1. Provedba Građanskog odgoja i obrazovanja u 2014./15. školskoj godini
Nevenka Lončarić Jelačić
viša savjetnica za nacionalne programe
Agencija za odgoj i obrazovanje

2. Status građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu i stručne pripreme za redovno uvođenje
Prvi Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava izrađen je, objavljen i upućen svim školama u Republici Hrvatskoj godine.
Vlada Republike Hrvatske u svojoj odluci od 14. listopada godine obvezala je Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta na njegovo provođenje (Klasa: /99-01/05, urbroj: ), on se provodio na dobrovoljnoj osnovi.
Na temelju navedene odluke Vlade i Nacionalnog programa, Građanski odgoj i obrazovanje postupno se uvodio u odgojno-obrazovni sustav, što je razvidno iz sljedećih dokumenata:

3. “obvezuje sve nastavnike”,
da se može provoditi:
“kroz sve predmete koji sadrže programske teme koje su bliske temama ljudskih prava”,
“kao izborni predmet”,
“kroz izvannastavne aktivnosti u vidu projekata”,
“kroz izvanškolske aktivnosti” te
“sustavno kroz cjelokupni školski plan i program.”
U Nastavnom planu i programu za osnovnu školu iz na str. 24., navodi se da Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava:

4. U Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (NOK) iz godine nastavlja se s uključivanjem građanskog odgoja i obrazovanja kao
ključne kompetencije za cjeloživotno učenje,
posebne međupredmetne teme u OŠ i SŠ (str. 23),
fakultativnog predmeta u OŠ
te obveznog predmeta u srednjoj školi (str. 152).
Formulacija “može se provoditi” značila je da
provedba nije na obveznoj već na dobrovoljnoj osnovi.

5. Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN br. 124/2014)
Uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne i srednje škole vezano je i za provođenje mjera najnovije:
Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN br. 124/2014)
„2.4. Izraditi i uvesti nacionalne kurikulume
h) uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u odgojno-obrazovne institucije kako bi se svim učenicima osigurao razvoj građanske kompetencije.“

6. Tijekom godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa započelo je s izradom kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja kako bi se:
omogućio sustavni odgoj i obrazovanje svih učenika u ovome području;
osiguralo svim učenicima pravo i mogućnost da budu opremljeni neophodnim životnim kompetencijama u svim područjima društvenog života
i ravnopravni s drugim učenicima europskih zemalja s kojima će trebati surađivati i natjecati se na zajedničkom europskom tržištu.

7. Uz stručni tim u izradi Kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja sudjelovalo je preko 1100 odgojno-obrazovnih
radnika osnovnih i srednjih škola koji su se odazvali pozivu Agencije za odgoj i obrazovanje na stručne skupove na kojima se
profilirao kurikulum pod
utjecajem primjera dobre prakse.

8. Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta donijelo je 2012
Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta donijelo je godine Odluku o eksperimentalnoj provedbi i praćenju provedbe Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja u dvanaest osnovnih i srednjih škola u 2012./2013. i 2013./2014. školskoj godini;
Nakon eksperimentalne provedbe Kurikuluma GOO-a u 12 osnovni i srednjih škola, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta imenovalo je (30. prosinca 2013.) stručno povjerenstvo za pripremu provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja u školskoj godini 2014/2015.

9. 1.Građanski odgoj i obrazovanje uvodi se od školske godine 2014./2015. obvezno međupredmetno u sve razrede osnovne i srednje škole. 2. Građanski odgoj i obrazovanje uvodi se kao poseban obvezan predmet u 8. razred osnovne škole te u 1. i 2. razred srednje škole, školske godine 2015./2016., odnosno kad se stvore sve pravne i kurikularne pretpostavke 3. Građanski odgoj i obrazovanje dalje će se eksperimentalno provoditi u zainteresiranim školama kao izborni predmet i srednjim školama kao fakultativni predmet.
Uslijedila je javna rasprava nakon koje je Povjerenstvo za pripremu uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja donijelo 27. lipnja sljedeće zaključke:

10. U javnoj raspravi pristiglo je 90-tak primjedbi
U javnoj raspravi pristiglo je 90-tak primjedbi. Primjedbe su razmotrene i obrađene te su još jednom izvršene manje dorade u Programu. Odluka o Programu i sam Program međupredmetnih i interdisciplinarnih Sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole objavljena je U Narodnim novinama br. 104 od 28. kolovoza Program je dostupan na mrežnim stranicama Agencije i Ministarstva: ,
Pripremu programa za obvezno međupredmetno provođenje u osnovnim i srednjim školama odradili su savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje. Dokument je još jednom stavljen na javnu raspravu u razdoblju od 18. srpnja do 19. kolovoza 2014.

