1. Stav zdravstvenih djelatnika prema postupku informatizacije bolničkih ustanova
Gordana Brumini
Katedra za medicinsku informatiku
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

2. Zdravstveni informacijski sustav RH
Primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije u zdravstvu
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi definira godine aktivnosti na uspostavi i izgradnji zdravstvenog informacijskog sustava RH
Informatizacija primarne zdravstvene zaštite
Informatizacija bolnica
Uspostava nacionalnog javnozdravstvenog sustava
Uspostava servisa centraliziranog obračuna plaća tijela državne uprave za djelatnost zdravstva

3. Zdravstveni informacijski sustav RH
Ministarstvo
zdravstva
Jedinice primarne
zdravstvene zaštite
Bolnice
Pacijent
Osiguravajuća
društva
Laboratorij
Ljekarna
Administracija digitalnih
podataka
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Servis plaćanja za djelatnosti zdravstva

4. Informatizacija bolnica
Projekt uspostave integriranog bolničkog informacijskog sustava RH
19. srpnja, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi raspisuje natječaj Nadmetanje za nabavu aplikativnog rješenja sa stavljanjem u funkciju integriranog bolničkog informacijskog sustava... 
10. veljače, poništenje natječaja odlukom vlade

5. Zašto informatizacija zdravstvenih ustanova?
Poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi
Pomoć u radu
Olakšava organizaciju
Kontrola (nadzor)
Planiranje
Upravljanje
Izrada izvještaja
Zdravstvena istraživanja

6. Bolnice i tvrtke uključene u projekt
OB Sveti duh, Zagreb
B4B d.o.o., Zagreb
KB Dubrava, Zagreb
Ericsson Nikola Tesla, Zagreb
KBC Rijeka, Rijeka
IBM Hrvatska
KB Split, Split
SYS d.o.o., Zagreb

7. Bolnički informacijski sustav – BIS
Ljudi
Tehnička oprema prostora
Računala
Mrežna oprema
Računalna programska potpora
Sustav standardiziranih postupaka i normi
Informacijski podsustavi
Radiološki informacijski susutav – RIS
Laboratorijski informacijski sustav – LIS
Informacijski sustav sestrinstva – ISS

8. Čimbenici rizika uvođenja informatizacije u bolničke ustanove
Kategorija rizika
Ljudska
Tehnička
Otpor prema promjenama
Neprilagođene programske potpore
Informatičko neznanje
Nenormirani EHR
Nerealna očekivanja
Nepouzdana mreža
Negativan stav prema
informatizaciji
Previše promjena organizacijske prirode
Sciotte C, Pare G, Moreault MP, Paccioni A. A risk assessment of two Interorganizational clinical information systems. JAMIA

9. Čimbenici rizika uvođenja informatizacije u zdravstvene ustanove
Kategorija rizika
Uporabljivost
Upravljanje
Nepostojanje jedinstvenog sustava
Nedostatak ljudi
Nepostojanje korisnosti uporabe IT
Nepostojanje timskog rada
Neusklađenost rada unutar BIS-a
Loša komunikacija
Neusklađenost rada BIS-a sa
zdravstvenim ustanovama
Nedefiniranje vremenskih
rokova

10. Stav Oblikovanje stava
je stečena spremnost reagiranja osobe prema osobama, objektima ili situacijama izvan nas te prema vlastitim idejama ili postupcima.*
Pozitivan ili negativan, jak ili slab stav
Oblikovanje stava
Spontano, najčešće socijalnim učenjem
Klasično uvjetovanje
Instrumentalno uvjetovanje
Učenje prema modelu
*Pennington C. D. Stavovi i promjene stava. U: Pennington C. D. Osnove socijalne
psihologije. Jastrebarsko. Naklada Slap str.82-8.

11. Stav djelatnika prema informatizaciji
Pozitivan stav upućuje na
Zainteresiranost djelatnika
Spremnost prihvaćanja informatičko-komunikacijske tehnologije u svakodnevnom radu
Pozitivan stav preduvjet za uspješno uvođenje BIS-a
Čimbenici povezani sa stavom
Životna dob
Uporaba računala
Obrazovanje

12. Anonimni upitnik za mjerenje stava prema informatizaciji
Izvorni upitnik ’’Nurses attitudes towards computers’’ (Stronge i Brodt, g.)
Prvi dio
Demografski podaci o ispitanicima: dob, spol
Drugi dio
Školska sprema
Informatičko obrazovanje
Uporaba računala
Treći dio
30 tvrdnji koje mjere stav prema informatizaciji

13. Anonimni upitnik Pitanje Ponuđeni odgovori
Kojoj dobnoj skupini pripadate?
manje od 30 godina
30-49 godina
50 i više godina
Spol:
ženski
muški
Koju stručnu spremu imate?
SSS
VŠS
VSS
Jeste li tijekom redovitog školovanja pohađali predmet Informatika, Računalstvo ili slično? Ne Da

14. Upitnik Tvrdnja Ne osjećam se ugroženo dok razgovaram o računalima.
Računala su nepouzdana.
Poznavanje rada na računalu je korisna vještina.
Volim upotrebljavati računalo.
Način rada računala potpuno mi je razumljiv.
Uporaba računala unapređuje posao.
Računala su dosadna.
Učenje rada na računalu isto je što i učenje bilo koje vještine: što više vježbaš, brže napreduješ.
Prema računalima osjećam neprijateljstvo.
Mislim da ne mogu svladati program tečaja iz informatike.

