1. Ususret digitalno zrelim školama
Digitalni nastavni materijali i njihova primjena
Gordana Jugo i Aleksandra Mudrinić Ribić

2. Open Discovery Space = Otvoreni istraživački prostor
Projekt sufinanciran iz EU Razlozi za njegovo pokretanje: proizvedeno je puno sadržaja, tehnologija i standarda za e-learning. Potrebno ga je jače uključiti u obrazovanje Cilj projekta: izrada društveno pogonjenog višejezičnog e-learning portala, osigurati pristup postojećim repozitorijima i resursima, uključiti 2000 škola
unutrasnja01

3. Rezultati projekta: višejezični e-learning portal, nastavni dizajn, scenariji primjene, piloti, provjera na velikom uzorku, otvoreni sadržaji, društveni metapodaci…

4. Aktivnosti 8 radionica:
Prvi krug radionica – Inicijalne radionice
Drugi krug – “Practice Reflection Workshops”
Treći krug – “Summative Workshops”
Natjecanje o korištenju digitalnih resursa za nastavnike
Online istraživanja, upitnici i
ankete
CARNet participira s Portalom za škole
Središnje mjesto komuniciranja i izvještavanja školske zajednice, od 2007
Namijenjen učenicima, nastavnicima, roditeljima, školama
Obrazovni tekstovi, Informacije, važni dokumenti
Nastavni materijali - razmjena

5. Web: http://www.opendiscoveryspace.eu/
Twitter: ods_eu

6. Što su to digitalni nastavni materijali?
Informacije potrebne za učenje i poučavanje u digitalnom obliku, a koriste se na računalu ili nekom sličnom uređaju
(izvor:
Sve više prevladavaju materijali na Internetu
Uređaji
osobna i prijenosna računala vs. mobilni uređaji (pametni telefoni, tableti i e-čitači)

7. Sinergija weba 2.0 i DNM
Nekada: autori - profesori, nastavnici, autoriteti koji su prenosili svoje znanje
Alati weba 2.0
demokratizacija izrade, objave i razmjene DNM
mnogi studenti i učenici izrađuju i objavljuju DNM
dvosmjerna komunikacija između autora i čitatelja
specijalizirani besplatni alati za izradu DNM

8. Učenje potpomognuto izvorima
Učenici su aktivno uključeni i odgovorniji za vlastito učenje
Potiče razvoj pojedinih učenika
prilagođavanje različitim interesima, iskustvu, stilovima učenja, potrebama i sposobnostima
Učitelji osiguravaju adekvatno strukturirano okruženje za učenje i facilitiraju proces učenja
Fokus na razvoju vještina i strategija
Učenici spremni za LLL i donošenje odluka
The following definition of resource-based learning (from the APEF Foundation document for Language Arts) was accepted and used by the Committee...
Resource-based learning actively involves students, teachers and teacher-librarians in the effective use of a wide range of print, non print and human resources. Resource-based learning fosters the development of individual students by accommodating their varied interests, experiences, learning styles, needs and ability levels. Students who use a wide range of resources in various mediums for learning have the opportunity to approach a theme, issue or topic of study in ways which allow for a range of learning styles and access to the theme or topic via cognitive or affective appeals.
Resource-based learning is student-centered. Students are actively involved and more accountable for their own learning. Classroom teachers and their partners in education need to do much more than simply ensure access or provide the wide range of appropriate learning resources; they must ensure that the students' learning environment is properly structured, so that learning will occur. Skills for accessing, evaluating, using, and applying information are carefully targeted, ensuring that students meet the outcomes for information literacy identified in the approved curriculum and instructional programs. Learning is facilitated by teachers who understand their critical role, always promoting student involvement and interaction, and assessing learning in ways that ensure that more than simple content (or the "right answer") is learned. With this increased emphasis on the development of skills and strategies, (and on critical thinking, problem-solving, communication and creativity,) our students will be better prepared to become lifelong learners, capable of independent and informed decision-making.
Izvor
(Dept of Education and Early Childhood Development, Prince Edward Island, Canada)

9. Repozitoriji DNM
Kako u moru DNM pronaći odgovarajuće i koliko nam vremena treba za to? Odgovor: repozitoriji DNM omogućuju njihovo pohranjivanje na jednom mjestu i pretraživanje po različitim kriterijima

10. Repozitoriji DNM - Primjeri
Rad sudionika radionice – 5 minuta
Pogledajte jedan od navedenih primjera repozitorija
Sadrži li DNM iz područja Vašeg predmeta?
Alternativno – razgovor u parovima ili diskusija cijele grupe: Jesu li vam poznati ovi repozitoriji? Jeste li ih koristili?

