1. Hrvatska znanstvena bibliografija – stanje i izazovi
Jadranka Stojanovski
Institut Ruđer Bošković
Zagreb

2. ZNANSTVENA KOMUNIKACIJA

3. Znanstvena komunikacija – što je to?
Značenje šire od “znanstvenog izdavaštva” uključuje stvaranje, objavljivanje (u najširem smislu), diseminaciju i čitanje informacija koje su proizveli članovi znanstvene i akademske zajednice, u svhrhu daljnjih istraživanja i nastave
Informacija – u najširem smislu
Znanstvena komunikacija uključuje SVE što istraživači i nastavnici trebaju kako bi bili učinkoviti
Učesnici
Autori + Izdavači + Bibliotekari + Čitatelji/Korisnici

4. Znanstvena komunikacija
Sustav kroz koji se istraživanja i njihovi rezultati (radovi):
stvaraju
prosuđuju (kvaliteta)
uređuju
diseminiraju znanstvenoj zajednici
čuvaju za buduće korištenje

5. Pitanja Kriza časopisa? Cijena? Monopol izdavača? Veliki ugovori?
Kriza monografija?
Kriza dozvola?
Javnost gubi pristup informacijama?
Legislativa i prijetnja tzv. fair use?
Čuvanje elektroničkih informacija?
Objavljeno znanje raste brže od raspoloživih budžeta?
Sustavi objavljivanja nisu sinhronizirani s novim tehnološkim mogućnostima?

6. Znanstvena komunikacija - promjene
Revolucija u načinu na koji istraživači i studenti diseminiraju i koriste informacije
Prepreke na putu poimanja pristupa i utjecaja novih modela diseminacije informacija
Mogućnosti tehnologija digitalnog izdavaštva
Mogućnosti sveprisutne mreže
Ekonomija Interneta -- vrlo niske cijene diseminacije

7. “KRIZA e-ČASOPISA”

9. Sage – American Behavioral Scientist – 1993 – 2004 – 727.4% increase
Can provide lots of graphs and data sources, this one selected because it compares the major publishers –
Although it appears that Elsevier isn’t even the major offender, their prices are already considerably higher than the other publishers, so a smaller increase still generates more income
Within this document you can find a number of charts and tables, including price changes for Sage
Sage – American Behavioral Scientist – 1993 – 2004 – 727.4% increase
WHITE, Sonya and CREASER, Claire
Scholarly Journal Prices: Selected Trends and Comparisons
Loughborough: LISU, 2004
LISU Occasional Paper no. 34
Oxford University Press,

10. € BMW serija 1

11. € – mjesec dana u Kini

13. Izmijenjene uloge autori stvaraju, opisuju i koriste nova znanja
izdavači prosuđuju, uređuju, pakiraju i distribuiraju nova znanja
bibliotekari prikupljaju, organiziraju, osiguravaju informacijsku arhitekturu, korisnička sučelja i osiguravaju nadzor

14. ULOGA BIBLIOTEKARA
*percepcija biblioteke kao skladišta s prašnjavim policama

15. Bibliotekar kao...bibliotekar
Tradicionalne aktivnosti biblioteka:
odabir  odabir
nabava  licenciranje
razvoj zbirki  (revidirati)
katalogizacija  pobiranje
klasifikacija  automatska klasifikacija
diseminacija  osiguravanje pristupa
čuvanje  čuvanje
zaštita  (revidirati)
Tradicionalne aktivnosti bibliotekara imaju svoje paralele u dobu elektroničkog izdavaštva.
Promijenjen koncept bibliografskog zapisa – s URL adresom bibliografski zapis postaje sam objekt
Stvaratalji sadržaja sve više postaju i osiguravatelji metapodataka – mijenja se koncept katalogizacije

16. Bibliotekar kao izdavač
podrška znanstvenoj komunikaciji
bibliotekari imaju potrebne kompetencije u organiziranju informacija i osiguravanju pristupa
podrška uredništvima
podrška stvarnoj evoluciji e-časopisa!
It's important for librarians to be involved in publishing on the web for a number of reasons.
all opportunities and possibilities of publishing in the new web medium instead of constraints and limitations – ejournal examples

17. HRČAK - http://hrcak.znanstvenici.hr

18. HRČAK
the project is result of the cooperation of the Croatian information and documentation association, University Computing Center SRCE and Rudjer Boskovic Institute Library

19. Evolucija e-časopisa – neiskorištene mogućnosti
Animacija i virtualna stvarnost: animirana grafika može omogućiti autoru da prikaže razlike između promatranih i modeliranih fenomena – koriste se formati koje čitatelji mogu jednostavno “otvoriti”. Autor može svoja razmišljanja zabilježiti i u audio formatu i ponuditi kao dio svojeg rada.
Dataset-ovi: moguće je uključivanje manjih dataset-ova (rezultata mjerenja i sl.) direktno u rad, kao i osiguravanje poveznica na vanjske veće repozitorije dataset-ova. Podaci mogu biti u obliku pogodnom za učitavanje u druge sustave za analize.
“Živa matematika" i numerički kodovi: “Živa matematika“ odnosi se na uključene jednadžbe predstavljene simbolima koji se mogu lako interpretirati različitim rutinama matematičke analize (npr. Mathematica ili Matlab) što pak omogućava interaktivnu manipulaciju. Umjesto prikazivanja statične jednadžbe koja sadrži parametre za nekoliko uobičajenih vrijednosti, jednadžba i parametri uz pomoć “žive matematike” mogu “proizvoditi” grafičke prikaze za vrijednosti po odabiru čitatelja. Autori mogu osigurati i numeričke kodove za svoje modele i podijeliti način analize sa čitateljima.

