povećanje mreže i suradnje
Nove obrazovne metodologije
Nove mogućnosti radnih mjesta, kreiranje novih uloga, studija
SLABOSTI
Financijska nestabilnost
Fluktuacija zaposlenih
Nesigurnost zaposlenja
Ugroženost zdravlja
Kulturna ugroženost
Osobna ugroženost
Ugroženost okoline

18. Jesu li medicinske sestre spremne i jesmo li
sposobne odazvati se i prilagoditi globalnoj okolini???????
DA, sa znanjem.
ZNANJE je jedna od najvećih prednosti i vrijednosti razvoja društva.

19. DANAŠNJA SITUACIJA Brzi razvoj zdravstva Potreban cjeloviti tretman
Približavanje zdravom i bolesnom čovjeku u sredini u kojoj živi
Zaposleni u zdravstvenoj njezi trebaju znati sve socijalne i društvene resurse kako bi osigurali kontinuitet
Zaposleni u zdravstvenoj njezi biti će sve više fizički i psihički opterećeni

20. PROMJENE U OBRAZOVNOM SUSTAVU
INTERNET
GLOBALIZACIJA
24/7 DRUŠTVO
Y (DIGITALNA ) GENERACIJA ( )
Z (-APPING) (NET ILI I) GENERACIJA ( )
(Hikikomori: ”sindrom akutnog socijalnog povlačenja”)

21. Z-generacija
Oko 10 paralelnih komunikacija i više od 150 jednosmjernih komunikacija dnevno

22. PROMJENE U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU
Zahtjevniji korisnici
„Task shifting” (prebacivanje obveza)
Znanost i tehnologija
Rascjep društva
Starenje društva
Menadžerizam u medicini
Značajnija odgovornost i osjetljivost društva

23. EU 2020 STRATEGIJA-Zdravlje
Poticati povezivanje javnog zdravstva, medicine i tehnologije kroz kvalitetnije obrazovanje zdravstvenih radnika
Osnažiti edukaciju zdravstvenih radnika u primarnoj prevenciji
Povećati edukacijski nivo zdravstvenih radnika na 40% onih s tercijalnom edukacijom (u dobi između godine)
Omogućiti doktorsko (PhD) obrazovanje za sve zdravstvene radnike

25. „Stari svijet”
Liječnici prvenstveno funkcioniraju kao individualci i u pravilu su voditelji medicnskog tima.
„Novi svijet”
Liječnici prvenstveno funkcioniraju kao dio tima, nisu nužno voditelji tima i u partnerskom su odnosu s ostalim zdravstvenim djelatnicima.

26. „Stari svijet”
Liječnici su „na vrhu” u svojoj instituciji i u principu su nadređeni medicinskim sestrama.
„Novi svijet”
Liječnici i medicinske sestre su jednako „vrijedni” djelovi složene zdravstvene organizacije s jasno razgraničenim kompetencijama.

27. „Stari svijet”
Liječnici su ukuljučeni u sve segmente zdravstva i zdravlja uopće.
„Novi svijet”
Iz pojedinih segmenata zdravstva (zdravlja) liječnici se dijelom ili u potpunosti isključuju i zamjenjuju s drugim zdravstvenim radnicima
(JAVNO ZDRAVSTVO!).

28. „Stari svijet”
Sestrinstvo je poziv a ne profesija. Bolesnik je ispred privatnog života.
„Novi svijet”
Sestrinstvo je profesija kao i svaka druga profesija. Privatni život je jasno odjeljen od posla.

29. „Stari svijet”
Svako liječenje („medical care”) se percipira kao uvijek pozitivno i korisno za bolesnika.
„Novi svijet”
Liječenje („medical care”) se percipira kao međuodnos između pozitivnog i potencijalno negativnog učinka po bolesnika.

30. „Stari svijet”
Bolesnik relativno teško dolazi do specijaliziranih medicinskih znanja.
„Novi svijet”
Bolesniku su podjednako dostupna medicinska znanja („evidence base of medicine”) kao i zdravstvenim djelatnicima.