11. Tijekom proteklih 15 godina razvijeni su brojni primjeri dobre prakse
1. Metode i intelektualni alati za učitelje i učenike prikladni za učenje i poučavanje GOO-a koji vode iskustvenom učenju
Tijekom proteklih 15 godina
razvijeni su brojni primjeri dobre prakse
koji su, između ostalog, omogućili razvoj
Programa građanskog odgoja i obrazovanja.
Razvijene su brojne metode
interaktivnog učenja i poučavanja:
Organiziraju se školske, županijske i
državne smotre iz ovog područja.
Razvijeni su nastavni materijali
Provedena stručna usavršavanja

12. Metoda raznih oblika grupnog rada Metoda suradničkog učenja Metoda radioničkog učenja

13. Metoda projektnog rješavanja
problema i poduzetnosti u
društvenom, prirodoslovnom i
tehničkom području
u suradnji s roditeljima,
građanima,stručnjacima
i predstavnicima lokalnih vlasti,
organizacijama civilnog društva,
razvojnim centrima gospodarskih
tvrtki i znanstvenim istraživačkim
centrima

14. “Želimo pokazati da je vrijedno boriti se i stvarati i u vrijeme krize i kad je malodušnost uz siromaštvo evidentna. Želimo uz rasvjetu postaviti modernu atletsku podlogu te po istom principu osuvremeniti dva košarkaška i malonogometno igralište. Sredinom prosinca učenici će projekt, kao jedan od najizvrsnijih u državi u segmentu Građanskog odgoja i obrazovanja, predstaviti u Hrvatskom saboru pred Odborom za znanost i obrazovanje. Mnogo radimo i nosi nas krilatica Nek' su šanse jedan prema sto, uspjeti moramo, osjećamo to!”. - kaže A. Cvijetović i učenici, SŠ “Isidora Kršnjavog” iz Našica

15. Metoda simuliranih suđenja u suradnji s pravosudnim sustavom radi boljeg razumijevanja načela pravne države i učinka istih na živote građana kao i boljeg razumijevanja sustava zaštite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj.

16. Metoda volonterskog rada, u suradnji s predstavnicima civilnog sektora (volonterski centri, Crveni križ, CARITAS)

17. Intelektualni alati (alata uma) sastoje se od skupine pitanja ovisno o vrsti problema koje je potrebno riješiti;
GOO je jedinstven po obrazovanju koje pruža učenicima u smislu korištenja intelektualnih alata koji se mogu uvijek iznova primjenjivati na sve odluke koje tijekom života trebamo donijeti vezano za pitanja vlasti, privatnosti, pravde, odgovornosti , rješavanja društvenih problema i sl.;
Alati uma pomažu u razumijevanju problema, donošenju argumentiranih odluka, planiranju aktivnosti, razvijanju osobnih i grupnih interakcija neophodnih za uspješno društveno i političko sudjelovanje u demokraciji.
Učinkovite strategije postavljanja pitanja
Metoda mirotvornog rada osposobljavanje učitelja miritelja i učenika miritelja – medijacija Tijekom proteklog desetljeća velik broj učitelja/nastavnika osposobljen je za medijaciju. Oni u školama osnivaju klubove učenika medijatora ili jednostavno koriste komunikacijske vještine u radu s učenicima Metoda radionice budućnosti – učenici stječu iskustvo aktivnog , kreativnog i inovativnog učenja; stječu iskustvo osobnog otkrivanja budućnosti

18. 2. Primjeri dobre prakse: školske, županijske i državne smotre iz Građanskog odgoja i obrazovanja
Svake godine u organizaciji Agencije i MZOŠ-a održavaju se školske, županijske i državne smotre iz Građanskog odgoja i obrazovanja: 1. Smotra Projekt građanin u okviru koje učenici prepoznaju, istražuju i predlažu rješenje problema svoje lokalne zajednice održava se redovito od do godine. U tim smotrama godišnje sudjeluje oko 500 učenika razredne nastave, predmetne nastave i srednjih škola, što znači da je ukupno učenika bilo uključeno u ove građanske aktivnosti. Osim toga, svake godine sudjeluju i dječji vrtići s 30-tak projekata.