11. Jeste li koristili postojeće DNM? Na koji način?
Jeste li koristili postojeće digitalne nastavne materijale i na koji način?
Sudionici radionice prezentiraju svoja iskustva
Trajanje -10 minuta

12. Prednosti korištenja DNM
Koje su prednosti takvih materijala?
U kojim situacijama DNM pridonose nastavi?
Veći izbor atraktivnih nastavnih sadržaja
Interaktivnost
Dostupnost i pohrana materijala
Višestruka iskoristivost
Lakše editiranje
Manji troškovi distribucije

13. Interaktivnost Vizualno učenje Aktivno učenje
Samostalno proživljavanje
Promptna povratna informacija

14. Jednostavnije uređivanje materijala
Dostupnost 24/7
Odabir ciljanih dijelova
Prilagodba novih verzija

15. Troškovi Manji troškovi prilagodbe materijala
Manji troškovi distribucije
Manji troškovi korisnika
Manji troškovi prilagodbe materijala

16. Što je sve potrebno za uspješno korištenje DNM?
Razgovor sa sudionicima radionice – 5 minuta

17. Preduvjeti za uspješno korištenje DNM
Državna strategija Spremnost za e-učenje - 4C Troškovi ICT kompetencije učitelja Digitalna pismenost

18. Državna strategija Regulacija (zakoni, tržište…)
HAKOM
Konkurencija (privatni sektor, međunarodni dobavljači)
Institucije javnog sektora
CARNet
HAKOM
Naša misija je osigurati:
tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištu elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga;
zaštitu interesa korisnika i mogućnost izbora raznolikih komunikacijskih i poštanskih usluga po prihvatljivim cijenama;
održive konkurentne uvjete operatorima i davateljima usluga uz pravedne uvjete za povrat investicija;
podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kvaliteti života u RH upotrebom modernih tehnologija.
Naši strateški ciljevi su:
unaprijediti regulaciju tržišta elektroničkih komunikacija;
podržati rast investicija i inovacija u tržište elektroničkih komunikacija;
osigurati učinkovito korištenje ograničenih resursa;
ubrzati rast širokopojasnih proizvoda i usluga;
osigurati pristupačnu ponudu komunikacijskih i poštanskih usluga;
poboljšati zaštitu i informiranje korisnika;
izgraditi učinkoviti, sveobuhvatni informacijski sustav;
definirati i implementirati učinkovite procese;
steći multidisciplinarne kompetencije reguliranja tržišta.

19. Spremnost za e-učenje - 4C
Pristup Internetu (Connectivity)
U školi, kod kuće
Neograničeni i posvudašnji mobilni pristup
Važnost edukacije (Capability)
Formalno školovanje, LLL
Sadržaj (Content)
Lokalizirani sadržaji i platforme, kvaliteta
Kultura (Culture)
Potrebna velika promjena organizacijske kulture

20. Troškovi Kratkoročno Srednjeročno i dugoročno
velika investicija (infrastruktura, oprema, ljudi)
Srednjeročno i dugoročno
isplativost kroz povećanje pristupa i kvalitete
Financiranje na državnoj razini
preraspodjela
nove institucije
potpore

21. UNESCO – okvir za ICT kompetencije učitelja

22. Barijere za korištenje DNM
Koje su barijere za korištenje DNM?
Jezične barijere
Vremenska zahtjevnost
Obrazac predavanja
Strah od tehnologije
Nedostatna tehnologija
(Ne)Vrednovanje korištenja

23. Barijere za korištenje DNM
Kako prevladati barijere za korištenje DNM? …

24. Digitalna pismenost
Nedostatnost tradicionalne definicije pismenosti u informacijskom društvu
Različiti termini
Informacijska, medijska pismenost, multi pismenost
Konceptualna definicija
Sposobnost razumijevanja i korištenja informacija u različitim formatima iz raznolikih izvora prezentiranih putem računala (Gilster, 1997.)
Richard Lanham in 1995 (p. 198) claimed that the traditional meaning of „literacy“ as “the ability to read and write” had transformed to new meaning as “the ability to understand information, however presented.”
Jones-Kavalier and Flannigan (2006) recognized the necessity of a new literacy in our accelerated, media-saturated and automated society as a prerequisite for fully functioning members of society.
Since 1980s many new concepts of literacy have been developed, such as digital literacy, information literacy, media literacy, multiliteracies etc. These terms are not always clearly separated and sometimes are used interchangeably.
One of the conceptual definitions of “digital literacy” that it is applicable across the specific technologies including the context of social media, is provided by Paul Gilster. the concept of digital literary was introduced exactly by Gilster in his book Digital Literacy in Gilster defined digital literacy as „the ability to understand and use information in multiple formats from a wide variety of sources when it is presented via computers“ (in Bawden, 2008, p. 19).