20. Evolucija e-časopisa (2)
Interaktivni trodimenzionalni prikaz: Već postoje programi koji omogućuju stvarni interaktivni 3D prikaz (tako da korisnik može rotirati 3D objekt i razgledati ga iz bilo kojeg kuta). Nedostaju standardi za takve programe koji bi ih učinili prilagodljivijim webu.
Buduće reference, poveznice na komentare/odgovore i ispravci: Ugradnjom “budućih referenci” članak objavljen u elektroničkom obliku može postati živi dokument. Nove reference kasnijih radova mogu se trajno dodavati radu, pa čitatelj može vidjeti koliko je rad utjecao na kasnija istraživanja. Iako je neophodno odoljeti izazovu za mijenjanjem rada, kako bi se doradio tekst, jednadžbe ili slike, korisno je uz rad staviti napomenu o ispravku, ukoliko su uočene bilo kakve pogreške, i to na vrlo uočljivo mjesto. Isto tako se mogu ugraditi poveznice na komentare čitatelja i odgovore drugih čitatelja ili autora.
Ostale značajke: pomoć pri navigaciji, slike kao thumbnail-ovi...

21. Bibliotekar kao lider OA pokreta
nova uloga biblioteka u OA dobu
bibliotekari i OA zagovaranje
bibliotekari doprinose osvješćivanju znanstenika za OA teme
razvoj institucijskih repozitorija (izgradnja i punjenje)
samo 15% radova pohranjuju se u IR slobodnom odlukom autora – legislativa na razini ustanove može taj postotak podići na 85% i više
the oa movement is one of the most notable development to have emerged in the library world in the last few years
OA means toll-free, full-text, on-line access, web-wide
It has implications for all types of libraries and librarians
Many institutional repositories are already being managed by librarians
It has made it possible for researchers to provide Open Access (OA) to their peer reviewed journal articles in two different ways: (1) by publishing in them in OA journals and (2) by publishing them in non-OA journals but also self-archiving them in their institutional OA Archives – librarians in Croatia are supporting both ways

22. Otvoreni pristup (OA)
Vizija znanstvene komunikacije u umreženom digitalnom okruženju gdje:
nema financijskih barijera pri pristupu rezultatima znanstvenih istraživanja
potencijalno korištenje je maksimalno
vrijednost istraživanja realizira se maksimalno
upućuje se na disfunkcionalnosti u pravnim sustavima
“An access model, not a business model”

23. Strategije otvorenog pristupa
Dva glavna pristupa:
Časopisi u otvorenom pristupu – zahtjevaju alternativne poslovne modele koji će zamijeniti postojeće modele pretplate
Arhivi u otvorenom pristupu – javno dostupni digitalni repozitoriji
A second approach to open access is…
open-access archives - These are simply digital repositories of content. In and of themselves, they lack peer review and other value-adding services of a journal. But they may contain journal articles deposited by authors when the journal will allow it.
We can’t compare archives and journals as like-to-like. Open-access archives are really just a container for intellectual property. But they also can be an element of the publication system, as we will see.

24. Promocija otvorenog pristupa u Hrvatskoj
Poticanje i potpora stvaranja institucijskih OAI compliant repozitorija (IR) koji bi pohranjivali publikacije koje stvara pojedina visokoškolska ili istraživačka ustanova;
Promicanje otvorenog pristupa na svim razinama;
Potpora implementaciji OAI standarda u CROSBI bibliografiju, uključivanje metapodataka o hrvatskim publikacijama u svjetske pretraživače znanstvenih informacija (npr. SCIRUS, Google Scholar i dr.), potpora uspostavi repozitorija za posebne vrste dokumenata (npr. otvoreni arhivi diplomskih, magistarskih i doktorskih radova) i dr.
the project is result of the cooperation of the Croatian information and documentation association, Croatian academic and research network CARNet and Rudjer Boskovic Institute Library

25. Bibliotekar kao webmaster
mnogi fakulteti uključili su bibliotekare u izgradnju i održavanje web stranica ustanove
bibliotekari moraju biti uključeni u dizajn i strukturu sadržaja
bez previše tehničke podrške bibliotekari u Hrvatskoj redovito izrađuju i održavaju mrežne stranice (Knjižnica Instituta Ruđer Bošković od 1994)