19. Smotra Zakon u razredu – prema kulturi vladavine prava i demokraciji“ u suradnji školskog i pravosudnog sustava. Simulirana suđenja za srednjoškolske učenike – simulacija sudskog postupka u kojem učenici razvijaju svoju demokratsku pravnu pismenost, odnosno znanja, vještine i vrijednosti vladavine prava, uključujući i značenje zakonske ovlasti u demokraciji, uloge sudaca, sudskog postupka i sudskih presuda. Dostupno na internetskoj adresi:

20. Smotra „Simulirana sjednica Hrvatskog sabora za učenike srednjih škola“.
Snimka sjednica i dokumenti koje su izradili i usvojili učenici nalaze se na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora, Služba za građane ;
„Prijedlog mjera za zapošljavanje mladih“ ,
„Mjere za osposobljavanje mladih u obrazovnom sustavu za pristup fondovima Europske unije“ 2014.,

21. Smotra „Da sam zastupnik/zastupnica u Hrvatskom saboru“ za učenike
osnovnih škola

22. 3. Nastavni materijali - izvori učenja i poučavanja dostupni na mrežnim stranicama Agencije
1. Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole, NN br. 104/ Metode prikladne za učenje i poučavanje u Građanskom odgoju i obrazovanju ( 1999, 2011, 2014 ): Agencija za odgoj i obrazovanje ( 3. Intelektualni alati za učitelje i učenike (2014);Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb ( 4. Pravedni medvjedići uče o pravednosti, Priručnik o osnovama demokracije (2011), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje ( 5. Osnove demokracije: Vlast, pravda, odgovornost, privatnost (2010), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje: 6. Projekt građanin: Priručnik za nastavnike (2007), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje ( 7. Zakon u razredu – prema kulturi vladavine prava i demokracije (2012), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje ( 8. Zaštita potrošača: Priručnik za učitelje (2011), udžbenik za učenike (2011), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje ( 9. Bijela knjiga o međukulturnom dijalogu „Živjeti zajedno jednaki u dostojanstvu“ (2011), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje ( 10. Alain de Benoist (2014), Što je to identitet? Matica hrvatska,Vijenac 526, Povelja Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava CM/Rec (2010.) 7, Odjel za obrazovanje Vijeća Europe,

23. 12. dr.sc. Božo Skoko (2009), Domoljublje, patriotizam, nacionalizam, šovinizam. Država kao brend – upravljanje nacionalnim identitetom, Matica hrvatska, Zagreb, str ,
13. Kako svi nastavnici mogu poduprijeti odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava: okvir za razvoj kompetencija (2013), Agencija za odgoj i obrazovanje,
Učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola podijeljeno je (besplatno)
ukupno primjeraka priručnika iz pojedinih tema Građanskog odgoja i obrazovanja kroz sustav stručnog usavršavanja za što su bila osigurana sredstva iz projekata međunarodne suradnje.

24. Zakoni: Republika Hrvatska
Ustav Republike Hrvatske
Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i pravima nacionalnih manjina
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina
Izborni zakoni Republike Hrvatske - za Sabor, predsjednika, lokalnu upravu i samoupravu
Zakon o volonterstvu i Etički kodeks volontera
Obiteljski zakon
Zakon o ravnopravnosti spolova
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