15. Mjere stava prema informatizaciji
Mjerenje stava
Metoda samoprocjene ispitanika
Likertova mjerna ljestvica procjena
Uopće se ne slažem - 1
Uglavnom se slažem - 2
Niti se slažem, niti sam suglasan - 3
Uglavnom sam suglasan - 4
Sasvim sam suglasan - 5
Mjerna jedinica - bodovi
Najveća vrijednost bodova (30 tvrdnji· 5 bodova)
Najmanja vrijednost - 30 bodova (30 tvrdnji· 1 bod)
Pozitivan stav  111 – 150 bodova
Neutralan stav  71 – 110 bodova
Negativan stav  30 – 70 bodova

16. Ispitanici
Istraživanje je provedeno od studenoga do ožujka godine
KB Dubrava i KBC Rijeka
1189 ispitanika
1171 valjano ispunilo upitnik (98 %)
Nema razlike u raspodjeli ispitanika prema životnoj dobi i prema spolu
Oblikovana jedna skupina

17. Statistička obradba podataka
Statistica 7.1 (StatSoft Inc., Tulsa, SAD)
Mjerne osobine upitnika
Valjanost (1 faktor)
Pouzdanost (Cronbahov koeficijent = 0,86)
Razlike u stavu s obzirom na čimbenike
Jednosmjerna analiza varijance
Dvosmjerna analiza varijance
Post-hoc analiza (Tukey test)
Udio doprinosa pojedinog čimbenika na oblikovanje stava
Multipla regresijska analiza

18. Rezultati
Stav zdravstvenih djelatnika je pozitivan stav (126±14 bodova)
Razlike u stavu utvrđene su u odnosu na sljedeće čimbenike:
Životna dob
Spol
Školska sprema
Informatičko obrazovanje
Uporaba računala

19. Životna dob i stav

20. Spol i stav

21. Školska sprema i stav

22. Informatičko obrazovanje i stav

23. Uporaba računala i stav

24. Udio doprinosa čimbenika povezanih sa stavom prema informatizaciji
β-koeficijent P
Udio doprinosa (%)
Životna dob
-0,044
0,191
0,5
Spol
0,019
0,506
0,2
Školska sprema
0,079
0,028
1,0
Informatičko obrazovanje
0,085
0,012
1,5
Uporaba računala
0,302
<0,001
10,1

25. Uporaba računala i životna dob
Unutar dobnih skupina razlika u stavu između djelatnika koji ne koriste računalo i djelatnika koji koiste računalo je značajna (svi P<0,001).

26. Uporaba računala i školska sprema
Neovisno o školskoj spremi djelatnici koji rabe računalo imaju značajno pozitivniji stav od djelatnika koji se ne koriste računalom (svi P<0,001).

27. Uporaba računala i informatičko obrazovanje
U obje skupine značajno pozitivniji stav imaju djelatnici koji upotrebljavaju računalo (svi P<0,001).

28. Mjesto uporabe računala
Djelatnici koji računalo koriste na radnom mjestu i kod kuće imaju značajno pozitivniji stav od ostalih (P<0,001).

29. Učestalost uporabe računala
Djelatnici koji računalo koriste više od 5 sati tjedno imaju značajno pozitivniji stav od ostalih (P<0,001).

30. Svrha uporabe računala
Razlika u stavu prema informatizaciji s obzirom na svrhu uporabe računala nije značajna samo za zabavu.

31. Informatičko obrazovanje i životna dob
P<0,001
Unutar starijih dobnih skupina razlika u stavu između djelatnika s i bez informatičkog obrazovanja je značajna (P<0,001).

32. Informatičko obrazovanje i školska sprema
Neovisno o školskoj spremi djelatnici s informatičkim obrazovanjem imaju značajno pozitivniji stav od djelatnika bez informatičkog obrazovanja (svi P<0,001).

33. Informatičko obrazovanje i učestalost uporabe računala
Djelatnici bez i s informatičkim obrazovanjem koji računalo koriste >5 sati tjedno značajno su pozitivnijeg stava od djelatnika koji računalo koriste kraće vrijeme tijekom tjedna.

34. Školska sprema i životna dob
U djelatnika između 30 i 49 godina određena je značajna razlika u stavu s obzirom na školsku spremu (P<0,001).

35. Zaključci
Čimbenici značajno povezani s pozitivnim stavom zdravstvenih djelatnika prema informatizaciji su
Uporaba računala
Informatičko obrazovanje
Školska sprema

36. Zaključci Priprema zdravstvenih djelatnika na postupak informatizacije
Odrediti razinu medicinskoinformatičkog znanja i vještina djelatnika
Organizirati medicinskoinformatičke tečajeve prema određenim razinama i potrebama radnih mjesta zdravstvenih djelatnika

37. Hvala na pozornosti!