31. „Stari svijet”
Kognitivna funkcija razmišljanja s činenicom kao nezavisnim kriterijem.
(prirodne znanosti)
„Novi svijet”
Kognitivna i manipulativna (uzročna) funkcija razmišljanja gdje činjenica nije „a priori” nezavistan kriterij.
(prirodne + društvene znanosti)

32. „Stari svijet” Linearno učenje „Novi svijet” Nelinearno učenje B A B CD D C A F E

33. POSTOJEĆI EDUKACIJSKI MODEL
Zdravstvene radnike uči kroz prirodne znanosti i kao prirodne znanstvenike......
Primjenjuju znanja i teorije iz prirodnih znanosti kako bi riješili medicinske probleme svojih bolesnika.

34. Međutim.... Zdravstveni radnici u principu nisu znanstvenici
Ljudi (među ostalim i kao socijalna bića) u principu nisu mašine:
ČOVJEK JE KOMPLEKSAN ADAPTIVNI SISTEM....
......dakle, sistem koji na svaku intervenciju može
producirati reakciju s nepredvidivim posljedicama!

35. Tri vrste problema s kojima se suočavaju liječnici i medicinske sestre (prema Richard Smit, BMJ)
I. Problem i rješenje jasni. II. Problem jasan, ali rješenje nejasno. III. Problem i rješenje nejasni (vjerojatno najčešće!) Dakle, trebamo kompetencije koje su potrebne za interveniranje u kompleksni adaprivni sustav, a ne za rješavanje mehaničkih problema (isključivo putem zakonitosti prirodnih znanosti).

36. Trebamo promjene!
Ako nastavimo raditi ono što smo uvijek radili, dobit ćemo ono što smo uvijek dobivali!

38. Ciljevi obrazovanja (vrste kompetencija)
Poznavanje
Razumijevanje
Analiza znanja
Sinteza znanja
Evaluacija znanja
Promjena ciljeva visokog obrazovanja!

39. Ciljevi obrazovanja (vrste kompetencija)
Klasično poznavanje i razumijevanje informacija više nije dovoljno....danas je potrebno znati stvarati, analizirati i transformirati informacije.....
Traže se razvijene komunikacijske sposobnosti, dodatna informatička znanja te sposobnosti i spremnost za daljnje učenje i usavršavanje.
(OECD Technical Papers 2003.)

40. Što je potrebno za promjene?
Vizija + vješine + nagrade + resursi + akcijski plan = PROMJENA! Kako promjene mogu krenuti naopako???? ? + vještine + nagrade + resursi + akcijski plan = konfuzija Vizija + ? + nagrade + resursi + akcijski plan = nervoza Vizija + vješine + ? + resursi + akcijski plan = otpor Vizija + vješine + nagrade + ? + akcijski plan = frustracija Vizija + vješine + nagrade + resursi + ? = petljanje

41. DANAŠNJA SITUACIJA
Razvoj se temelji na povezivanju teorije i istraživanja i na unapređenju prakse
Više nije dovoljan znanstveno istraživački rad u medicini nego i u svim ostalim strukama
Praksa mora biti podržana istraživanjima i dokazima

42. ULOGA ZDRAVSTVENE NJEGE TEMELJI SE NA:
Pomoći pacijentu u suočavanju s bolesti
Sprečavanju i pomoći kod nuspojava liječenja
Osposobljavanju i edukaciji pacijenta
Rješavanju problema na području aktivnosti/potreba koje su povrijeđene
Gradnji socijalne mreže sa i za pacijenta
Koordinaciji cjelokupnog zdravstvenog tretmana
Pripremi pacijena za otpust i život s bolešću

43. ZNANJE ima važnu ulogu kod razvoja suvremene zdravstvene njege.
Od medicinskih sestara se očekuje:
Da razumiju i znaju rukovoditi istraživanje u zdravstvenoj njezi
Da prihvate na dokazima utemeljenu zdravstvenu njegu (EBP – Evidence Based Praktice)

44. TKO JE MEDICINSKA SESTRA U RH I U EU?
1.stupanj: srednješkolsko obrazovanje-izvođenje vještina 2.stupanj: prvostupnik sestrinstva-planiranje zdravstvene njege 3. stupanj: diplomirana medicinska sestra/magistra sestrinstva-??????? 4. stupanj: doktor znanosti ?????
1.stupanj: diploma-osigurava razumijevanje istraživanja u praksi 2.stupanj: magisterij- osposobljenost za aplikativno istraživanje u kliničkoj okolini 3.stupanj: doktorat- osposobljenost za izvođenje izvornog znanstveno-istraživačkog rada