25. Dopunski materijali
Natpis iz Kneževa dvora u Dubrovniku „Obliti privatorum publica curate“
Statuti slobodnih hrvatskih gradova (Vinodolski zakon, Dubrovački statuti, Poljički statuti, Krčki statuti i odredbe o zaštiti žena od nasilja i drugi)
Interaktivna karta baštinskih ustanova (
Hrvatska kulturna baština – zbirke po regijama (
Nematerijalna dobra upisana na UNESCO-vu Listu svjetske baštine (
Životopisi i djela - Ruđer Bošković, Marko Marulić, Marko Polo, Ivan Meštrović, Ladislav Ružićka, Eduard S. Penkala, Dragutin Kramberger, Vućetić, Nikola Tesla i drugi

26. Međunarodni dokumenti
Opća deklaracija o ljudskim pravima (Universal Declaration of Human Rights), UN, 1948.
Konvencija o pravima djeteta (Convention on the Rights of the Child), UN, 1989.
Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (Convention on the Rights of Persons with Disabilities), UN, 2006.
Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (European Convention on Human Rights and Fundamental Freedoms), VE, 1950.
Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju (Convention against Discrimination in Education), UNESCO, 1960.

27. Provedena stručna usavršavanja od 1999. godine do 2013
Provedena stručna usavršavanja od godine do i daljnji plan usavršavanja
Obveznim stručnim usavršavanjem kojeg provodi
Agencija za odgoj i obrazovanje sveukupno je obuhvaćeno od godine do godine sudionika;
Provedena su stručna usavršavanja za sve nastavnike škola u kojima se eksperimentalno provodio Kurikulum GOO-a i koje su bile pod stručnim vodstvom Agencije za odgoj i obrazovanje;
Učitelji i nastavnici iz eksperimentalnih škola razvili su primjere dobre prakse međuperedmetnog planiranja i poučavanja i sudjeluju u stručnim usavršavanjima i diseminaciji svoje prakse;

28. Organizirano je stručno usavršavanje savjetnika AZOO-a za provođenje stručnog usavršavanja za međupredmetno provođenje GOO-a u pojedinim predmetima (Dani Agencije za odgoj i obrazovanje);
Na državnim stručnim skupovima za ravnatelje osnovnih i srednjih škola i na skupovima za ravnatelje voditelje ŽSV-a ravnatelja, upoznati su svi prisutni ravnatelji s Kurikulumom GOO-a i njihovom ulogom u provedbi spomenutog Kurikuluma;

29. Imenovana su 32 voditelja županijskih stručnih vijeća za građanski odgoj i obrazovanje koji organiziraju 3 do 4 županijska skupa godišnje na kojima sudjeluje 30 do 60 nastavnika.
Pripremljen je program stručnog usavršavanja u 2014/2015. za sve učitelje/nastavnike za primjenu kurikuluma GOO-a i razvoj građanske kompetencije kod učenika (školska, županijska, međužupanijska i državna razina).
Odvija se kontinuirana međunarodna suradnja i razmjena iskustava u ovom području (Vijeće Europe, EU program Odgoj i obrazovanje 2020) te sudjelovanje u povlačenju sredstava iz europskih fondova.

30. Od godine sudjelovanje savjetnika AZOO-a iz područja nacionalnih programa u periodičnom i redovitom komparativnom istraživanju o provođenju građanskog odgoja i obrazovanja u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske za EURIDICE - istraživačku mrežu Europske unije koja istražuje i komparativno prikazuje obrazovne podatke u zemljama članicama EU.

31. Međupredmetni pristup u provedbi GOO-a temelji se na načelu racionalizacije, integracije i korelacije
Međupredmetni pristup usmjeren na ishode i postignuća učenika, znači napuštanje prakse jednokratnog reproduktivnog učenja i poučavanja disciplinarno odvojenih sadržaja. Umjesto toga, učenje i poučavanje u različitim područjima postaje horizontalno i vertikalno povezano i usmjereno na razvoj cjelovite osobe učenika.
To se postiže upotrebom interaktivnih nastavnih metoda pri čemu se iskustvenim, timskim, suradničkim i radioničkim učenjem, povezano s istraživanjem, analiziranjem i zaključivanjem, rješava problem, stječe i razvija znanje, vještine i vrijednosti;
Učenik postaje subjekt procesa učenja jer samostalno propituje i zaključuje o predmetu učenja, analizira u suradnji s drugim učenicima i iskušava mogućnosti primjene. Takvo učenje učeniku osigurava dublje razumijevanje i trajnije pamćenje onoga što uči te vodi do znanja koje je provjereno i koje se može dalje unaprjeđivati. To je otvoren koncept cjeloživotnog učenja.