25. Digitalna pismenost - Operativna definicija – 1.dio
Grupa vještina
pronalaženje i korištenje digitalnih alata i informacija, dijeljenje informacija s drugima
razumijevanje informacija i analiza poruka u različitima oblicima s obzirom na autora, svrhu, perspektivu i kredibilitet
stvaranje sadržaja u različitima oblicima uključujući tekst, slike, zvuk pomoću digitalnih alata i tehnologija, imajući u vidu svrhu i publiku

26. Digitalna pismenost - Operativna definicija – 2. dio
Dodatne vještine
Promišljanje vlastitog identiteta i ponašanja u svjetlu društvene odgovornosti i etičkih principa
Poduzimanje društvenih akcija individualno ili grupno s ciljem dijeljenja znanja i rješavanja problema u obitelji, radnom mjestu i zajednici

27. Digitalna pismenost, EU i institucije
EC - digitalna kompetencija
jedna od ključnih kompetencija za zapošljivost i odgovorne članove društva
niz inicijativa za unapređenje digitalnih kompetencija
formalne institucije (škole, knjižnice)
važna uloga u razvoju digitalne pismenosti kod mladih ljudi
pristup digitalnim tehnologijama, sadržaju i uslugama
Selwyn (2009) argues that formal institutions such as schools and libraries have an important role in supporting young people’s engagement with digital technologies and digital information through providing young people with access to digital technologies, content and services, as well as additional training. The technical training should be accompanied with efforts to explore the ways in which “critical digital literacies” can be developed.

28. Digitalna pismenost i edukacija
Izazovi za edukatore (Hobbs, 2010.)
pomaknuti fokus s alata
upravljati rizicima povezanima s korištenjem IKT-a
shvatiti pismenost u širem značenju – kao sposobnost dijeljenja značenja kroz sistem simbola s ciljem pune participacije u društvu
povećati sposobnost učenika da procijene kredibilitet i kvalitetu informacija
uvesti aktualne i autentične informacije u razred
Since digital literacy is considered to be a necessity for full participation in contemporary networked information society, it seems obvious that education system should take part in preparing students to become its informed members. Hobbs (2010) claims that introduction of media literacy in formal education can be an effort to bridge the digital divide and cultural gap, a way to empower students and make connections across subject areas, as well as means to foster e-inclusion.
Hobbs (2010, p. 31) identified five challenges that educators, curriculum developers and policymakers must consider before taking actions on digital literacy: (a) moving beyond a tool-oriented focus, (b) addressing risks associated with use of digital technology, (c) expanding the concept of literacy from print literacy to literacy as “the ability to share meaning through symbol systems in order to fully participate in society”, (d) increasing people’s capacity to assess message credibility and quality, and (e) bringing news and current events into classroom.

29. Otvoreni obrazovni sadržaji (OER)
Termin na Forumu UNESCO-a Materijali za poučavanje, učenje i istraživanje koji su u javnoj domeni ili su objavljeni pod licencom koja omogućava njihovo slobodno korištenje, prilagodbu i distribuciju
Termin je skovan godine na Forumu UNESCO-a. UNESCO  definira otvorene edukacijske resurse kao materijale za poučavanje, učenje i istraživanje koji su u javnoj domeni ili su objavljeni pod licencom koja omogućava njihovo slobodno korištenje, prilagodbu i distribuciju.

30. MIT - pionir u objavljivanju OER
OpenCourseWare  (OCW)
Massachusetts Institute of Technology – MIT
2002. javno objavio na Internetu materijale 50 kolegija
danas – objavljen cjelokupan kurikulum (oko 2100 tečajeva)
90 milijuna posjetitelja iz cijelog svijeta
preko 1000 tečajeva prevedeno na različite jezike
Pionir u izradi i objavljivanju otvorenih edukacijskih resursa bio je Massachusetts Institute of Technology - MIT koji je javno objavio na Internetu materijale pedeset svojih kolegija pod inicijativom OpenCourseWare  (OCW). Do kraja godine objavljeni su materijali koji pokrivali cjelokupan kurikulum, što danas uključuje oko 2100 tečajeva. Prema statističkim podacima , u godini OpenCourseWare imao je 127 milijuna posjeta, a procijenjeno je da je bilo 90 milijuna posjetitelja iz cijelog svijeta. Preko 1000 tečajeva prevedeno je na različite jezike uključujući kineski, španjolski, portugalski, tai i perzijski. Prema autorovim saznanjima, materijali nisu prevedeni na hrvatski jezik, ali se originalni materijali koriste i u Hrvatskoj.
U zapadnom svijetu postoje brojni primjeri otvorenih edukacijskih resursa uključujući Open Learning Initiative koju je pokrenulo sveučilište Carnegie Mellon, OpenLearn koji omogućava pristup materijalima britanskog Open University i Open Library Collections na sveučilištu Harvard.