26. Bibliotekar kao ekspert za intelektualno vlasn.
bibliotekari osiguravaju ravnotežu između nositelja intelektualnog vlasništva i korisnika
copyright je vruća tema – u igri su milijarde dolara!
$365 milijardi
važna uloga bibliotekara u razvoju politike pristupa i prihvatljivih ugovora o korištenju koji reguliraju način ispravnog korištenja materijala
Another key area of the librarian's expertise lies in the field of intellectual property
in the knowledge age, intellectual property is a crucial asset

27. Bibliotekar kao ekspert za pronalaženje informacija
bibliotekari su iskusni pri pretraživanju, pronalaženju i prosudbi kvalitete pronađenih informacija
no, korisnici više vole sami pretraživati
nužan pomak od osiguravatelja informacija prema učinkovitom treneru zahtjeva ne samo dobro poznavanje samih tehnika pretraživanja, već i osnovno poznavanje metoda podučavanja

28. Bibliotekar kao trener / učitelj / nastavnik
sve više ljudi biti će uključeno u cjeloživotno učenje - “life-long laearning”
tečajevi na radnom mjestu, trajna izobrazba, specijalizirani naručeni tečajevi;
partnerstvo sa sveučilištima i ponuda certificiranih programa.
*bibliotekar kao posrednik u procesu učenja
important role in providing leadership and focus for the education in a changing environment;
the most effective librarians in the new millennium will be those who empower learners and who facilitate the teaching and learning process

29. Bibliotekar kao knowledge manager
odabir, nabava, razvoj zbirki, katalogizacija, klasifikacija, diseminacija, čuvanje i zaštita
organizacija i upravljanje znanjem koje je potrebno i koje se nabavlja za znanstvenike, nastavnike i studente – potpora znanstvenim istraživanjima i nastavi
organizacija i upravljanje znanjem koje su stvorili hrvatski znanstvenici, nastavnici i studenti, kao i informacijama o njima

31. Centar za online baze podataka – http://www.online-baze.hr
osigurava:
Nabavu bibliografskih baza podataka, baza podataka s cjelovitim tekstom i elektroničkih časopisa na razini nacionalnog CARNet konzorcija (sva sveučilišta, veleučilišta, akademije i znanstveni instituti);
Pristup;
Administraciju;
Promociju;
Edukaciju.
Financiranje osigurava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i školstva

32. Tko je tko u hrvatskoj znanosti? http://tkojetko.znanstvenici.hr

33. Tko je tko u hrvatskoj znanosti

34. Croatian Scientific Bibliography CROSBI
1997
više od zapisa (4000+ full-text)
Pohranjivanje/arhiviranje cjelovitih radova (repozitorij);
Pregled radova u časopisima, knjigama, poglavljima knjiga, konferencijskim radovima, izvještajima, diplomskim, magistarskim i doktorskim radovima i sl.;
Jednim klikom moguć pristup bibliografiji za pojedinu ustanovu, projekt, zavod, znanstvenika ili znanstveno područje;
Koristi se i za:
Godišnja izvješća projekata (MZOŠ);
Prosudbu uspješnosti ustanova, projekata, znanstvenika;

35. Croatian Scientific Bibliography CROSBI - zašto?
lokalnim bibliografijama bio je pokriven samo manji dio hrvatske znanstvene produkcije
samo manji dio hrvatske znanstvene produkcije uključen je u međunarodne baze podataka
potreba da se pored radova u časopisima, monografija, radova u zbornicima i kvalifikacijskih radova uključe i druge vrste radova kao što su posteri sa skupova, rukopisi, tehnička izvješća i druga tzv. siva literatura

37. autor unosi podatke koristeći web obrasce
CROSBI postupak
autor unosi podatke koristeći web obrasce
DB administrator nadzire unos
knjižničari nadziru radove svoje ustanove
bilo tko može pretraživati i pregledavati

38. CROSBI prednosti
Pokrivenost: sva područja znanosti, sve ustanove, sve vrste publikacija
Točnost: kontrola, mogućnost unošenja ispravki
Povratna veza: komunikacija s autorima
Nadzor: aktivni nadzor bibliotekara
Pravovremenost: radovi se unašaju i prije objavljivanja

39. Razvoj
Tko je tko – bolja integracija hrvatskih znanstvenika iz inozemstva, usluga Pitajte znanstvenika!
CROSBI – rad na definiranju kategorija radova, unaprijeđivanju točnosti, integraciji u međunarodne projekte, npr. EUCRIS, međunarodne baze podataka, automatsko indeksiranje;
HRČAK – implementacija programa za podršku uredničkom procesu (OJS);
Osiguravanje potrebne interoperabilnosti svih projekata;
Jedan podatak na jednom mjestu – univerzalno korištenje za različite svrhe
Bolje korištenje – feedback
Tematski pregledi
Diskusijski forumi
Bolja dostupnost – bolja vidljivost – veći utjecaj.

40. Sva dodatna pitanja možete uputiti na jadranka.stojanovski@irb.hr