32. Spiralno-razvojni plan i program GOO-a
U provedbi programa GOO-a potrebno je osigurati horizontalno i vertikalno povezivanje odgojno-obrazovnih ishoda i postignuća učenika;
Tema, odnosno ishod koji se počeo razvijati na početku školske godine može se nastaviti razvijati na kraju školske godine i u sljedećim školskim godinama;
Nema ponavljanja istog i preklapanja već se postignuća učenika sustavno razvijaju, proširuju i nadograđuju primjereno njihovoj dobi i mogućnostima;
To je razlog zbog kojeg učitelji/nastavnici ne mogu samostojno planirati nastavu GOO-a već u suradnji s drugim učiteljima/nastavnicima.

33. Preporuke za uvođenje Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole u školskoj godini 2014./2015.
Svi odgojno-obrazovni radnici u školi trebaju se upoznati s Programom međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole, koji je dostupan na mrežnoj stranici Agencije za odgoj i obrazovanje
Dostupno na poveznici:

34. 3. Izvedbeni školski program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja integrira se u nastavni plan i program škole i u školski kurikulum na načelu racionalizacije, integracije i korelacije;
2. U okviru školskih stručnih vijeća potrebno je izraditi Izvedbeni školski program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za godišnji plan i program rada školske ustanove;

35. 4. Osnovne i srednje škole koje još nisu izradile Izvedbeni školski program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za godišnji plan i program rada školske ustanove molimo da pripreme izmjene i dopune godišnjeg plana i programa rada školske ustanove; 5. Potrebno je zajednički planirati i programirati ishode i teme Građanskog odgoja i obrazovanja pronalaženjem i usklađivanjem međupredmetnih poveznica u pojedinim predmetima (nastavnim jedinicama) te izvanučioničkim aktivnostima;

36. 7. Učiteljima/nastavnicima preporučamo da jednom mjesečno uključe razgovore s učenicima o njihovim postignućima i očekivanjima iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja;
6. Preporučamo da se tijekom školske godine kontinuirano provode stručni sastanci u cilju pripreme međupredmetnih planiranja i programiranja ishoda Građanskog odgoja i obrazovanja;

37. 8. Ravnateljicama i ravnateljima preporučamo da na razini škole imenuju koordinatora za provođenje međupremetnog planiranja Građanskog odgoja i obrazovanja (npr. iz reda učitelja/nastavnika promoviranih u zvanja mentora i savjetnika, voditelja stručnih školskih vijeća (aktiva), voditelja županijskih stručnih vijeća i stručnih suradnika);

38. 9. Međusobna pomoć učitelja/nastavnika - pretpostavka za uspješnu provedbu Građanskog odgoja i obrazovanja na školskoj razni;
zajedničko/timsko planiranje i programiranje;
predavanje kolega na školskim stručnim vijećima razredne i predmetne nastave radi predstavljanja primjera dobre prakse na sjednicama učiteljskog vijeća;
razmjenjivanje priprema;
uključivanje učitelja/nastavnika škole kao predavača na stručnim skupovima u organizaciji voditelja županijskih stručnih vijeća;
predstavljanje aktivnosti u provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja i aktivnosti učenika u zajednici na mrežnoj stranici škole;
razmjena stručne literature;
predstavljanje metoda rada prikladnih za pripremu i provedbu Građanskog odgoja i obrazovanja.