45. DIREKTIVA Odjeljak 3. Medicinske sestre za opću njegu Članak 31.
Izobrazba medicinskih sestara za opću njegu
Za pristupanje izobrazbi za medicinske sestre za opću njegu zahtijeva se završetak općeg obrazovanja od deset godina, koje je potvrđeno diplomom, svjedodžbom ili drugim dokazima
koje su izdale nadležne vlasti ili tijela u državi
članici, ili svjedodžbom

46. 3. Izobrazba medicinskih sestara za opću njegu obuhvaća najmanje tri godine studija ili 4600 sati teoretske i kliničke izobrazbe, pri čemu trajanje teoretske izobrazbe predstavlja najmanje jednu trećinu, a trajanje kliničke izobrazbe najmanje jednu polovinu minimalnog trajanja izobrazbe. Države članice mogu priznati djelomična izuzeća osobama koje su dio svoje izobrazbe stekle na studijima koji su najmanje jednakog stupnja.
Države članice osiguravaju da su institucije koje pružaju izobrazbu medicinskih sestara odgovorne za usklađivanje teoretske i kliničke izobrazbe tijekom cjelokupnog studijskog programa.

47. U Direktivi je vidljivo da većina zemalja, članica EU, temeljne Kompetencije stječe Diplomom na visokim učilištima (osim Republike Hrvatske i Njemačke koje stječu Svjedodžbom srednjoškolskog obrazovanja).
Činjenica je da tijekom trogodišnjeg stručnog obrazovanja na srednjoškolskoj razini, unatoč izvrsnom Kurikulumu, medicinske sestre ne usvajaju znanja određena Direktivom u smislu planiranja i organiziranja.

48. 1. stupanj
2 .stupanj
3. stupanj
Mjesto medicinske sestre je uz pacijenta
Program usmjerena na osposobljavanje za klinički rad
Zadaća i odgovornost je sistematično praćenje kliničkog rada
Istražuje za pacijenta i razvoj zdravstvene njege
Razumije značenje istraživanja, razvoja i praćženja vlastitog rada
Istražuje dnevnu kliničku praksu i surađuje u istraživanjima
Vodi i usmjerava klinička istraživanja za postavljanje standarda, smjernica, teorija
Uključena u timove poboljšanja kliničke prakse,
Vodi timove za poboljšanje kliničke prakse i potiče promjene i poboljšanja
Povezuje potrebe kliničke okoline i temeljnog znanja
Mentorica je studentima

49. KOMPETENCIJE

51. Doc.dr.sc. Nada Prlić

52. doc,.dr.sc. Nada Prlić

53. Doc.dr.sc. Nada Prlić

54. Doc.dr.sc. Nada Prlić

55. Doc.dr.sc. Nada Prlić

56. doc.dr.sc. Nada Prlić

57. PRAVNI ASPEKTI SESTRINSTVA
ZDRAVSTVO PRAVO
ZAJEDNIČKI CILJ HUMANOST!
Pravna regulacija kasni za razvojem znanosti.
Pravne praznine
Ne postojanje pravnih normi
Kontrola sviješću općeg morala i deontologije

58. ZDRAVSTVENO PRAVO PROŠLOST SADAŠNJOST
Medicinsko pravo Zdravstveno pravo
Oprečna mišljenja vezano uz terminologiju!
EU Medical Law u Health Law!

59. IZVORI ZDRAVSTVENOG PRAVA
IZRAVNI
Zakon o zdravstvenoj zaštiti
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju
Zakon o sestrinstvu
Zakon o liječništvu
Zakon o zaštiti prava pacijenata
Zakon o djelatnostima u zdravstvu
Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti
Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti
Zakon o primaljstvu
NEIZRAVNI
Ustav RH
Zakon o obveznim odnosima
Kazneni zakon
Zakon o kaznenom postupku
Zakon o parničnom postupku
Zakon o općem upravnom postupku
OSIM NAVEDENIH PROPISA PRAVNI IZVOR ČINE I AUTONOMNO, STALEŠKO PRAVO = KODEKSI PROFESIONALNIH UDRUGA!