31. Primjeri iz Hrvatske Portal Moja matura
podrška i pomoć učenicima u pripremi za državnu maturu,
Udruga Samo jedan klik
Portal znanja «Where maths is fun»
niz video zapisa s predavanjima iz matematike
Toni Milun 

32. Zašto bismo objavljivali i dijelili OER?
Razgovor sa sudionicima – 5 minuta

33. Razlozi objavljivanja OER-a – Altruistički ciljevi
Iste mogućnosti edukacije za sve Izgradnja društva znanja Unaprijediti informalno učenje Povećanje standarda edukacije
Altruistički ciljevi – izvor: (Burgess, 2008).

34. Pragmatični razlozi na nacionalnom nivou
Visoka iskorištenost novca poreznih obveznika kroz dijeljenje i ponovno korištenje DNM između institucija Očuvanje tradicionalnih akademskih vrijednosti nasuprot komercijalizaciji školstva Poboljšana diseminacija Povećana kvaliteta Brži tehnički i znanstveni razvoj
According to CERI (2007, p. 58) „it is sometimes argued that, if universities do not support the open sharing of research results and educational materials, traditional academic values will be increasingly marginalised by market forces.“ Other possible risks include increased costs and slower technical and scientific development. On the other hand, open sharing can result in many positive effects such as: broader and faster dissemination, quality improvement and faster technical and scientific development.

35. Pragmatični razlozi na institucionalnom nivou
Smanjivanje troška dizajna i razvoja DNM
Smanjivanje opterećenja učitelja/nastavnika
Niski troškovi za proširivanje kurikuluma
Dobro marketinško rješenje
Promocija programa
Povećanje broja upisanih učenika/studenata
Privlačenje novih nastavnika
Poboljšanje reputacije
decrease of the cost of the design and development of teaching materials, reduction of teacher workloads, and a low cost alternative to expand and widen curriculum choice (Open Educational Resources Foundation, n.d.). Publishing OER can be a good marketing solution. OER can promote the institutional content and programs, increase learner enrolment, attract new faculty and enhance reputation (Burgess, 2008).

36. Zaštita intelektualnog vlasništva
Vodič za preuzimanje sadržaja
„Ako je dostupan na Internetu, sadržaj mogu slobodno koristiti u obrazovne svrhe“ – netočno
Referenciranje na izvor često nije dovoljno
Provjeriti pod kakvim uvjetima je dopušteno korištenje
Ako sadržaj nije moguće koristiti, kontaktirati nositelja intelektualnog vlasništva ili pronaći alternativni sadržaj
Izrada i korištenje digitalnih nastavnih materijala povlači sa sobom mnoga važna pitanja, a jedno od njih je i zaštita intelektualnog vlasništva. To je vrlo složena tema koja zaslužuje poseban članak, a ovdje ćemo samo dati kratku praktičnu uputu za korištenje i objavu digitalnih nastavnih materijala na Internetu. Učestali stav „ako je dostupan na Internetu, sadržaj mogu slobodno koristiti u obrazovne svrhe“ nije točan. Pa čak i ako se referenciramo na izvor, to ne znači da smo na pravi način poštovali intelektualno vlasništvo.
Ako pišemo neki rad u kojem navodimo ideju nekog drugog autora, bit će dovoljno na ispravni način se referencirati na njegovo djelo. Međutim, prilikom preuzimanja bilo kakvih sadržaja s Interneta, uključujući tekstove, fotografije i glazbu, važno je provjeriti pod kakvim uvjetima je dopušteno njihovo korištenje, te postupiti u skladu s tim. Ako sadržaj nije moguće koristiti na način na koji želimo, ili ako uvjeti korištenja nisu jasno definirani, bolje je pronaći alternativni sadržaj ili kontaktirati nositelja intelektualnog vlasništva. Neki servisi omogućuju lako pronalaženje onih sadržaja koje je moguće slobodno koristiti. Na primjer, Google kroz svoju opciju Naprednog pretraživanja omogućuje pronalaženje sadržaja prema kriteriju prava upotrebe, te je na taj način moguće pronaći sadržaje koje je moguće slobodno upotrijebiti, dijeliti i mijenjati.
Prilikom objave vlastitih materijala na webu, trebamo se sami pobrinuti za zaštitu svojeg intelektualnog vlasništva. Trebamo jasno navesti na koji način se materijali mogu koristiti, a u tu svrhu vrlo su raširene i jednostavne za korištenje Creative Commons licence .  