39. Kontinuirano stručno usavršavanje učitelja/nastavnika
Pretpostavka za provedbu Građanskog
odgoja i obrazovanja je kontinuirano
Stručno usavršavanje
učitelja/nastavnika u području;
planiranja i programiranja usmjerenog na ishode,
interaktivnih metoda učenja i poučavanja,
razumijevanja ključnih pojmova iz Građanskog odgoja i obrazovanja
2014./2015. Agencija za odgoj i obrazovanje će za sve odgojno-obrazovne radnike organizirati stručna usavršavanja na
županijskoj i državnoj razini.
Informacije o kontinuiranom stručnom usavršavanju na temu Građanskog odgoja i obrazovanja dostupne su na internetskim stranicama i

40. 11. Na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje možete pronaći literaturu, stručne materijale i informacije o aktivnostima vezanim za pripremu i provedbu Građanskog odgoja i obrazovanja;
12. Pozivamo Vas da redovito pratite internetske stranice Agencije za odgoj i obrazovanje

41. RAZREDNA KNJIGA Imenik učenika i učenica – praćenje i ocjenjivanje
To može biti opisno praćenje koje utječe na donošenje ocjene iz predmeta. Učenici koji se ne zalažu u aktivnostima GOO-a, nemaju iskazano opisno praćenje. U završno vrednovanje iz pojedinog predmeta uključuje se i provjera postignuća iz GOO-a koja se temelji na provjeri kompetencija koje je učitelj/ učiteljica razvijala kod učenika, što je vidljivo iz pripreme za nastavni sat, sat razrednika, izvanučioničke aktivnosti, te učeničke mape osobnog razvoja.
U svakom predmetu razvijaju se ishodi GOO-a na integriran i interdisciplinaran način (znanja, vještine i vrijednosti). Sukladno tome planira se i integrirana provjera postignuća učenika na način da to bude poticajno za učenika.

42. - kod nekih predmeta postoji prazna rubrika,
- rubrike izvannastavne i izvanškolske aktivnosti
Važno je da učitelji kad dogovaraju ishode koje će međupredmetno i izvanučionički razvijati kod učenika dogovore način na koji će integrirati vrednovanje učenikova postignuća iz GOO-a, te da učenicima kažu što se od njih očekuje i kako mogu utjecati na poboljšanje svoje ocjene….
U rubriku bilježaka u imeniku upisuju se samo ona zapažanja koja su učitelju/nastavniku u praćenju napredovanja učenika uočljiva, učeniku i roditelju razumljiva te koja učitelju/nastavniku mogu pomoći u konačnom vrednovanju postignuća učenika u Građanskom odgoju i obrazovanju;
Treba li posebna rubrika?
U nekim predmetima već postoje rubrike u kojima se na integrirani način može vrednovati postignuće iz GOO-a.
- U Povijesti, Uočavanje uzročno-posljedičnih veza;
- u Prirodi, Praktični rad,
- u Kemiji, Rješavanje problema,

43. Što se vrednuje? Građanska kompetencija koja se sastoji od:
znanja (činjenično znanje o programskim sadržajima/ pojmovima GOO-a);
vještina za primjenu tog znanja (provedbeno znanje; primjena znanja kroz usvojene vještine; praktični radovi, rješavanje problema, usvojenost komunikacijskih vještina koja se pokazuju u grupnom radu, u izgradnji demokratskih odnosa u razredu kroz provedbu dogovorenih pravila razreda i druge aktivnosti i vještine utvrđene u Programu GOO-a);
vrijednosti (iskazivanje kroz učenikovo djelovanje; rezultat usvojenih znanja i vještina – vrijednosti se ne smiju vrednovati odvojeno ili zasebno već kao sastavni dio učenikove kompetencije koja se pokazuje i dokazuje učenikovim djelovanjem).

44. Zašto se vrednuje?
Učitelji/nastavnici trebaju upoznati učenike s elementima praćenja i in tegriranog ocjenjivanja postignuća prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja postignuća učenika u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine broj: 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10.);
Zbog priznavanja važnosti građanske kompetencije za život učenika i razvoj društva te kao poticajna komponenta za dobar učenikov rad, zalaganje ili dobro obavljenu aktivnost kao dio elementa ocjene pojedinog predmeta.