60. PROFESIONALNA TAJNA (1)
TAJNA – podatak koji je poznat i koji smije biti poznat samo određenom krugu osoba, a pri tome postoje određene društvene norme koje brane iznošenje takvih podataka izvan tog kruga.
JAVNA ili PRIVATNA
profesionalna tajna!

61. PROFESIONALNA TAJNA (2)
NEOVLAŠTENO OTKRIVANJE
Kazneni zakon čl.45
Zakon o liječništvu čl.19
Ustav RH
Zakon o zdravstvenoj zaštiti čl.122
Zakon o zaštiti prava pacijenata čl.25
Zakon o sestrinstvu
Etički kodeks
OTKRIVANJE TAJNE MOŽE SE VRŠITI I NEČINJENJEM TJ. PROPUŠTANJEM AKO SE DOKUMENTACIJA POHRANJUJE NA NAČIN DA OMOGUĆI TREĆIM NEOVLAŠTENIM OSOBAMA DA JU RAZGLEDAJU!!!!!

62. POSLJEDICE NEOVLAŠTENOG OTKRIVANJA TAJNE
Moralne i psihološke
Kaznena odgovornost
POSLJEDICE NEOVLAŠTENOG OTKRIVANJA TAJNE
Prekršajna odgovornost
Građanska odgovornost
Disciplinska odgovornost

63. Ovlaštenje od strane pacijenta Odavanje drugom liječniku
Suglasnost pacijenta
Ovlaštenje od strane pacijenta
Odavanje drugom liječniku
Zbog zaštite opravdanih interesa zdravstvenih radnika
OVLAŠTENO OTKRIVANJE TAJNE
Na temelju zakonskih propisa
Na zahtjev ovlaštenog tijela
U znanstvenim publikacijama
Zbog interesa trećih osoba

64. SESTRINSKA DOKUMENTACIJA
VIŠESTRUKA ULOGA
Omogućuje ispravan tretman
Znanstvena i stručna istraživanja
Praćenje kvalitete i količine provedenih postupaka
Uvid u relevantne podatke obavljanja obveza
ZA TOČNOST I POTPUNOST PODATAKA ODGOVORNA JE SVAKA MEDICINSKA SESTRA!
Dokumentacija mora biti: pravovremena,
potpuna i istinita!

65. PRAVA PACIJENATA Pravo na obavijštenost Pravo na drugo mišljenje
Pravo na suodlučivanje
Pravo na odbijanje primitka i odricanje od prava na obaviještenost
Pravo na naknadu štete
Pravo na privatnost
Pravo na samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove
Pravo na održavanje osobnih kontakata
Pravo na povjerljivost
Pravo na pristup medicinskoj dokumentaciji
Pravo na prihvaćanje i odbijanje pojedinog dijagnostičkog, odnosno terapijskog zahvata
Pravo na žalbu, na prehranu prema svjetonazoru, na obavljanje vjerskih obreda

66. OBVEZE I ODGOVORNOSTI PACIJENATA
Odgovornost pacijenta za osobno zdravlje
(aktivno sudjelovanje pri zaštiti, očuvanju i unaprieđenju svoga zdravlja)
Odgovornost prema drugim korisnicima ZZ
(poštivati ljudska prava, prava drugih pacijenata i zdravstvenih radnika)
Odgovornost prema zdravstvenim radnicima i drugim osobama koje osiguravanju zdravstvene usluge
(u potpunosi informirati i dati istinite podatke, surađivati s osobljem, prihvaćati pretrage, dijag.zahvate, informirati o otkazivanju termina, poštovati kućni red)
Odgovornost prema široj društvenoj zajednici
(ne smije niti jednim svojim postupkom izazvati opasnost po zdravlje i život drugih ljudi u široj društvenoj zajednici)

67. ODGOVORNOST ZDRAVSTVENIH RADNIKA
Kaznena
Građanska
Prekršajna
Disciplinska
SUDSKI POSTUPCI
Građanski
Kazneni
Disciplinski i prekršajni

68. „Ono što je danas posljedica je naših jučerašnjih misli, a misli naše današnje grade našu budućnost.” HVALA!