37. Objava vlastitih materijala
Jasno navesti na koji način se materijali mogu koristiti
Prilikom objave vlastitih materijala na webu, trebamo se sami pobrinuti za zaštitu svojeg intelektualnog vlasništva. Trebamo jasno navesti na koji način se materijali mogu koristiti, a u tu svrhu vrlo su raširene i jednostavne za korištenje Creative Commons licence .  

38. Creative Commons licence
Prilikom objave vlastitih materijala na webu, trebamo se sami pobrinuti za zaštitu svojeg intelektualnog vlasništva. Trebamo jasno navesti na koji način se materijali mogu koristiti, a u tu svrhu vrlo su raširene i jednostavne za korištenje Creative Commons licence .  

39. CC licence - Imenovanje
Dopušta drugima da distribuiraju, remiksiraju, mijenjaju i prerađuju Vaše djelo
čak i u komercijalne svrhe
uz obvezu navođenja autora izvornog djela
Najotvorenija CC licenca
Preporučena za maksimalnu diseminaciju i daljnje korištenje licenciranih materijala
Imenovanje CC BY
Ova licenca dopušta drugima da distribuiraju, remiksiraju, mijenjaju i prerađuju Vaše djelo, čak i u komercijalne svrhe, dokle god Vas navode kao autora izvornog djela. To je najotvorenija licenca koju nudimo. Preporučamo je za maksimalnu diseminaciju i daljnje korištenje licenciranih materijala.

40. CC Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada
Najrestriktivnija od šest osnovnih licenci
Dopušta drugima da preuzmu Vaše djelo i da ga dijele s drugima
pod uvjetom da Vas navedu kao autora
ne smiju ga mijenjati niti koristiti u komercijalne svrhe
Prilikom objave vlastitih materijala na webu, trebamo se sami pobrinuti za zaštitu svojeg intelektualnog vlasništva. Trebamo jasno navesti na koji način se materijali mogu koristiti, a u tu svrhu vrlo su raširene i jednostavne za korištenje Creative Commons licence .  

41. Zaštita intelektualnog vlasništva
Rad sudionika – 5 minuta
Možete izabrati jedan od ova dva zadatka
CC Search – potražite za Vas relevantan DNM licenciran CC licencom
Izaberite CC licencu koja će zaštititi Vaše autorsko djelo na način na koji želite

42. CARNetovi repozitoriji digitalnih nastavnih materijala
Portal za škole –
Repozitorij digitalnih nastavnih materijala
Moodle -
E-tečajevi za primjenu u nastavi

43. Kako CARNet podržava korištenje i objavu DNM -a
MoD – mod.carnet.hr
Tesla – lms.carnet.hr
E-learning akademija
dvosemestralni programi iz područja e-učenja
online tečajevi – Moodle
Moodle i Portal za škole

44. Kako izrađivati, objavljivati i dijeliti DNM?
Tesla – lms.carnet.hr
Tečajevi web dizajna
HTML, CSS, Javascript
Multimedija
Gimp, Flash, Adobe Premiere, Audacity
Korištenje Interneta
Kolaboracija i komunikacija putem Interneta – blog i wiki ,

45. Anketa
Link na anketu:
Razvoj portala za e-učenje ODS

46. Exe - uvod u alat za izradu DNM
eXe (e-Learning XHTML editor)
omogućuje nastavnicima laku izradu materijala namijenjenih za online učenje
jednostavno postavljanje na web
jednostavan unose u LMS (Learning Managament System)
offline alat što omogućuje njegovo korištenje izvan mreže

47. Izrada i objava DNM Zadatak nakon radionice
Izraditi jedan DNM pomoću alata eXe
Objaviti taj DNM u repozitoriju Portala za škole
Primijeniti taj DNM u nastavi
Na forumu u Moodle-u podijeliti iskustva s kolegama

48. Kontakt podaci

49. Zahvaljujemo na pažnji i aktivnom sudjelovanju!