45. Razredna knjiga - Dnevnik rada
Navesti nastavnu jedinicu prema planu i programu predmeta (npr. povijesti, hrvatskog jezika, stranog jezika itd.) i označiti da je obrađena tema/ishod iz Građanskog odgoja i obrazovanja kraticom GOO;
U rubrici bilježaka navesti temu, ključni pojam ili ishod Građanskog odgoja i obrazovanja koji je obrađen, odnosno razvijen ishod na integrirani način u predmetnoj temi;

46. Razredna mapa Građanskog odgoja i obrazovanja
U razrednu mapu Građanskog odgoja i obrazovanja ulaže se:
Izvedbeni školski program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja GOO-a (prema Programu međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole, Narodne novine broj: 104/14.).
Kopija pripreme za izvođenje nastave nastavnog predmeta u kojoj su jasno označene (podvučene) teme i ishodi Građanskog odgoja i obrazovanja te najuspješniji uradci učenika, materijali vezani za izvanučioničke aktivnosti, projekti i slično;
Na razini razreda formira se jedna mapa s odjeljcima: na primjer, 1.a, 1.b, 1.c. U školama koje imaju uvjete mapu mogu formirati i u e-obliku.

47. Učenička mapa osobnog razvoja u Građanskom odgoju i obrazovanja
“Kako je osmišljeno nadgledanje vođenja učeničke mape u GOO.
Što ako učenik npr. ne vodi mapu? ”
Predlažemo sljedeće:
učenika treba motivirati i objasniti
da  je evidentiranje i dokumentiranje njegovih postignuća važno za njega i da mu može koristiti kao podloga u profesionalnom usmjeravanju i zapošljavanju;
da evidentira što je otkrio tijekom učenja; što je od toga bitno za njegov odnos prema drugim ljudima i sebi i kakva su mu očekivanja, što treba učiniti da bi ih ostvario;
da navodi razloge za svoje postupanje;

48. nastavnici se trebaju dogovoriti da vode učenike daljnjem otkrivanju znanja stečenih u okviru pojedinih predmeta ;
kroz praktično, inovativno, izvanučioničko učenje;
kroz istraživanje i rješavanje problema u društvenoj zajednici;
kroz otkrivanje mogućnosti praktične primjene znanosti  u stvarnom životu:
npr. skupina učenika dobije zadaću da prikupi podatke i izradi prikaz (PPT) o inovativnim projektima koje su pokrenuli mladi,
druga skupina napiše članak o tome što je utjecalo ili bilo uvjet da postanu inovatori i objavi ga,
treća skupina pozove nekoga od inovatora ili znanstvenika s priznatim inovacijama u razred ili mu se obrati pismom i td.  ;

49. kroz povezivanje  kemije, biologije i drugih predmeta s praktičnim istraživanjem u zaštiti  potrošača, zaštiti okoliša (priručnici za zaštitu potrošača nalaze se na webu azoo) i slično, kako je opisano u Programu međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja GOO-a za osnovne i srednje škole.
Kako motivirati slabe učenike koji ne pišu ni domaće zadaće, kako od njih tražiti da vode  mape osobnog razvoja, kad nisu ni u čemu pokazali svoje mogućnosti i uspjeh?

50. Takvi učenici će u praktičnim aktivnostima iskušati drugi način učenja – povezan sa životom te kroz uspješno rješavanje problema u suradnji s drugim učenicima  iskusiti da i oni mogu biti uspješni. To može biti izvor motivacije za bolje učenje ali i prilika da evidentiraju svoje postignuće.   
Ova tvrdnja temelji se na  povratnim informacijama nastavnika koji su s učenicima provodili takve oblike učenja u proteklih 15 godina kada Građanski odgoj i obrazovanje nije bio obvezan već izborni sadržaj.

51. Dakle, svrha je mape da služi kao podloga za profesionalno usmjeravanje učenika, motivator za otkrivanje vlastitih sposobnosti kroz njegovo društveno angažiranje i praktične aktivnosti, te za planiranje učenja i osobnog razvoja.
Za Učeničku mapa osobnog razvoja u Građanskom odgoju i obrazovanju može poslužiti: bilježnica, fascikl u kojeg učenik ulaže dokumente i potvrde o npr. realiziranim aktivnostima dobrovoljnog rada; učenik može sam kreirati korice za umetanje uradaka i dokumenata.
Učenik mapu nadograđuje i čuva tijekom cijelog školovanja, u koju unosi i dokumente o završenim tečajevima, volontiranju i sl.

52. ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI! Dodatne informacije, materijali:
Opširnije na webu: